Connect with us

in MREŽA

Podržite projekt ‘Moja prva znakovnica’

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje tim Moje prve znakovnice u kolažu od četiri fotografije. Svaka prikazuje drugačiju aktivnost.
Foto: Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika

U Hrvatskoj, prema podacima Registra osoba s invaliditetom, živi preko 13 tisuća osoba s težim oštećenjem sluha, dok u svijetu živi oko 72 milijuna gluhih osoba. Osobe s oštećenjem sluha širom svijeta koriste više od 300 različitih znakovnih jezika

Povodom Međunarodnog dana znakovnih jezika podržite lokalni crowdfunding projekt koji se bavi izradom prvog video rječnik hrvatskog znakovnog jezika pod nazivom ‘Moja prva znakovnica’.

Može zvučati neobično, ali zaista trenutno ne postoji rječnik u pravom smislu riječi za znakovni jezik. Postoje određeni video materijali na YouTubeu, no Moja Prva Znakovnica će biti pravi rječnik u kojem će se upisati pojam na hrvatskom jeziku i dobit će se video sa znakom, uputama o izvođenju tog znaka te povezani izrazi i rečenice u kojem se koristi taj znak. Rječnik će biti besplatan i sadržavat će pojmove, izraze i rečenice koje prate jezični razvoj djece i omogućava čujućim roditeljima da budu jezični uzor svojoj gluhoj djeci te da na taj način ostvare potpunu komunikaciju.

Činjenica je da se izrazito veliki postotak gluhe djece, 90 do 95 posto rađa u čujućim obiteljima, koja nemaju kontakata sa zajednicom gluhih niti imaju informacije o važnosti izlaganja gluhog djeteta vizualnom jeziku od prvoga dana. Također, ne postoje tečajevi niti edukativni materijali koji pokrivaju tu temu, pogotovo u manjim sredinama. I stoga je Moja Prva Znakovnica značajna, jer je iskorak na tržište i prvi takav materijal za hrvatski znakovni jezik.

– Ovom kampanjom osiguravamo veću vidljivost same zajednice gluhih i njihovog materinjskog znakovnog jezika. Ono što očekujemo od ove kampanje je izrada te dostupnost edukativnog materijala i informativnog sadržaja. Izuzetno nam je važno osvijestiti da je govorni jezik za ljude koji su gluhi i nagluhi jednostavno nedostupan. Bez obzira na jačinu tehničke podrške kroz slušne aparatiće i umjetnu pužnicu, informacija koja nije vizualna u najvećem dijelu ne dopire do njih. Veće poznavanje hrvatskog znakovnog jezika i razumijevanje ključnih stavki kulture gluhih uveliko doprinosi inkluziji. Počevši od najuže okoline, primjerice ako imamo gluhog kolegu na poslu ili kolegu na fakultetu, do šire zajednice. I još bismo jedan aspekt ove kampanje htjeli napomenuti, a taj je da možemo očekivati i da će informacija o hrvatskom znakovnom jeziku doći i do samih gluhih, a koji žive u malim, udaljenim mjestima i nemaju priliku učiti o svome jeziku i kulturi – ističe Dorijana Kavčić, članica upravnog odbora Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika.

Važno je napomenuti da Moja Prva Znakovnica želi omogućiti ono što sva istraživanja, strana i domaća, jednoznačno ističu kao nešto što je iznimno važno, a to je izlaganje gluhe djece jeziku od najranijih dana. To je ono što se događa čujućem djetetu u svojoj okolini i ono od prvoga dana započinje usvajanje jezika, a jezik je alat kroz koji dijete dobiva upute o sebi, drugima, okolini, životu. Dijete tako počinje razvijati razumijevanje sebe i svoje okoline, što se nadograđuje daljnjim jezičnim razvojem. Što je temelj za zdravi emotivni i mentalni razvoj. Osim razumijevanja, rano izlaganje jeziku omogućava djetetu rano izražavanje svojih potreba, emocija, misli i želja čime se ostvaruje dubinska komunikacija i osigurava osjećaj prihvaćenosti.

Stvar je vrlo jednostavna, gluho dijete vizualno je orijentirano i potrebno mu je osigurati vizualni jezik za one prve trenutke, prve mjesece i godine, jer to je razdoblje najvažnije za usvajanje jezika.

Stoga, ako prepoznajte važnost i vrijednost ove kampanje, donirajte i podržite ih da ostvare svoj cilj kako bi Moja Prva Znakovnica zaista postala sastavni dio edukacije čujućih i gluhih osoba. Donirati možete ovdje. Uz to, možete ih pratiti na Facebooku, Instagramu i LinkedInu.

Osobe s invaliditetom

Tajni Agenti 010 razmijenili dres s Modrićem i Kovačićem

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi vesela skupina ljudi u modernom hotelskom predvorju s velikim staklenim stijenkama i pogledom na more. U sredini fotografije poziraju hrvatski nogometni reprezentativci u bordo trenirkama zajedno s ekipom inkluzivnog filmskog serijala Tajni Agent 010. Ispred stoje dvije djevojke u invalidskim kolicima, nasmijane i opuštene, dok iza njih stoje ostali članovi ekipe i nogometaši, zagrljeni i dobro raspoloženi. Nekoliko članova nosi plave dresove s oznakom “010”, povezane s filmskim serijalom. Atmosfera djeluje prijateljski i spontano, a cijela scena odiše zajedništvom, podrškom i pozitivnom energijom. Interijer hotela elegantno je uređen, s dekorativnim visećim svjetiljkama i toplim osvjetljenjem koje dodatno naglašava ugodnu atmosferu susreta.
Foto: Facebook fan stranica Agenta 010

Glavnu diplomatsko-špijunsku ulogu ovoga puta odigrala je Dora Brnić, femme fatale iz filma, koja je od Luke Modrića dobila potpis na svoju loptu, dok je njemu za uspomenu uručila majicu Agent 010

Poslušaj članak

U riječkom Hotelu Hilton ekipa inkluzivnog filmskog serijala Tajni Agent 010 susrela se s hrvatskim reprezentativcima Lukom Modrićem i Mateom Kovačićem. Iako je ekipa Agenta nastupila oslabljena, bez centarfora Doriana Matića, snažnu sredinu terena držali su Tea Superina i Toni Lesica, špijuni iz filma.

Glavnu diplomatsko-špijunsku ulogu ovoga puta odigrala je Dora Brnić, femme fatale iz filma, koja je od Luke Modrića dobila potpis na svoju loptu, dok je njemu za uspomenu uručila majicu Agent 010.

Dora je razmijenila autograme i s Mateom Kovačićem, koji je posebno pohvalio njezinu sportsku karijeru. Osim filmske, Dora već godinama gradi i boćarsku karijeru – baš kao i glavni Agent Dorian Matić – te iza sebe već ima dvadesetak osvojenih medalja. Mateo se iskreno razveselio toj informaciji, a Dora mu je poželjela da se i on vrati sa zlatom.

Vatreni su dobili uspomenu iz filmskog svijeta Tajnog Agenta 010, Agenti potpise, a svi zajedno i fotografije za uspomenu u veseloj atmosferi. Mi smo, pak, dobili još jednu lijepu priču o susretu sporta, filma i one tvrdoglavo dobre energije koja ih povezuje, iako dolaze iz potpuno različitih svjetova.

Za slabije upućene, Tajni Agent 010 duhoviti je akcijski filmski serijal u kojem sve glavne uloge tumače mladi s invaliditetom. Riječ je o niskobudžetnoj komediji koja je vrlo brzo osvojila regiju, iako nije u službenoj distribuciji, već se prikazuje po knjižnicama, festivalima i kulturnim centrima.

Tajni Agenti su duhoviti, karizmatični i doslovno neodoljivi, a svojim britkim humorom ruše sve barijere. Zato ne čudi da su im se u filmovima pridružili brojni poznati glumci poput Šajete, Krešimira Mišaka, Enisa Bešlagića, Gorana Navojca i drugih.

Nedavna prikazivanja održana su u Splitu, a ovih dana posjetili su i Buje u Istri. Sljedeće prikazivanje održat će se na Krku, u Krasu 12. lipnja, uz besplatan ulaz zahvaljujući podršci TZO Dobrinj.

Agenti 010 ovih dana snimaju i novu, šestu epizodu za koju najavljuju da će biti erotska(?) krimi-komedija. Oni koji su pogledali njihove dosadašnje radove tom se najavom nimalo ne čude.

Ekipa Tajnog Agenta 010 zahvaljuje svima koji su pomogli da do ovog susreta dođe.

Nastavite čitati

in MREŽA

U Osijeku obilježen Svjetski dan multiple skleroze

Objavljeno

/

Napisao/la:

Sudionici obilježavanja Svjetskog dana multiple skleroze okupljeni su na osječkom Trgu slobode, odjeveni u narančaste majice kao znak podrške osobama koje žive s multiplom sklerozom.
Foto: posi.hr

Društvo multiple skleroze Osječko-baranjske županije je ususret 30. svibnju –  Svjetskom danu multiple skleroze dana 29. svibnja 2026. godine na Trgu slobode u Osijeku obilježilo ovaj važan datum

Poslušaj članak

Na inicijativu organizacije MSIF (Multiple Sclerosis International Federation) 30. svibnja određen je kao Svjetski dan multiple skleroze, a cilj održavanja svjetskog dana je kroz povezivanje ljudi, grupa i organizacija podizati svijest o ovoj bolesti kao globalnom problemu i naglasiti važnosti pravovremenog početka liječenja nakon samog dijagnosticiranja bolesti.

Multipla skleroza (MS) je autoimuna demijelinizacijska i neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava i vodeći je uzrok netraumatskog neurološkog invaliditeta u mladih odraslih osoba. Najčešće se znaci bolesti javljaju između 20. i 45. godine, a žene obolijevaju dvaput češće od muškaraca.

Obilježavanje Svjetskog dana multiple skleroze u Osijeku započelo je postavljenjem info štanda na Trgu Slobode sa edukativnim i informativnim materijalima namijenjenima članovima, oboljelima i zainteresiranim građanima. Tom prilikom, kroz dijeljenje promidžbenih materijala te razgovore i druženje sa zainteresiranim građanima pokušalo se podići razinu svijesti društva o tome što je to multipla skleroza i koji su izazovi s kojima se osobe koje žive s multiplom svakodnevno suočavaju.

Na obilježavanju je prisustvovala savjetnica pravobranitelja Tatjana Kukec iz Područnog ureda Osijek.

Izvor: posi.hr

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Hrvatski sabor želi veće uključivanje OSI u politički život

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan sastanak u konferencijskoj dvorani Hrvatskoga sabora. Za dugim drvenim stolom sjedi nekoliko sudionika rasprave, među kojima su zastupnici i predstavnici institucija. U prvom planu vidi se žena kratke plave kose koja govori u mikrofon, dok ostali sudionici pažljivo slušaju. Na stolu se nalaze dokumenti, mikrofoni, slušalice i boce vode. U pozadini su istaknute zastave Hrvatske i Europske unije, što upućuje na službeni i međunarodni karakter sastanka. Atmosfera djeluje formalno i radno, a sudionici su usredotočeni na raspravu o temama vezanim uz prava i uključivanje osoba s invaliditetom u politički život.
Foto: Hrvatski sabor

Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om

Poslušaj članak

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.

Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.

Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.

– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.

Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.

ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.

Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.

Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu