Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije i Erasmus ambasadorom za uključivanje i raznolikost Tihomirom Žiljkom organizira u Zagrebu predstavljanje mogućnosti programa Erasmus+ za udruge, saveze i organizacije osoba s invaliditetom

Predstavljanje će se održati u ponedjeljak, 7. listopada 2024. godine u vremenu od 11 do 13:30 sati u Zagrebu, u konferencijskoj dvorani Kuće Europe, Augusta Cesarca 4-6 u Zagrebu, na razini -1. Napominjemo da je konferencijska dvorana Kuće Europe pristupačna osobama s invaliditetom koje se kreću u invalidskim kolicima.

Više o prednostima i mogućnostima programa Erasmus+ moći ćete saznati na predstavljanjima tijekom listopada koja će biti održana u Zagrebu (7. listopada), Rijeci (14. listopada) i Osijeku (23. listopada). Uz predstavnike/ce Pravobranitelja za osobe s invaliditetom sudjelovat će predstavnici/ce Agencije za mobilnost i programe EU i Erasmus ambasadori za uključivanje i raznolikost.

Erasmus+ je program Europske komisije koji je namijenjen obrazovanju, osposobljavanju i svim oblicima učenja.

Osim mogućnosti koje pruža za učenike i studente, ovaj program podupire organizacije aktivne u području obrazovanja odraslih. Gotovo svaka organizacija civilnog društva provodi neki oblik učenja za svoje članove ili predstavnike svojih ciljnih skupina. Očekuje se da će sljedeći rok za prijave projektnih prijedloga biti u veljači 2025. godine.

Sudjelovati mogu organizacije civilnog društva i volonterske organizacije, organizacije koje rade za osobe s invaliditetom kao i druge organizacije koje na različiti način rade na jačanju kompetencija i vještina. Dakle, sudjelovanje nije rezervirano samo za obrazovne ustanove, već i za sve organizacije koje provode programe neformalnog obrazovanja ili koriste druge oblike učenja.

Već su u dosadašnjim ciklusima sudjelovale organizacije osoba s invaliditetom, a sada su mogućnosti daleko veće i za sudjelovanje osoblja iz tih organizacija i za sudjelovanje njihovih korisnika ili polaznika.

Program omogućuje, osoblju i polaznicima, odlazak u druge države u srodne organizacije i/ili sudjelovanje na seminarima u svrhu usavršavanja i stjecanja novih znanja i vještina. Proces učenja, putovanja i smještaja pokriven je sredstvima Europske unije.

Republici Hrvatskoj su na raspolaganju značajno veća financijska sredstva nego prije nekoliko godina. To otvara veće mogućnosti i šanse prijaviteljima, a posebno organizacijama koje se bave ciljnim skupinama koje su manje zastupljene u obrazovanju. U ovom slučaju to su osobe s invaliditetom.

Sudjelovanje je moguće uz prethodnu prijavu i potvrdu dolaska e-poštom na ured@posi.hr najkasnije do četvrtka, 3. listopada 2024. godine do 15 sati.

Izvor: posi.hr

U suvremenom društvu, izazovi održivog razvoja postaju sve kompleksniji, zahtijevajući nove pristupe i rješenja koja će osigurati pravednije i održivije zajednice

Stručno-znanstvena konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ održana je u Narodnom sveučilištu Sesvete.

Ova konferencija okupila je niz stručnjaka, edukatora i lokalnih dionika s ciljem razmjene znanja i iskustava o tome kako sport, zdravlje i inkluzija mogu doprinijeti održivom razvoju.

Sudionici su se usredotočili na ključne aspekte koji povezuju sport s jačanjem socijalne kohezije, promocijom zdravlja i potporom inkluzivnim praksama.Otvorenje konferencije ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ započelo je s uvodnim govorima uglednih članova društveno-političke zajednice. Ovi lideri istaknuli su ključnu ulogu lokalnih zajednica u poticanju sportskih aktivnosti i zdravog načina života, naglašavajući kako sport može djelovati kao snažan alat za izgradnju socijalne kohezije i promicanje zdravlja.

Konferenciju je otvorila vijećnica Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Zorica Gregurić, koja je istaknula važnost lokalne zajednice u poticanju sportskih aktivnosti. Željko Blažinović, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, naglasio je u svom govoru ključnu ulogu lokalnih dionika u stvaranju uvjeta za aktivno sudjelovanje svih građana, uključujući i osobe s invaliditetom. Luka Holjevac, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, također je ukazao na potrebu za suradnjom među različitim sektorima kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja i inkluzije. Marko Gotovac, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, iznio je snažnu poruku o potrebama inkluzije osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života, posebno u sportu. Ermina Lekaj Prljaskaj, posebna savjetnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, obogatila je raspravu osvrtom na pravni okvir koji podržava inkluziju i održivi razvoj.

Moderatori Sara Markus i Ana Gabud, osigurale su strukturirani i inkluzivan pristup temama, potičući aktivnu interakciju među sudionicima.

Nakon uvodnih obraćanja, konferencija je nastavila s plenarni izlaganjima koja su obuhvatila raznolike teme. Sara Markus otvorila je plenarni dio izlaganja temom ‘Održivi razvoj kroz sport: Priprema djece s teškoćama u razvoju za samostalan život’, ističući kako sport može igrati ključnu ulogu u razvoju životnih vještina. Vedran Habel, predsjednik Udruge UNUO, predstavio je projekt ‘CUPID’S SPOON’, međunarodno gastro natjecanje za osobe s invaliditetom, koji pokazuje kako kulinarstvo može poslužiti kao platforma za inkluziju. Izlaganje Tihomira Prusine, Centar za rehabilitaciju Zagreb, s temom o sportu osoba s intelektualnim teškoćama dodatno je naglasilo važnost kinezoterapeuta u održivom razvoju. Martina Trnčević i Ivana Pišćanec, Škola za medicinske sestre Vinogradska, predstavile su modele suradnje između odgojno-obrazovnih ustanova i ustanova socijalne skrbi, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja.

U drugom dijelu konferencije, uslijedila su izlaganja o individualizaciji obrazovanja, suradnji među institucijama i važnosti sporta i zdravlja u kontekstu održivog razvoja.

Jedno od ključnih izlaganja održale su Katarina Magzan i Dunja Plazonja iz Športske gimnazije Zagreb. Njihovo izlaganje o individualizaciji u poučavanju učenika kategoriziranih sportaša naglasilo je važnost prilagodbe nastavnih metoda prema specifičnim potrebama svakog učenika, što je preduvjet za društvenu inkluziju i jednakost. Istaknule su da individualizirani pristupi ne samo da pomažu učenicima da postanu uspješniji sportaši, već ih i osnažuju da postanu aktivni članovi društva.

Iva Bojčić i Mate Sabol iz Industrijske strojarske škole u Zagrebu govorili su o  utjecaju sportskih aktivnosti na čitalačku kulturu mladih. Njihovo istraživanje pokazuje kako sport može pozitivno utjecati na razvoj čitalačkih vještina među mladima, čime se promiče jednakost i inkluzivnost. Ova izlaganja postavljaju temelje za integraciju sportskih programa s književnim aktivnostima, stvarajući holistički pristup obrazovanju.

Natalija Kirčenkova iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke istaknula je važnost izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u kontekstu održivog razvoja. Prikazala je kako ove aktivnosti mogu potaknuti angažman učenika i zajednice, osiguravajući da se školski život ne svodi samo na učionicu. Održivi razvoj zahtijeva aktivnu participaciju svih članova zajednice, a izvannastavne aktivnosti pružaju savršen okvir za to.

Željka Novačić iz Učeničkog doma ‘Dora Pejačević’ govorila je o mogućnostima suradnje odgojno-obrazovnih ustanova s lokalnom zajednicom. Ova suradnja može poslužiti kao ključni faktor održivog razvoja, gdje škole i zajednice rade zajedno na projektima koji obogaćuju obrazovni proces i jačaju veze unutar zajednice.

Mirta Balog Lovreković i Ana Novotny iz Osnovne škole dr. Vinka Žganca govorile su o integraciji sporta i igre u školske kurikulume. Njihovo izlaganje naglašava da je fizička aktivnost ne samo važna za zdravlje, već i ključna za razvoj zajednice. Kroz igre i sport, učenici uče vrijednosti kao što su suradnja, disciplina i fair play, što je od vitalnog značaja za izgradnju socijalne kohezije.

Džoni Marinčić iz Prehrambeno-tehnološke škole također se bavio temom održivog razvoja u kontekstu suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i lokalne zajednice. Njegova izlaganja pokazala su da suradnja između različitih sektora može značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja i društvene usluge, čime se postiže održiviji i inkluzivniji razvoj.

Zaključno, Andreja Marcetić, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, održala je izlaganje o ulozi lokalne zajednice, posebno vijeća gradskih četvrti, u promociji sporta i zdravlja. U svom govoru istaknula je ključnu važnost zajednice u stvaranju poticajnog okruženja koje potiče sport i zdravlje, te predstavila različite programe i inicijative koje lokalne zajednice mogu implementirati kako bi aktivno doprinosile promociji zdravlja i sportskih aktivnosti. Naglasila je da aktivna participacija građana može značajno ojačati socijalnu koheziju i potaknuti ljude na sudjelovanje u sportskim aktivnostima. Također, povezala je temu inkluzije i sporta s Strategijom razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, ističući da su integracija i dostupnost sportskih aktivnosti za sve ključni za ostvarenje dugoročnih ciljeva razvoja i univerzalne prevencije. Marcetić je pozvala sve prisutne da se angažiraju u stvaranju podržavajuće zajednice koja će promicati zdravlje, sport i inkluziju na svim razinama.

Konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ pružila je jedinstvenu priliku za stjecanje novih znanja i vještina, ali i za povezivanje različitih dionika, uključujući nastavnike, predstavnike lokalnih zajednica te stručnjake iz sektora socijalne skrbi i zdravstva. Kroz zajednički rad i razmjenu ideja, sudionici su doprinijeli razvoju održivih i pravednih zajednica, gdje sport, zdravlje i inkluzija zauzimaju središnje mjesto u postizanju tih ciljeva.

Ova inicijativa ne samo da ističe važnost sporta i zdravlja u društvenom kontekstu, već također otvara vrata budućim suradnjama i projektima koji će podržavati izgradnju inkluzivnijeg i zdravijeg društva. Uspostavljanje i jačanje suradnje među različitim sektorima potiče stvaranje zajednica temeljenih na jednakosti i solidarnosti, a poseban naglasak stavlja se na prava i uključivanje marginaliziranih skupina.

Konferenciju su organizirali Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, uz koordinaciju Andreje Marcetić i Zorice Gregurić. Zahvaljujući njihovom predanom radu, konferencija je okupila različite stručnjake i aktere iz zajednice, omogućivši im da zajednički rade na rješavanju važnih društvenih pitanja.

Sponzori i suradnici poput A2O d.o.o., Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Agronomske škole Zagreb, Prehrambeno-tehnološke škole, Srednje škole Jelkovec i Turističke zajednice Grada Zagreba bili su ključni za uspjeh ovog događaja. Njihova financijska i institucionalna podrška omogućila je uspješnu organizaciju konferencije i širenje njenih ciljeva, dok su Otvorena televizija Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba osigurali značajnu medijsku podršku, podižući svijest o važnosti sporta, zdravlja i inkluzije. Ova inicijativa otvara vrata za buduće suradnje i projekte koji će doprinijeti izgradnji inkluzivnijeg i zdravijeg društva, jačajući socijalnu koheziju kroz edukaciju o pravima osoba s invaliditetom i osiguranje jednakih prilika za sve.

Implementacija umjetne inteligencije (AI) ima potencijal transformirati kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz različite primjene u raznim sektorima društva, a poduzetnički mindset, digitalna tranzicija i primjena umjetne inteligencije mogu poboljšati život osoba s invaliditetom, fokusirajući se na primjere i strateške implikacije ovih tehnologija

Poduzetnički mindset je ključan za poticanje inovacija koje mogu poboljšati život osoba s invaliditetom. To uključuje pristup problemima s kreativnošću, upornost i fleksibilnost, što sve vodi do stvaranja novih prilika i rješenja. Poduzetničke inicijative unutar ove zajednice mogu rezultirati novim tehnološkim rješenjima i uslugama koje olakšavaju svakodnevne izazove.

Ključne karakteristike poduzetničkog mindseta su kreativnost (pronalaženje novih načina za rješavanje problema), proaktivnost (preuzimanje inicijative za pokretanje promjena), izdržljivost (ustrajnost unatoč izazovima) te fleksibilnost (prilagodba promjenjivim uvjetima i situacijama).

Poduzetništvo osobama s invaliditetom uključuje kreiranje vlastitih prilika za zapošljavanje i poslovanje, što može značajno doprinijeti njihovoj ekonomskoj neovisnosti i socijalnoj integraciji. Prednosti poduzetništva za osobe s invaliditetom su samozapošljavanje (svaranje vlastitih radnih mjesta), fleksibilnost rada (prilagodba radnog vremena i okruženja vlastitim potrebama) te inovacije (razvoj proizvoda i usluga prilagođenih osobama s invaliditetom).

Društveno poduzetništvo igra ključnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u društvo i tržište rada. Ovaj oblik poduzetništva kombinira poslovne ciljeve s društvenim misijama, usmjerenim na rješavanje specifičnih problema unutar zajednice. Primjeri društvenog poduzetništva su poslovni modeli fokusirani na zapošljavanje, razvoj specifičnih proizvoda i usluga te edukacija i obuka, tj. programi koji pružaju potrebne vještine i znanja.

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo mogu značajno povećati konkurentnost osoba s invaliditetom na tržištu rada. Kroz edukaciju, prilagodbu radnih mjesta i podršku, ove osobe mogu postati konkurentnije i mobilnije, uz osiguravanje pristupačnosti i ugodnog radnog okruženja, podršku u zapošljavanju kroz programe koji pomažu osobama s invaliditetom da pronađu i zadrže posao, fleksibilne radne aranžmane: mogućnost rada od kuće i prilagodljivog radnog vremena; tehnološka podrška: upotreba tehnologije za olakšavanje rada na daljinu te osiguravanje da radna mjesta budu fizički dostupna i tehnološki opremljena.

Osobe s poduzetničkim mindsetom sposobne su prepoznati prilike koje drugi možda ne vide. Ovo uključuje identificiranje potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom i razvijanje rješenja koja mogu zadovoljiti te potrebe kroz praćenje trendova i potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom, inovativno razmišljanje: generiranje novih ideja i rješenja te suradnju: rad s različitim dionicima kako bi se razvila integrirana rješenja.

Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo ključni su za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Inovacije, prilagodba radnih mjesta i podrška u zapošljavanju doprinose povećanju konkurentnosti i mobilnosti ovih osoba na tržištu rada. Kroz prepoznavanje prilika i razvoj specifičnih rješenja, poduzetničke inicijative mogu značajno poboljšati svakodnevne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, stvarajući inkluzivnije i pravednije društvo. Osobe s invaliditetom trebaju pristup obrazovanju o poduzetništvu, financijskim sredstvima i mentorskoj podršci kako bi razvile svoje poslovne ideje. Ove podrške pomažu im da prepoznaju tržišne prilike, razviju vlastite inovacije i realiziraju svoje poslovne ambicije.

Integracija AI u poduzetničke aktivnosti osoba s invaliditetom može značajno unaprijediti njihovu konkurentnost na tržištu. AI omogućuje analizu tržišnih trendova, automatizaciju procesa i prilagodbu proizvoda i usluga prema potrebama ciljane skupine korisnika. Ovi primjeri jasno pokazuju kako AI tehnologije ne samo da olakšavaju svakodnevni život osobama s invaliditetom, već i potiču njihovu aktivnu integraciju u društvo i gospodarstvo kroz inovativne poduzetničke pristupe.

Digitalna tranzicija obuhvaća širu integraciju digitalnih tehnologija, uključujući AI, u različite aspekte društva. Kada je riječ o osobama s invaliditetom, AI može biti ključan za olakšavanje svakodnevnih aktivnosti i pružanje podrške u raznim područjima: medicinska podrška – AI može poboljšati dijagnostiku i terapijske metode, prilagođavajući ih specifičnim potrebama korisnika s invaliditetom, npr. AI algoritmi mogu analizirati medicinske podatke kako bi predložili personalizirane terapijske planove ili predvidjeli moguće zdravstvene probleme prije nego što postanu kritični te obrazovni programi – AI može personalizirati obrazovne sadržaje i metode učenja prema individualnim potrebama, čime se potiče učinkovitije učenje i razvoj vještina. Primjerice, AI može prilagoditi tempo učenja, pružati interaktivne lekcije i pratiti napredak učenika kako bi osigurao da svatko dobije najbolju moguću obrazovnu podršku.

Integracija AI u strateške ciljeve, kao što su nacionalne razvojne strategije ili lokalne inicijative za inkluziju osoba s invaliditetom, ključna je za stvaranje jednakih mogućnosti i unaprjeđenje kvalitete života. Primjena AI tehnologija treba biti usmjerena na podršku inkluzivnih politika i strategija koje promiču socijalnu uključenost; automatizacija: kroz automatizaciju procesa, AI može olakšati pristup uslugama i resursima osobama s invaliditetom. Na primjer, automatski sustavi za asistenciju mogu pomoći u navigaciji kroz grad, korištenju javnog prijevoza ili pristupu informacijama; personalizacija: AI omogućuje prilagodbu usluga prema specifičnim potrebama korisnika, što može rezultirati većom učinkovitošću i zadovoljstvom korisnika. Personalizirani asistenti, na primjer, mogu pomoći u upravljanju svakodnevnim zadacima, pružati podršku u komunikaciji ili nuditi emocionalnu podršku.

Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (2020. – 2025.)

Ova strategija ističe važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom u Zagrebu, s naglaskom na poboljšanje pristupa obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama. Umjetna inteligencija (AI) može značajno doprinijeti postizanju ovih ciljeva. Primjeri uključuju razvoj AI aplikacija za podršku učenju koje prilagođavaju sadržaj specifičnim potrebama korisnika te platformi za zapošljavanje koje povećavaju pristupačnost i učinkovitost usluga.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030.

Ova strategija usmjerena je na održiv i inkluzivan razvoj, jačanje gospodarstva, unapređenje obrazovanja, socijalnu uključenost te promicanje inovacija. Uključivanje osoba s invaliditetom u poduzetničke aktivnosti i primjena AI tehnologija može biti ključan faktor za postizanje ovih ciljeva. Poduzetništvo među osobama s invaliditetom može pridonijeti raznolikosti i inovativnosti gospodarstva, dok AI može poboljšati efikasnost i konkurentnost poslovanja.

Strateški ciljevi Europske unije do 2030.

EU strategija do 2030. naglašava digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i socijalnu uključenost. Inkluzija osoba s invaliditetom i primjena AI tehnologija savršeno se uklapaju u ove prioritete. Digitalna transformacija kroz AI može omogućiti razvoj novih alata i usluga koje poboljšavaju kvalitetu života osoba s invaliditetom. Zelena tranzicija može otvoriti nova radna mjesta i prilike za poduzetničke inicijative u sektoru održivih tehnologija, dok socijalna uključenost osigurava jednake mogućnosti za sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima za sve skupine društva.

Sve tri strategije naglašavaju važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom. Primjena AI tehnologija može značajno doprinijeti postizanju ciljeva ovih strategija kroz inovacije koje poboljšavaju pristupačnost, efikasnost i konkurentnost u obrazovanju, zapošljavanju i društvenoj uključenosti. Poduzetništvo osoba s invaliditetom može dodatno obogatiti gospodarsku raznolikost i promicati socijalnu inkluziju, čime se stvara pravednije i održivije društvo.

Implementacija umjetne inteligencije (AI) donosi brojne prednosti osobama s invaliditetom, ne samo u svakodnevnom životu već i u poboljšanju mogućnosti zapošljavanja i povećanju konkurentnosti na tržištu rada.

Implementacija umjetne inteligencije (AI) predstavlja ključnu priliku za poboljšanje integracije osoba s invaliditetom na tržištu rada i u društvu općenito. AI tehnologije olakšavaju svakodnevni život, povećavaju autonomiju korisnika i stvaraju bolje prilike za obrazovanje, zapošljavanje i kvalitetnu zdravstvenu skrb, čime doprinose razvoju inkluzivnog društva i ekonomskom napretku.

Umjetna inteligencija značajno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom pružajući personaliziranu podršku, poboljšavajući pristup obrazovanju i zapošljavanju te unapređujući kvalitetu zdravstvene skrbi. Kontinuirano istraživanje i razvoj AI tehnologija osigurava da inovacije budu dostupne i korisne za sve, stvarajući inkluzivno društvo koje cijeni različitost i podržava svakog pojedinca u ostvarivanju punog potencijala.

Integracija poduzetničkog duha i AI tehnologija u društvene strategije može značajno poboljšati kvalitetu života i stvoriti inkluzivno društvo koje podržava raznolikost i pruža jednake mogućnosti za sve.

Andreja Marcetić