Ovo stanje najčešće pogađa osobe koje su sklone anksioznosti, perfekcionizmu ili imaju nisko samopouzdanje. Također, osobe koje su doživjele traumu, nalaze se pod kroničnim stresom ili boluju od depresije podložnije su razvoju ovog sindroma
U svakodnevnom životu svi se susrećemo s trenucima tjeskobe, brige i neizvjesnosti. Međutim, kod nekih osoba te misli ne prestaju – one se pojačavaju, ponavljaju i vrte u krug, često bez jasnog izlaza. Ovaj fenomen poznat je kao ‘spiralling thought’ sindrom ili po hrvatski, sindrom vrtložnih misli.
‘Spiralling thought’ označava stanje u kojem osoba doživljava neprekidni niz negativnih, često katastrofičnih misli koje se neprestano nadovezuju jedna na drugu. Ove misli mogu započeti nečim bezazlenim, poput brige zbog sutrašnjeg sastanka, ali se ubrzo pretvaraju u kompleksne scenarije pune straha, nesigurnosti i pretpostavki o najgorem mogućem ishodu.
U prijevodu, osoba postaje ‘zarobljena’ u vlastitim mislima, koje se ubrzano nižu, sve više obuhvaćaju različite aspekte života i stvaraju osjećaj gubitka kontrole.
Sindrom vrtložnih misli može uključivati neprekidno razmišljanje o istom problemu, zamišljanje najgorih mogućih scenarija, fokusiranost na vlastite greške iz prošlosti, pretjerano analiziranje tuđih reakcija, osjećaj tjeskobe, iscrpljenosti i napetosti i teškoće s koncentracijom i spavanjem.
Ovo stanje najčešće pogađa osobe koje su sklone anksioznosti, perfekcionizmu ili imaju nisko samopouzdanje. Također, osobe koje su doživjele traumu, nalaze se pod kroničnim stresom ili boluju od depresije podložnije su razvoju ovog sindroma.
Ako se ne prepozna na vrijeme, spirala misli može dovesti do povećanja razine stresa i tjeskobe, poremećaja spavanja, padanja u depresivna stanja, povlačenja iz socijalnih odnosa i smanjene produktivnosti i motivacije.
Važno je znati da se vrtložne misli mogu zaustaviti. Evo nekoliko metoda.
Tehnike mindfulnessa i disanja – svjesno disanje i usmjeravanje pažnje na sadašnji trenutak pomažu u prekidanju misaonih lanaca.
Pisanje misli – vođenje dnevnika pomaže u racionaliziranju i razdvajanju stvarnih problema od pretpostavki.
Postavljanje granica razmišljanju – dajte si ‘vremenski okvir’ za brigu (npr. 15 minuta dnevno).
Tjelesna aktivnost – tjelovježba dokazano smanjuje anksioznost i preusmjerava fokus.
Razgovor s terapeutom – psihoterapija, osobito kognitivno-bihevioralna terapija, učinkovita je u prepoznavanju i mijenjanju negativnih misaonih obrazaca.
Sindrom ‘spiralling thought’ nije službena dijagnoza, već pojam koji opisuje stvarno i iscrpljujuće mentalno stanje. Prepoznavanje obrazaca takvih misli prvi je korak prema oporavku. Kroz podršku, tehnike samopomoći i stručnu pomoć moguće je ponovno uspostaviti unutarnji mir i jasnoću.