Kultura
Party bajka o svijetu slijepih i slabovidnih
Predstava nosi poruku da smo svi jednaki i svi zaslužujemo priliku za ravnopravno uključenje u zajednicu,ali moramo se i sami oko toga potruditi.
Kazališna udruga „MIST“ u ponedeljak je u dvorani Plitvice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta izvela predstavu Party bajka čiju režiju potpisuje Anita Matković.
U poučnoj predstavi uživali su brojni studenti. Glumci su odlično odigrali svoje uloge unoseći i dio svoje osobnosti. Predstava na zabavan način govori o svijetu slijepih i slabovidnih osoba, a riječ je o suvremenoj obradi priče o Crvenkapici.
Autorica teksta je Kristina Krsnik koja tumači lik glavne junakinje tinejdžerice Vande od milja zvane Crvenkapica pred kojom su prepreke, ali unatoč sljepoći ih uspješno svladava kako bi došla na rođendanski party prijateljice Emili.
Uz Kristinu glumačku postavu čine Danijela Vidas, Adriana Katić,Anita Matković i Andrej Hatar. Iako je namijenjena tinejdžerskoj publici predstavu koja je već nekoliko puta izvedena s oduševljenjem je gledala i starija publika. Nakon svake izvedbe predstave održava se i interaktivna radionica. Predstava je realizirana u okviru projekta „Bababajka o crvenoj kapici“ koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba, ostvarena je u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir.
Kristina je rekla da se radi o predstavi koja može nasmijati publiku i može potaknuti publiku da svakodnevnu situaciju sagleda iz drugačije perspektive. Naglasila je kako predstava nosi poruku da smo svi jednaki i svi zaslužujemo priliku za ravnopravno uključenje u zajednicu,ali moramo se i sami oko toga potruditi.
„Ovom predstavom se želi poručiti da su osobe s invaliditetom prije svega osobe, svaka ima svoj karakter, svoje mane i vrline. Svaka osoba je u nečemu dobra, a njezin invaliditet dolazi kao nešto usput kao što primjerice netko ima plavu ili smeđu kosu tako isto netko ne vidi. Željeli smo prikazati da se osobe s invaliditetom ponašaju kao i sve druge osobe.Tako se u predstavi i slijepa tinejdžerica Vanda ponaša kao svaka tinejdžerica “, rekla je Kristina. Naglasila je kako ova predstava može znatno pridonijeti da videće osobe dožive svijet osoba s oštećenjem vida.
„Cilj nije da u predstavi bude predavanje o slijepima nego je cilj da pokažemo slijepe osobe u svakodnevnim situacijama, kako se snalaze u njima“ pojasnila je Kristina. U ulozi Vande odlično se snašla. S obzirom da je i sama slijepa osoba doživjela je taj lik unoseći u njega i neka svoja iskustva. Smatra da je njezinim kolegama kao slijepim i slabovidnim osobama veći izazov bio glumiti u predstavi videće osobe.
„Gluma za mene znači uživljavanje u jedan novi svijet. Inače od malena obožavam čitati i kao mala obožavala sam izmišljati, postojeće likove iz dragih književnih djela stavljala bih u priče koje bih sama izmislila. Moji ukućani su morali sa mnom glumiti, odabrala sam im likove. Prije svega za mene je gluma bila oživljavanje priča koje sam pročitala ili izmislila. Zapravo gluma mi pomaže istražiti granice vlastitih mogućnosti“objasnila je Kristina.
Osim tekst za predstavu Party bajka, Kristina je napisala i tekst za predstavu „ Drugačiji si, to je baš cool“ koja također govori o osobama s oštećenjem vida, a namijenjena je djeci od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.Trenutno se priprema za ulogu u novoj predstavi Kazališne udruge „MIST“, a u budućnosti bi voljela pisati i nove tekstove.
Danijela Vidas koja glumi Vandinu prijateljicu Emili rekla je da joj se svidjela uloga.
“Kao nekadašnja buntovna tinejdžerica prepoznala sam se u liku Emili.U predstavi sam se prisjetila sebe u tom tinejdžerskom razdoblju“ rekla je Danijela. Naglasila je da uz glumu se bavi i pjevanjem.
Ulogu Vandine mame tumači Adriana Katić. „Glumim pravu mamu današnjice koja ima hrpu obaveza, pomalo je nervozna.Vidljiv je jaz između mame i Vande koja živi u skladu sa svojim godinama.Inače volim glumu, glumim od osnovne škole, bila sam i na LiDraNu. Drago mi je da me gluma prati kroz život. Gluma je na neki način upoznavanje sebe kroz druge uloge“,rekla je Adriana.
Nestašnog dječaka glumi Andrej Hatar koji je uživao u ulozi. Naglasio je da za njega gluma znači zabavu, opuštanje, najbolji način provođenja slobodnog vremena, ali i rad na sebi .
Osim što je redateljica predstave voditeljica Kazališne udruge „MIST“Anita Matković u predstavi je posudila svoj glas Vandinoj baki.
„Kroz umjetnost slijepe i slabovidne osobe mogu potaknuti osobni razvoj. Svojim djelovanjem mogu pokazati drugima kako se nositi s određenim problemima i kako ih rješavati. Naše predstave radimo da pokažemo publici što sve može slijepi i slabovidni glumac. Radionice nakon predstave su koncipirane da otvore drugačiji svijet“ istaknula je Matković.
Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru
Poslušaj članak
Na 73. Pula Film Festivalu predstavljene su Smjernice svima svugdje, prvi sveobuhvatni nacionalni dokument za izradu inkluzivnih titlova.
Smjernice su rezultat zajedničkog rada gluhih i nagluhih osoba, čujućih osoba, prevoditelja, prevoditelja za hrvatski znakovni jezik, kulturologa, stručnjaka za inkluziju, producenata i lingvista te predstavljaju važan iskorak prema standardizaciji pristupačnosti audiovizualnih sadržaja u Hrvatskoj.
Predstavljanje je održano u sklopu programa Pula PRO u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja. Smjernice su predstavili članovi autorskog tima Viktor Smiljanić, Nevio Reiter, Sendi Kontošić, Katarina Šturik, Tina Suvajac, Marko Godeč i Maja Ogrizović, uz prevoditelja za hrvatski znakovni jezik Damira Heregu te savjetnicu pravobranitelja za osobe s invaliditetom Teu Rubešu. Posjetitelji su tom prilikom mogli preuzeti i tiskano izdanje Smjernica.
-Smjernice za inkluzivne titlove predstavljaju temelj za standardizaciju prakse kojom u publiku napokon kvalitetnije uključujemo gluhe i nagluhe osobe. One će služiti kao orijentir autorima titlova te olakšati njihovu primjenu među profesionalcima koji prilagođavaju medijske sadržaje. Ovaj dokument na jednom mjestu okuplja sve relevantne informacije potrebne za stvaranje dostupnijih filmskih i drugih audiovizualnih sadržaja široj publici – istaknuo je Marko Godeč iz Ministarstva titlova.
Smjernice su zajednički izdali Društvo hrvatskih prevoditelja znakovnog jezika, Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra za translatologiju, Kultura svima svugdje, Ministarstvo titlova i Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja.
Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru.
Posebnu vrijednost Smjernica predstavlja metodologija njihova nastanka. U njihovoj izradi sudjelovali su gluhe osobe, kulturolozi, djelatnici u kulturi, lingvisti, prevoditelji različitih generacija, znanstvenici, prevoditelji hrvatskog znakovnog jezika te čujuća djeca gluhih roditelja, izvorni govornici hrvatskog znakovnog jezika.
Dokument je oblikovan kroz istraživanja, analize, razgovore, ankete i fokus-grupe s gluhim i nagluhim osobama, čime je osigurano da preporuke proizlaze iz stvarnih potreba zajednice kojoj su namijenjene.
Smjernice su nastale uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba te uz preporuku Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Ovaj dokument odgovara na potrebu za sustavnim i stručnim pristupom osiguravanju pristupačnosti kulturnih i drugih društvenih sadržaja. Donosi cjelovit teorijski i praktični okvir utemeljen na aktualnim javnim politikama, zakonodavstvu i međunarodnim standardima pristupačnosti, s naglaskom na njegovu neposrednu primjenu u svakodnevnoj praksi.
Nastao kao rezultat višegodišnjeg iskustva u razvoju i provedbi inkluzivnih projekata te suradnje stručnjaka različitih područja, dokument predstavlja važan doprinos razvoju standarda koji će dugoročno unaprijediti kvalitetu pristupačnih medijskih i kulturnih sadržaja te ostaviti trajnu metodološku osnovu za buduće generacije kulturnih i medijskih djelatnika.
Smjernice su dostupne ovdje.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću
Crnogorski kantautorRambo Amadeus nastupit će u zagrebačkom klubu Sax u subotu 14. studenog 2026., najavio je taj klub.
Rambo ponovo nastupa u klubu koji je do sada rasprodao nebrojeno puta, a u Palmotićevu se vraća kao prvo veliko ime nove klupske sezone u Saxu. Kultni glazbenik, kompozitor i performer predstavit će još jedan nekonvencionalni koncert i glazbu koja spaja jazz, rock, funk i satiru u jedinstveni izričaj, stoji u najavi.
Antonije Pušić, javnosti poznat kao Rambo Amadeus, na sceni se pojavio sada već davne 1988. godine.
U naslijeđe je već ostavio izuzetna autorska djela poput Jemo voli jem, Glupi hit, Urbano, samo urbano, Plastik fantastik, Otišo je svak ko valja, Turbofolk, Dik tu kava, Rano za početak, prekasno za kraj, E moj Rambo, ostara se, O’ruk, sad ga lomi ili Privatizovat.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću.
Film Radio Rambo Amadeus redatelja Dušana Varde prati razmišljanja, probe i razvoj njegove ideje iz 2022. kada je odlučio pokrenuti svoj radioprogram. Uz umjetničke cikluse Tribute samom sebi ili Kult Ličnosti u kojem se poigrava s navikama nekritičkog društva, Rambo Amadeus od koncerta pravi ritual i spektakl.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje
Upravo završena, jubilarna Međunarodna smotra folklora u Zagrebu ugostila je 35 folklornih skupina iz nekoliko zemalja svijeta koje su javnosti predstavile zavidno bogatstvo svoje kulturne baštine.
Organizatori Smotre iznimno su zadovoljni rezultatima ove međunarodne manifestacije koja bitno obogaćuje kulturni krajolik hrvatske metropole.
Tim povodom razgovarali smo s Lucijom Halužan Hačić, stručnom suradnicom za marketing zaposlenom u KUC Travno, a na samoj Smotri zaduženoj za komunikaciju s javnošću. Kao novinari portala specijaliziranog za priče o osobama s invaliditetom, Luciju dakako najprije pitamo jesu li i folkloristi s invaliditetom sudjelovali na ovogodišnjoj, 60. po redu, Međunarodnoj smotri folklora.
– Osobe s invaliditetom nisu bile aktivni sudionici, no značajnu smo pažnju posvetili tome da kao publika mogu uživati u nastupima folklornih skupina koje su nam, među ostalim, došle i iz Argentine, Italije, Tajvana te Sjedinjenih Američkih Država. Uklonili smo sve arhitektonske barijere te ovu Smotru i na taj način učinili uključivom i inkluzivnom – kaže Lucija Halužan Hačić.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje. Stoga Lucija poziva osobe s invaliditetom da se bez ikakve zadrške uključe u rad neke folklorne skupine u svojoj lokalnoj zajednici, jer to, uz sve ostalo, podrazumijeva i česta putovanja u druge gradove i zemlje.
– Apsolutno bi bilo dobro da i osobe s invaliditetom budu proaktivnije u očuvanju folklorne baštine naše zemlje. Jer ako je čovjek možda fizički indisponiran za neke zahtjevnije aktivnosti, to svakako ne znači da folklor nije za njega. U folkloru nije u pitanju samo ples, ovdje je ponajprije riječ o zajedništvu, a kroz to se zajedništvo prenose druge tradicije, primjerice narodne predaje i priče, a usto imamo i dosta glazbenika koji su osobe s invaliditetom – napominje Lucija.
Tek da podsjetimo, Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova.
U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskoga pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značaja.
Tko su Purger i Purgerica?
RIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
ALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
PRAVA CIJENA MEGAFARMI Gdje farme dođu, života nema
-
VijestiPrije 1 danGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
KulturaPrije 6 danaMeđunarodna smotra folklora obogatila je kulturni život Zagreba
-
Civilno društvoPrije 3 danaR.E.A.D. program mijenja dječji odnos prema čitanju
-
IntervjuPrije 2 danaFran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom