Poveži se s nama

Vijesti

Otkako su euri zamijenili kune, većina radnika ništa ne uspijeva ostaviti ‘sa strane’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje keramičku kasicu prasicu koja leži na hrpi kovanica. Papirnati novac je raspršen oko nje.
Foto: Pixabay

Čak 58% Hrvata tvrdi da, otkako se služimo eurima, ništa ne uspijevaju uštedjeti, svaka četvrta osoba (25%) štedi manje nego prije, dok 5% građana svakog mjeseca ostavlja više novca sa strane nego što je to bio slučaj dok smo baratali kunama

Početkom godine Hrvatska je doživjela veliku promjenu zamjenom valute. Unatoč optimističnim najavama prema kojima dolazak eura nije trebao rezultirati rastom cijena i troškova života, inflacija je, u to više nema sumnje, ostavila traga na džepovima građana.

Potvrđuje to i anketa koju je MojPosao proveo na uzorku od 3250 sudionika, u čijem fokusu se našlo pitanje: ‘Uspijevate li svakog mjeseca ostaviti ‘sa strane’ više ili manje novca otkako su euri zamijenili kune?’.

Troškovi osjetno veći od rasta plaća

Prema rezultatima ankete, čak 58% građana tvrdi da nisu u mogućnosti ostaviti nikakav iznos ‘sa strane’ otkako su euri zamijenili kune. Većina ih ističe da su životni troškovi postali toliko visoki da štednja postaje nemoguća, zbog čega su prisiljeni nositi se s izazovima financijskog preživljavanja ‘od mjeseca do mjeseca’.

Svaka četvrta osoba (25%) tvrdi da su u aktualnoj godini manje štedjeli u usporedbi s razdobljem kada su koristili kunu, a glavni razlog leži u sveprisutnoj inflaciji i nedovoljnom rastu plaća.

Međutim, nisu svi rezultati pesimistični.

Svaki deseti radnik i dalje štedi otprilike jednak iznos kao što su to činili prije promjene valute, a obično se, ističu, radi o 10% njihove plaće.

Unatoč izazovima s inflacijom, postoji mali postotak (5%) građana koji svakog mjeseca uspijevaju ostaviti više novca sa strane nego prije dolaska eura. Kako pojašnjavaju, glavni razlozi za to kriju se u činjenici da su u 2023. dobili osjetnu povišicu ili su pak promijenili posao, odnosno prihvatili financijski izdašniju ponudu.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Life&Style

HZJZ Predstavljanje rezultata istraživanja ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje dva crteža aligatora na crvenoj pozadini. Jedan aligator nosi šešir i stoji na vagi, dok drugi aligator nosi haljinu i šal u bojama hrvatske zastave. Oba aligatora su bijela s crnim obrubima, što im daje karikaturalan izgled. Ispod ovih likova nalazi se tekst koji glasi “CrocCOSI”.
Foto: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Predstavljene će biti nove procjene prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u osmogodišnjaka u Republici Hrvatskoj, kao i podaci vezani uz njihovu tjelesnu aktivnost i prehrambene navike

Povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine, u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) održat će se u ponedjeljak, 4. ožujka 2024., u 11 sati, javno predstavljanje rezultata istraživanja ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)’, voditeljice istraživanja za Republiku Hrvatsku Sanje Musić Milanović.

Glavne rezultate istraživanja predstavit će upravo Musić Milanović.

Predstavljene će biti nove procjene prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u osmogodišnjaka u Republici Hrvatskoj, kao i podaci vezani uz njihovu tjelesnu aktivnost i prehrambene navike uz dodatan osvrt na utjecaj COVID-19 pandemije na navedene odrednice zdravlja djece.

Nakon predstavljanja rezultata, predviđeno je da Musić Milanović daje izjave za medije u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Istraživanje CroCOSI provedeno je u školskoj godini 2021./2022. u 261 osnovnoj školi u Republici Hrvatskoj i dio je istraživanja ‘Inicijativa praćenja debljine u djece’ (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije koje se provodi od 2006. godine. Hrvatska se istraživanju po prvi puta priključila u školskoj godini 2015./2016. i ovo je treći puta da je istraživanje provedeno u Hrvatskoj. Glavni cilj CroCOSI istraživanja je redovito prikupljanje usporedivih podataka o uhranjenosti školske djece, njihovim životnim navikama te o obilježjima njihovih okruženja sa svrhom rutinskog praćenja statusa uhranjenosti u djece te usporedbe dobivenih podataka s drugim zemljama europske regije Svjetske zdravstvene organizacije koje sudjeluju u ovom istraživanju. Ovim krugom CroCOSI istraživanja dodatno je ispitan još i utjecaj COVID-19 pandemije na dnevnu rutinu djece, njihovu dobrobit, prehrambene navike i tjelesnu aktivnost.

Nakon Svjetskog dana debljine, slijedi obilježavanje Hrvatskog dana osviještenosti o debljini 16. ožujka 2024. godine.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Nastavi čitati

Vijesti

ANKETA Preuzimanje tuđih radnih zadataka

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje osobu koja tipka na laptopu. Laptop je postavljen na mramorni stol, a pored njega se nalazi čaša soka od naranče sa slamkom. Osoba nosi sat i nekoliko prstena.

Preuzimanje tuđih radnih zadataka – prilika za osobni razvoj ili ‘nepotrebno zatrpavanje poslom’?

Kolega/ica vam ide na godišnji odmor, dobije novu radnu poziciju ili poduže bolovanje. Što je s njegovim/njenim zadacima? Svi smo se mi bar jednom u svom radnom vijeku susreli s nekim dodatnim zadacima koji nisu dio opisa naše pozicije. I dok nam neki sjednu kao pravi odmor za dušu, druge odrađujemo samo kako bi ih odradili, a treće pokušavamo izbjeći u širokom luku. 

U posljednjoj anketi portala MojPosao, u kojoj je sudjelovalo više od 2400 ispitanika, postavljeno je pitanje: Kako gledate na preuzimanje radnih zadataka koji nisu nužno u opisu vašeg posla?

Prilika za osobni rast ili zatrpavanje poslom?

Preuzimanje novih i dodatnih zadataka podržava 39 posto ljudi. Oni takav način rada vide kao mogućnost da nauče nešto novo ili unaprijede neka postojeća znanja.

– Svako učenje nečeg novog je osobni razvoj – komentirao je jedan od ispitanika, dok je drugi dodao kako svaki novi (privremeni) zadatak, posebno ako je zanimljiv, može razbiti monotoniju na radnom mjestu.

Zanimljivo je kako isti broj ljudi, njih 39 posto, na preuzimanje dodatnih radnih zadataka gleda negativno. Prema njihovom mišljenju, takav način rada krši njihov ugovoreni opis posla, rezultira zatrpavanjem poslom, a uz to za njega često nisu dodatno plaćeni.

– Svaki zadatak koji nije u opisu mog posla me čini manje kompetentnim da obavljam ono za što sam plaćen. Ti dodatni zadaci oduzimaju mi vrijeme od onoga što znam raditi i za što sam zapravo plaćen. Nemam ništa protiv učenja i dodatnog posla kada donosi veću plaću, što je rijetko slučaj – kazao je jedan od ispitanika.

S druge strane, 22 posto ljudi ističe kako nisu oduševljeni dodatnim zadacima, ali će ih odraditi bez pogovora. Iako njihova reakcija ovisi o datom trenutku, takve poslove ne vide kao nešto što bi moglo štetiti njihovoj karijeri i radnom mjestu.

MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

HRVATSKI SABOR Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava

Objavljeno

/

Vizual konferencije.

U Hrvatskom saboru će se 29. veljače 2024. s početkom u 12 sati održati Međunarodna konferencija ‘Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava’, koja predstavlja ključan događaj u promicanju inovacija i razumijevanju utjecaja digitalne tranzicije na ljudska prava

Konferencija će pružiti smjernice i akcijske planove za unapređenje zaštite ljudskih prava u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Svrha konferencije je promicati inovacije, poticati dijalog kroz inkluzivan pristup osobama s invaliditetom, prezentaciju primjera dobre prakse, čime će osigurati platformu za razmjenu iskustava i razmatranje najnovijih dostignuća u području zaštite ljudskih prava.

Uvodni dio konferencije bit će obilježen pozdravnim govorima Ermine Lekaj Prljaskaj, saborske zastupnice albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, predsjednice Organizacijskog odbora, te Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave. Njihov će naglasak biti na ključnoj ulozi inovacija i digitalne tranzicije u ostvarivanju ljudskih prava. Fokus konferencije bit će na istraživanju kako tehnološki napredak može poslužiti kao sredstvo za jačanje ljudskih prava, s posebnim naglaskom na ulogu inovacija u osiguravanju pristupa pravdi, transparentnosti i odgovornosti.

Panel rasprava, koju će moderirati Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, bit će ključni dio konferencije. Ovaj panel okupit će stručnjake iz različitih područja kako bi pružili sveobuhvatne analize o najnovijim trendovima, izazovima i mogućnostima u integraciji inovacija i digitalne tranzicije u zaštitu ljudskih prava. Primjere dobre prakse moderirat će Andreja Marcetić, predstavnica Hrvatske komore socijalnih pedagoga, sekcije socijalne skrbi, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava.

Konferencija ‘Digitalna tranzicija i inovacije u zaštiti ljudskih prava’ održat će se u mjesecu kada se obilježava druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022. godine. Tema konferencije izuzetno je relevantna s obzirom na aktualne događaje, a digitalizacija i inovacije omogućuju širenje informacija i podizanje svijesti o ljudskim pravima na globalnoj razini, čime je digitalna tranzicija postala jedan od ključnih čimbenika u zaštiti ljudskih prava, pružajući nove prilike za promicanje mira, sigurnosti i pravednosti.

Međunarodni sudionici iz Ukrajine, Slovenije i Švedske donijet će različite perspektive i iskustva koja će obogatiti raspravu o utjecaju inovacija i digitalne tranzicije na ljudska prava. Njihova iskustva pružit će dragocjen uvid u globalne trendove i izazove s kojima se različite države suočavaju u ovom području.

Usklađivanje tih smjernica i akcijskih planova s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine pružit će dodatnu snagu i trajnost tim inicijativama. Stvaranje inkluzivnih politika koje uzimaju u obzir digitalnu transformaciju i potrebe svih građana, uključujući osobe s invaliditetom, ključno je za izgradnju pravednijeg i sigurnijeg društva. Očekuje se da će konferencija biti izvrstan forum za razmjenu ideja i izgradnju konkretnih planova djelovanja koji će doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.

Sve relevantne informacije o konferenciji mogu se pronaći na Facebook stranici ‘InovaDigHR2030’, a Konferencija će biti dostupna i putem YouTube kanala Hrvatskog sabora. Direktan prijenos konferencije bit će dostupan ovdje, a za dodatne informacije možete posjetiti sljedeću ovu poveznicu.

Nastavi čitati

U trendu