Čak 58% Hrvata tvrdi da, otkako se služimo eurima, ništa ne uspijevaju uštedjeti, svaka četvrta osoba (25%) štedi manje nego prije, dok 5% građana svakog mjeseca ostavlja više novca sa strane nego što je to bio slučaj dok smo baratali kunama
Početkom godine Hrvatska je doživjela veliku promjenu zamjenom valute. Unatoč optimističnim najavama prema kojima dolazak eura nije trebao rezultirati rastom cijena i troškova života, inflacija je, u to više nema sumnje, ostavila traga na džepovima građana.
Potvrđuje to i anketa koju je MojPosao proveo na uzorku od 3250 sudionika, u čijem fokusu se našlo pitanje: ‘Uspijevate li svakog mjeseca ostaviti ‘sa strane’ više ili manje novca otkako su euri zamijenili kune?’.
Troškovi osjetno veći od rasta plaća
Prema rezultatima ankete, čak 58% građana tvrdi da nisu u mogućnosti ostaviti nikakav iznos ‘sa strane’ otkako su euri zamijenili kune. Većina ih ističe da su životni troškovi postali toliko visoki da štednja postaje nemoguća, zbog čega su prisiljeni nositi se s izazovima financijskog preživljavanja ‘od mjeseca do mjeseca’.
Svaka četvrta osoba (25%) tvrdi da su u aktualnoj godini manje štedjeli u usporedbi s razdobljem kada su koristili kunu, a glavni razlog leži u sveprisutnoj inflaciji i nedovoljnom rastu plaća.
Međutim, nisu svi rezultati pesimistični.
Svaki deseti radnik i dalje štedi otprilike jednak iznos kao što su to činili prije promjene valute, a obično se, ističu, radi o 10% njihove plaće.
Unatoč izazovima s inflacijom, postoji mali postotak (5%) građana koji svakog mjeseca uspijevaju ostaviti više novca sa strane nego prije dolaska eura. Kako pojašnjavaju, glavni razlozi za to kriju se u činjenici da su u 2023. dobili osjetnu povišicu ili su pak promijenili posao, odnosno prihvatili financijski izdašniju ponudu.
Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se u finale HIPPO natjecanja engleskog jezika u Hrvatskoj
Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih osoba s poremećajem iz spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje i engleski jezik. Znanje tog jezika učenici prvog razreda Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je plasman u finalu HIPPO natjecanja iz engleskog jezika u Hrvatskoj.
Ukoliko postigne dobar rezultat na državnom finalu Anđelinu očekuje sudjelovanje na međunarodnom natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno natjecanje je najveće natjecanje iz engleskog jezika kojim se promovira taj jezik te povezuju učenici, ali i nastavnici.
„ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se u osnovnim i srednjim školama u nekoliko zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima se ocijenjuje čitanje s razumijevanjem i govorenje engleskog jezika. Na HIPPO natjecanju u Hrvatskoj među 50 učenika osnovnih i srednjih škola prvi krug je uspješno prošla i naša Anđelina. To je veliki uspjeh jer je konkurencija bila oštra. „Centar Dubrava je ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila je nastavnica engleskog jezika i Anđelinina mentorica Mirna Teodorović.
Naglasila je kako se Anđelina s lakoćom izražava na engleskom jeziku te je uvjerena da će biti jednako uspješna u drugom krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se održava 24. i 25. travnja. Nastavnica Teodorović izrazila je zadovoljstvo što je u prvom krugu HIPPO natjecanja u Hrvatskoj sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su pokazali dobro znanje engleskog jezika.
„Ovo natjecanje puno znači za Anđelinu i učenike Centra , jer se osjećaju ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje na kojem svi učenici mogu pokazati svoje znanje i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila je Teodorović. Pozvala je i druge odgojno-obrazovne ustanove da prijave svoje učenike s teškoćama u razvoju na HIPPO natjecanje iz engleskog jezika.
„Privilegija je raditi s djecom s teškoćama i s invaliditetom. Oni se zaista trude i žele se dokazati. Treba im dati priliku, a to ovo natjecanje pruža“ poručila je Teodorović.
Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.
U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.
Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?
Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.
Da, zvuči ozbiljno. I jest. Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.
Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.
Zašto vlogovi?
Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.
Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.
Što vas očekuje?
Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.
Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:
upoznati najčešće komunikacijske izazove
razbiti uvriježene mitove i zablude
vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski
Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).
Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji
Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.
Iva to želi promijeniti.
Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.
A između svega toga…
Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.
Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju
U cilju razmjene iskustava iz područja socijalne skrbi i podrške zapošljavanju teže zapošljivih osoba, predstavnici organizacije DOST – Agencije za održivo i operativno socijalno osiguranje (The Agency for Sustainable and Operative Social Provision) iz azerbejdžanskog grada Bakua, od 6. do 9. travnja posjetili su Grad Zagreb.
U okviru posjeta, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović održala je sastanak s članovima izaslanstva na čelu s predsjedavajućim Agencije, Faridom Mammadovom.
„Uvijek ističem značaj umrežavanja jer svima nam je u cilju razvoj što boljih i kvalitetnijih socijalnih usluga. Zato nam je od iznimne važnosti i ova naša suradnja tijekom koje ćemo imati priliku predstavili pojedine kvalitetne i inspirativne modele i prakse koje provodi Grad Zagreb.“, naglasila je pročelnica.
Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže ( European social network) sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju.
Posjet predstavnika agencije DOST Gradu Zagrebu ima za cilj razmjenu iskustava, znanja i modela uspješne prakse usmjerene socijalnom uključivanju, radnoj aktivaciji i poticanju zapošljavanja.
Predstavnici izaslanstva posjetili su i suradničke organizacije na području Grada Zagreba u kojima su im prezentirane uloge, djelokrug rada, primjeri dobre prakse i međusektorske suradnje: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK Zagreb I, Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, Službu Grada Zagreba Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Plavi ured i Volonterski centar Zagreb.
Radni posjet rezultirao je dogovorima o daljnjoj suradnji i međusobnoj razmjeni znanja u cilju preuzimanja i implementiranja konkretnih modela politika i praksi koje su se pokazale uspješnim u radu Grada Zagreba i suradničkih organizacija, odnosno agencije DOST.