Osobama s oštećenjem sluha umjetna pužnica vraća kvalitetu života

Zahvaljujući kohlearnom implantatu, osobe s oštećenjem sluha mogu zauvijek izaći iz ‘svijeta tišine’ i razviti svoje potencijale

Poslušaj članak

Umjetna pužnica namijenjena je djeci s obostranom jakom nagluhošću ili gluhoćom te odraslim osobama kod kojih je do gubitka sluha došlo kasnije tijekom života, nakon razvoja govora. Život osoba s umjetnom pužnicom ne razlikuje se od života osoba urednog sluha.

S ciljem podizanja svijesti o značaju umjetne pužnice za unapređenje kvalitete života osoba s oštećenjem sluha, Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag u utorak je prvi put obilježila Međunarodni dan umjetne pužnice.

Tom prigodom održane su dvije radionice – jedna za roditelje djece s ugrađenom pužnicom, a druga za odrasle korisnike s ugrađenom pužnicom. Poliklinika Suvag, u suradnji s Klinikom za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KBC-a Sestre milosrdnice, organizirala je okrugli stol pod nazivom ‘Pitaj, ne skitaj’, na kojem su sudjelovali stručnjaci, roditelji i osobe s ugrađenom pužnicom.

Na radionici je sudjelovalo desetak roditelja koji su imali priliku kroz zanimljive zadatke spoznati kako se odvija proces učenja rečenica kod njihove djece. Među sudionicima radionice bila je Mara Kovač, majka trogodišnje djevojčice Nele, kojoj je gluhoća otkrivena sa 17 mjeseci.

– Za nas roditelje bio je veliki šok kad smo saznali da se kod Nele radi o obostranoj gluhoći. U pojedinim bolnicama i Suvagu obavljene su pretrage. U obitelji nemamo nikoga s gluhoćom, nismo znali kome se obratiti, i bilo je puno upitnika u našem životu. Kao najbolji ishod za naše dijete pokazala se ugradnja pužnice. Neli je pužnica ugrađena u srpnju, a na rehabilitaciju smo krenuli mjesec dana nakon operacije. Međutim, kod Nele se radi o specifičnom slučaju jer je magnetska rezonanca glave bila pogrešno očitana. S obzirom na to, za moje dijete moglo je biti kobno. Nažalost, Nela ima malformaciju slušnih živaca i ne znamo koliko će njezini živci moći provoditi zvuk, odnosno hoće li u budućnosti moći normalno čuti – ispričala je Kovač. Naglasila je da za sada reagira na zvukove poput bubnja, odnosno na zvukove visokih frekvencija. Stoga su roditelji zabrinuti za razvoj govora i sluha kod Nele, iako se nadaju pozitivnom ishodu.

– Roditeljima djece s invaliditetom danas je teško. Zajednica gluhih i nagluhih je mala i smatram da se može napraviti puno više. Roditelji gluhe djece su odgovorni i moraju se boriti za prava svoje djece – rekla je Kovač.

Nikolina Marić, majka devetogodišnjeg Antuna, kojem je gluhoća otkrivena s godinu i pol, također je podijelila svoje iskustvo.

– Antunova dijagnoza bila je za nas šok. Umjetna pužnica ugrađena mu je s dvije godine, a nakon toga smo krenuli na rehabilitaciju u Suvag. Danas Antun ide u redovnu školu i dobro se snalazi u svojoj sredini. Svakom bih roditelju preporučila da se odluči za ugradnju umjetne pužnice kod svog djeteta jer će mu to omogućiti lakše funkcioniranje u životu – rekla je Marić.

Vedran Radojčić, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva, rođen je s oštećenjem sluha, baš kao i njegova sestra Nevena.

– U mojoj obitelji nitko nema oštećenje sluha. Gluhoća mi je otkrivena odmah po rođenju, a mojoj sestri kasnije. Umjetna pužnica ugrađena mi je s dvije godine, kao i njoj. Živim normalno, čak i zaboravim da imam ugrađenu pužnicu. Osjećam se kao i svaka druga osoba – rekao je Vedran.

Učiteljici Janji Lučić iz Osijeka sluh je počeo slabiti 2009. godine, a u rujnu 2021. ugrađena joj je umjetna pužnica.

– Ugradnjom umjetne pužnice vratila mi se kvaliteta života. Puno više zvukova čujem, ugodnije mi je slušati s umjetnom pužnicom nego sa slušnim aparatom. Inače, gluhoća mi je jako ograničila život. Učiteljica sam po struci i svoj posao sam sve teže obavljala. Umjetna pužnica vratila mi je mir i radost življenja – ispričala je Lučić.

Leonarda Jarnjak rođena je s oštećenjem sluha, ali joj je gluhoća dijagnosticirana s pet mjeseci. Umjetna pužnica ugrađena joj je 2002. godine u Austriji. Do sedmog razreda išla je u redovnu školu, a osmi razred završila u Suvagu.

– Drago mi je što uz pomoć pužnice mogu čuti zvukove i komunicirati sa svojom obitelji. Međutim, još uvijek imam teškoća s razumijevanjem govora, što me frustrira, pa moram biti stalno koncentrirana – kazala je Jarnjak. Naglasila je da voli crtati te je završila Školu za primijenjenu umjetnost. Nažalost, trenutno je nezaposlena i u budućnosti bi se voljela samozaposliti, odnosno otvoriti foto-studio.

Voditeljica Centra za umjetnu pužnicu, Marijana Tuta-Dujmović, rekla je da Poliklinika Suvag od samih početaka sudjeluje u ugradnji umjetne pužnice. Trenutno Poliklinika ima 700 pacijenata, što čini veliku većinu svih implantiranih osoba u Hrvatskoj.

– Većina naših pacijenata imala je implantaciju pužnice u KBC-u Sestre milosrdnice, ali imamo i pacijente iz ostalih implantoloških centara u Hrvatskoj, kao i iz inozemstva, primjerice iz Austrije, Njemačke, SAD-a, BiH, Turske, Slovenije, Srbije, a odnedavno i jednog pacijenta iz Brazila – istaknula je Tuta-Dujmović.

Mihael Ries iz KBC-a Sestre milosrdnice rekao je da umjetna pužnica predstavlja metodu rehabilitacije sluha i govora. Naglasio je da je za djecu rođenu s gluhoćom najbolje ugraditi pužnicu do druge, a po mogućnosti i do prve godine života. Iako se u rijetkim slučajevima može dogoditi odbacivanje implantata zbog infekcija, u takvim situacijama implantat se može ukloniti i nakon prestanka upale ugraditi novi.

– Na KBC-u Sestre milosrdnice godišnje se obavi oko 30 implantacija pužnice kod djece i desetak kod odraslih, čime smo najveća ustanova po broju implantacija umjetne pužnice u Hrvatskoj. Umjetna pužnica često određuje obrazovni i profesionalni put osoba oštećenog sluha, a omogućava im približavanje životu osoba urednog sluha – zaključio je Ries.