OPINION Govor mržnje kao ‘uobičajena svakodnevica’

Vrijeđanje je postalo norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom, rekla je profesorica Lenka Vochocová

Poslušaj članak

Ako ste mislili da osobe s invaliditetom i pripadnici drugih tzv. marginaliziranih društvenih skupina u digitalnom svijetu predstavljaju najveće žrtve pronositelja virusa mržnje, netrpeljivosti i svekolike toksičnosti, hm, tek ste djelomično u pravu.

Zapravo, istini za volju, svi mi koji sudjelujemo u stvaranju digitalnog narativa, bilo u mainstream medijima ili na društvenim mrežama, potencijalni smo predmet interesa onih predatora koji se hrane mržnjom kao mesom divljači.

Zanimljiva je i važna, u tom kontekstu, bila dvodnevna konferencija međunarodne istraživačke mreže OPINION, upriličena u Sveučilištu VERN, koja je okupila stotinjak stručnjaka koji su u protekle četiri godine, u okviru rečene mreže, razvijali nove teorijske pristupe, metode i alate za proučavanje mišljenja iznesenih u digitalnom okruženju.

Ukratko, novinari, predstavnici medijske industrije, političari i stručnjaci za digitalne komunikacije zaključili su da su govor mržnje i dezinformacije postali uobičajeni na društvenim mrežama i mainstream portalima.

Pritom se, dakako, žrtve ne biraju prema rodnoj pripadnosti, nacionalnosti ili rasi, vjerskim uvjerenjima ili ideološkom diskursu, seksualnoj orijentaciji ili društvenom statusu. Žrtvom naime može postati svatko tko se usudi kreirati profil na društvenim mrežama.

Zlosretna je činjenica da su se tom trendu priključili i tzv. tradicionalni mediji, koji su donedavno titulirani kao čuvari demokracije, korektivni instrument samovolji vladajućih nomenklatura i državnih institucija.

– U proteklih desetak godina sve je veća prisutnost prijetećeg sadržaja u komentarima članaka na medijskim portalima. Javno mnijenje i javni diskurs uvjetovani su i diskursom javnih osoba koje bi trebali biti uzor u stopiranju, a ne širenju netrepeljivosti – rekla je Martina Pauček Šljivak, novinarka 24sata, na okruglom stolu nazvanom ‘Weaponized Opinions: Dealing with Toxicity in Digital Discourse’.

Uz novinarku Pauček Šljivak, na ovom su panelu sudjelovali Đorđe Pavičević iz Zeleno-lijevog fronta iz Srbije, Jūratė Ruzaitė sa Sveučilišta Vytautas Magnus u Litvi te Lenka Vochocová s Karlova sveučilišta u Pragu.

– Protagonisti govora mržnje često imaju i političko zaleđe, a ovi koji vrijeđaju obično misle da ne čine ništa loše nego da koriste legitimne alate u političkoj borbi. Na taj način vladajuća garnitura iskorištava zakone za osobnu, a ne za dobrobit javnosti što je opasno za društvo – bio je kategoričan Đorđe Pavičević. 

Uzgred, istraživačka mreža OPINION u protekle je četiri godine okupila više od 230 znanstvenika i stručnjaka oko tema koje oblikuju današnji digitalni narativ i javno mnijenje. Riječ je dakle o ekipi koja je itekako pozvana govoriti o polarizaciji javnosti, dezinformacijama, govoru mržnje, političkim pritiscima i umjetnoj inteligenciji koja sve više, kao nevidljivi agent, oblikuje naše stavove i sentimente oko bitnih društvenih tema.

Vrijeđanje je postalo norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom, rekla je profesorica Lenka Vochocová.

Profesorica Lenka Vochocová s praškog sveučilišta je dodala da je prema istraživanjima redovno vrijeđanje postala norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom.  

– Odgovornost za takve trendove svakako snose i mediji koji svojim internim uredničkim normama moraju regulirati odnos čitatelja prema sadržaju te način interakcije sa sadržajem i komentarima, ali i algoritamske postavke – naglasila je Vochocová.