Fred je bio u prvom redu pravi prijatelj. Bio je dobar suprug, otac, brat i, sin, dobar čovjek. Njegova energija i borbenost u iskazivanju stavova su zaista bili vrijedni divljenja. Nije se dao pokolebati i kada je doživljavao najgore batine, rekla je Biljana Borzan
Komemoracija za SDP-ovog eurozastupnika i bivšeg ministra branitelja Predraga Freda Matića održana je u srijedu u KD Vatroslava Lisinskog, gdje su se od njega oprostili čelnici SDP-a te sadašnji i bivši predsjednik Republike, ističući kako je Matić bio heroj u ratu te junak u miru.
Uz suprugu Svetlanu, sina Svena, brata Tonija, obitelj na komemoraciju su, među inim, bili zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, bivša premijerka Jadranka Kosor, brojni članovi SDP-a te njegovi suborci.
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin rekao je kako je Fred Matić i u najtežim stvarima pronalazio ono ljudsko i ono lijepo. “Uvijek sam mu se na tome divio”, kazao je. Istaknuo je kako je Fred svaku priču i anegdotu iz svog života uvijek začinio nekim svojim dodatkom i pretvorio u nešto posebno. To je mogao samo zato što je i on sam bio poseban, drugačiji i bolji od drugih.
Podsjetivši na njegov životopis, obranu Vukovara te zarobljavanje i zatočeništvo u tri srbijanska logora – Stajićevo, Niš i Sremska Mitrovica, Grbin je podsjetio i da je za svoje zasluge u obrani Hrvatske i junaštvo bio odlikovan nizom odlikovanja, spomenica i nizom drugih priznanja. Pri tome o svom ratnom putu napisao je i knjigu “Ništa lažno” koja govori o ratu i njegovu zatočeništvu u logorima.
Grbin je istaknuo kako je Fredu Matiću bilo stalo da hrvatskom čovjeku u Europi bude bolje, da živimo na razini naših sugrađana u Beču i Münchenu. Također, bilo mu je stalo da naše žene ali i sve europske žene više ne moraju voditi borbe za koje smo mislili da su odavno završene, ali mu je bilo stalo da Hrvatska više ne bude zemlja u kojoj će se i dalje ‘prebrojavati krvna zrnca’.
Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je kako je Fred Matić, za razliku od većine prijatelja iz osnovne škole, u sebi i dalje zadržao iskru dječaštva, vražji osmjeh i širom otvorene oči.
– Takvih je malo a jedan od njih je Fred – kazao je.
Podsjetio je kako su Fred i on bili bliski suradnici i prijatelji te je bio “drugarčina”. Naveo je kako je Jadranka Kosor prije osam godina u Fredu prepoznala čovjeka i kvalitetu te da nije bilo nje ne bi ga bivši predsjednik Josipović imenovao posebnim savjetnikom ni on, kada je postao premijer, ministrom branitelja.
– Uvijek sam o njemu imao dobro i ljudsko mišljenje. Taj smisao za humor me je jako zaplijenio, ali mi nismo ovdje zbog njegovog smisla za humor nego zbog drugih njegovih kvaliteta – poručio je Milanović. Istaknuo je i kako je prosvjede protiv njega ispred Ministarstva branitelja Fred prošao ‘uspravno, hrabro i drsko te sa smislom za humor, kazao je.
Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović istaknuo je kako je Fred Matić bio velik čovjek, heroj u ratu te junak u miru. “Svoje junaštvo u ratu zamijenio je junaštvom u miru. Suprotno mržnji, koju rat ostavi među ljudima i mnogim ratnicima, Fred je bio čovjek mira i ljubavi”, naglasio je.
Dodao je i kako je Matić kao savjetnik predsjednika Republike, kao ministar te eurozastupnik radio na pomirenju i jačanju pozitivnih vrijednosti koji su nam dali antifašizam, Domovinski rat i europsko okružje pri čemu je nerijetko bio napadan lažima i govorom mržnje.
Od Freda Matića oprostila se i eurozastupnica SDP-a Biljana Borzan rekavši kako je Fred bio njezin politički suborac.
– Fred je bio u prvom redu pravi prijatelj. Bio je dobar suprug, otac, brat i, sin, dobar čovjek. Njegova energija i borbenost u iskazivanju stavova su zaista bili vrijedni divljenja. Nije se dao pokolebati i kada je doživljavao najgore batine – rekla je.
Naglasila je kako će svima koji su ga poznavali u najvećoj uspomeni ostati njegova nevjerojatna sposobnost da i u najtežim situacijama nađe određenu dozu humora. Borzan je tom prilikom pročitala i pismo predsjednice Kluba socijaldemokrata u Europskom parlamentu Iratxe Garcie.
I voditelj Savjeta za ratne veterane SDP-a Vinko Kovačić podsjetio je kako je Fred bio dragovoljac Domovinskog rata i neustrašiv borac s Trpinjske ceste te je za junaštvo u obrani Vukovara odlikovan najvišim odličjima za hrabrost. Podsjetio je i kako se Fred Matić, kada je bio ministar branitelja, zbog svojih stavova i principjelnosti u provođenju politike našao na udaru ‘Izvođača radova’ političke opcije koja je ratne veterane vidjela kao kastu nedodirljivih.
Predrag Fred Matić aktualni zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu umro je prošli petak u 63-godini u Zagrebu. Bio je odlikovani dragovoljac Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalid, umirovljeni brigadir HV-a i ministar branitelja u SDP-ovoj Vladi RH.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Civilno društvoPrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
RibolovPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana