Connect with us

Vijesti

ODLAZAK LJUDINE OD ČOVJEKA Fred Matić bio je heroj u ratu, junak u miru

Objavljeno

/

Foto: Hina

Fred je bio u prvom redu pravi prijatelj. Bio je dobar suprug, otac, brat i, sin, dobar čovjek. Njegova energija i borbenost u iskazivanju stavova su zaista bili vrijedni divljenja.  Nije se dao pokolebati i kada je doživljavao najgore batine, rekla je Biljana Borzan

Komemoracija za SDP-ovog eurozastupnika i bivšeg ministra branitelja Predraga Freda Matića održana je u srijedu u KD  Vatroslava Lisinskog, gdje su se od njega oprostili čelnici SDP-a te sadašnji i bivši predsjednik Republike, ističući kako je Matić bio heroj u ratu te junak u miru.

Uz suprugu Svetlanu, sina Svena, brata Tonija, obitelj na komemoraciju su, među inim, bili zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, bivša premijerka Jadranka Kosor, brojni članovi SDP-a te njegovi suborci. 

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin rekao je kako je Fred Matić i u najtežim stvarima pronalazio ono ljudsko i ono lijepo. “Uvijek sam mu se na tome divio”, kazao je.  Istaknuo je kako je Fred svaku priču i anegdotu iz svog života uvijek začinio nekim svojim dodatkom i pretvorio u nešto posebno. To je mogao samo zato što je i on sam bio poseban, drugačiji i bolji od drugih. 

Podsjetivši na njegov životopis, obranu Vukovara te zarobljavanje i zatočeništvo u tri srbijanska logora – Stajićevo, Niš i Sremska Mitrovica, Grbin je podsjetio i da je za svoje zasluge u obrani Hrvatske i junaštvo bio odlikovan nizom odlikovanja, spomenica i nizom drugih priznanja. Pri tome o svom ratnom putu napisao je i knjigu “Ništa lažno” koja govori o ratu i njegovu zatočeništvu u logorima.

Grbin je istaknuo kako je Fredu Matiću bilo stalo da hrvatskom čovjeku u Europi bude bolje, da živimo na razini naših sugrađana u Beču i Münchenu. Također, bilo mu je stalo da naše žene ali i sve europske žene više ne moraju voditi borbe za koje smo mislili da su odavno završene, ali mu je bilo stalo da Hrvatska više ne bude zemlja u kojoj će se i dalje ‘prebrojavati krvna zrnca’. 

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je kako je Fred Matić, za razliku od većine prijatelja iz osnovne škole,  u sebi i dalje zadržao iskru dječaštva, vražji osmjeh i širom otvorene oči.

– Takvih je malo a jedan od njih je Fred – kazao je. 

Podsjetio je kako su Fred i on bili bliski suradnici i prijatelji te je bio “drugarčina”. Naveo je kako je Jadranka Kosor prije osam godina u Fredu prepoznala čovjeka i kvalitetu te da nije bilo nje ne bi ga bivši predsjednik Josipović imenovao posebnim savjetnikom ni on, kada je postao premijer, ministrom branitelja.

– Uvijek sam o njemu imao dobro i ljudsko mišljenje. Taj smisao za humor me je jako zaplijenio, ali mi nismo ovdje zbog njegovog smisla za humor nego zbog drugih njegovih kvaliteta – poručio je Milanović. Istaknuo je i kako je prosvjede protiv njega ispred Ministarstva branitelja Fred prošao ‘uspravno, hrabro i drsko te sa smislom za humor, kazao je.

Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović istaknuo je kako je Fred Matić bio velik čovjek, heroj u ratu te junak u miru. “Svoje junaštvo u ratu zamijenio je junaštvom u miru. Suprotno mržnji, koju rat ostavi među ljudima i mnogim ratnicima, Fred je bio čovjek mira i ljubavi”, naglasio je.  

Dodao je i kako je Matić kao savjetnik predsjednika Republike, kao ministar te eurozastupnik radio na pomirenju i jačanju pozitivnih vrijednosti koji su nam dali antifašizam, Domovinski rat i europsko okružje pri čemu je nerijetko bio napadan lažima i govorom mržnje.

Od Freda Matića oprostila se i eurozastupnica SDP-a Biljana Borzan  rekavši kako je Fred bio njezin politički suborac.

– Fred je bio u prvom redu pravi prijatelj. Bio je dobar suprug, otac, brat i, sin, dobar čovjek. Njegova energija i borbenost u iskazivanju stavova su zaista bili vrijedni divljenja.  Nije se dao pokolebati i kada je doživljavao najgore batine – rekla je.

Naglasila je kako će svima koji su ga poznavali u najvećoj uspomeni ostati njegova nevjerojatna sposobnost da i u najtežim situacijama nađe određenu dozu humora. Borzan je tom prilikom pročitala i pismo predsjednice Kluba socijaldemokrata u Europskom parlamentu Iratxe Garcie.

I voditelj Savjeta za ratne veterane SDP-a Vinko Kovačić podsjetio je kako je Fred bio dragovoljac Domovinskog rata i neustrašiv borac s Trpinjske ceste te je za junaštvo u obrani Vukovara odlikovan najvišim odličjima za hrabrost.  Podsjetio je i kako se Fred Matić, kada je bio ministar branitelja, zbog svojih stavova i principjelnosti u provođenju politike našao na udaru ‘Izvođača radova’ političke opcije koja je ratne veterane vidjela kao kastu nedodirljivih.  

Predrag Fred Matić aktualni zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu umro je prošli petak u 63-godini u Zagrebu. Bio je odlikovani dragovoljac Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalid, umirovljeni brigadir HV-a i ministar branitelja u SDP-ovoj Vladi RH.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

KOKAIN PREDNJAČI ‘Bijela pošast’ i ostale droge haraju Europom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Međunarodni pregled znanstvenih i stručnih izvora pokazuje da je uključivanje mladih u kriminalne mreže složen proces na koji utječu individualne ranjivosti, poput trauma, problema mentalnog zdravlja i zlouporabe psihoaktivnih tvari

Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavila je dvije publikacije koje upozoravaju na rastuće društvene i okolišne posljedice uzrokovane tržištem droga, ističući problem regrutiranja mladih u kriminalne mreže te negativan utjecaj proizvodnje i trgovine kokainom na okoliš.

Prva publikacija, pod naslovom ‘Rješavanje problematike uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama, izrađena je u okviru projekta Safe Futures koji predvodi Istraživački tim za politiku, programe i praksu pri Sveučilištu u Limericku, a temelji se na analizi 22 izvora, među kojima je deset akademskih radova i 12 izvora iz sive literature.

Međunarodni pregled znanstvenih i stručnih izvora pokazuje da je uključivanje mladih u kriminalne mreže složen proces na koji utječu individualne ranjivosti, poput trauma, problema mentalnog zdravlja i zlouporabe psihoaktivnih tvari, ali i utjecaj vršnjaka i obitelji te širi društveni čimbenici poput siromaštva, nasilja u zajednici i slabe socijalne kontrole.

Autori upozoravaju da kriminalne mreže sve češće koriste društvene mreže, šifrirane aplikacije i gaming platforme za pronalaženje i vrbovanje maloljetnika. Pri tome se služe metodama poput gamifikacije, odnosno predstavljanja kriminalnih aktivnosti kao izazova ili misija te emocionalnim pridobivanjem mladih kako bi kod njih stvorili osjećaj pripadnosti skupini.

Pregledom je identificirano osam područja intervencija koja pokazuju potencijal za sprječavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže. Među njima su obiteljski programi, školske inicijative s naglaskom na mentorstvo, intervencije u zajednici koje jačaju otpornost lokalnih sredina, mjere digitalne sigurnosti i prevencije internetskog vrbovanja, programi zapošljavanja koji mladima nude alternativu ilegalnoj ekonomiji te pravodobno uključivanje mladih u sustave podrške.

Posebno se naglašava važnost iskorištavanja takozvanih dohvatljivih trenutaka, odnosno razdoblja kada mladi dolaze u kontakt sa socijalnim, obrazovnim ili pravosudnim sustavom i spremniji su prihvatiti pomoć. Autori zaključuju da su najučinkovitiji pristupi oni koji istodobno djeluju na individualnoj, obiteljskoj, školskoj i društvenoj razini, uz međuresornu suradnju i prilagodbu intervencija potrebama lokalne zajednice.

Iako su dokazi o učinkovitosti pojedinih intervencija još ograničeni, pregled pokazuje da se razvija sve snažnija baza znanja koja može poslužiti kao temelj za oblikovanje politika i programa usmjerenih na sprječavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama.

Druga publikacija, ‘Kokain i okoliš: izgradnja temelja za mjerenje utjecaja’, prva je međunarodna ciljana politička analiza koju je EUDA izradila u okviru svojih geostrateških usluga. Nastala je u suradnji s peruanskom Nacionalnom komisijom za razvoj i život bez droga (DEVIDA), a temelji se na analizi 72 izvora, 42 intervjua s ključnim dionicima, dvjema fokusnim skupinama s 20 sudionika te internetskoj anketi provedenoj među 25 ispitanika.

Izvještaj analizira okolišne posljedice proizvodnje i trgovine kokainom te upozorava da se štetni učinci ne svode samo na krčenje šuma, nego uključuju i onečišćenje voda, tla i zraka te gubitak bioraznolikosti tijekom cijelog opskrbnog lanca – od uzgoja biljke koke do proizvodnje, krijumčarenja i krajnje potrošnje kokaina.

Navodi se da se tijekom prerade koke koriste velike količine kemikalija, među kojima sumporna i klorovodična kiselina, kerosin i benzin, čije nekontrolirano ispuštanje može ozbiljno ugroziti okoliš. Istodobno, mjerenje tih posljedica otežavaju prikrivena priroda ilegalnog tržišta droga, nedostatak početnih podataka i sigurnosni rizici za istraživače na terenu.

Autori stoga predlažu sustavni pristup praćenju koji bi objedinio satelitske snimke i analizu podataka dobivenih dronovima, laboratorijska ispitivanja uzoraka tla, vode i zraka te kvalitativna istraživanja poput intervjua i etnografskih studija. Kao primjer dobre prakse navode Peru, gdje Nacionalna komisija za razvoj i život bez droga i Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) već godinama prate površine pod uzgojem koke, dok je sustavno praćenje ostalih okolišnih posljedica još uvijek ograničeno.

Izvještaj također preporučuje jačanje suradnje međunarodnih i lokalnih institucija, korištenje pokazatelja poput praćenja pojedinih životinjskih vrsta radi procjene stanja šumskih ekosustava te primjenu umjetne inteligencije u analizi velikih skupova podataka i predviđanju područja povećanog rizika.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) navode kako obje publikacije pridonose boljem razumijevanju društvenih i okolišnih posljedica tržišta droga te predstavljaju podlogu za razvoj učinkovitijih politika prevencije, javnog zdravstva, suzbijanja organiziranog kriminala i zaštite okoliša.

Nastavite čitati

Vijesti

PRAVA CIJENA MEGAFARMI Gdje farme dođu, života nema

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Nije tu tek riječ o neizrecivoj patnji životinja, uzgojenih za brzo klanje, nego i o psihofizičkom zdravlju radnika na megafarmama koji često oboljevaju od posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije

Potresna i uznemirujuća, no usto i edukativna, putujuća je fotoizložba ‘Prava cijena megafarmi’ koju su jučer na zapadnoj šetnici zagrebačkog parka Zrinjevac upriličili Prijatelji životinja i Zelena akcija.

Ova izložba dio je građanskog otpora – vođen i pod sloganom Stop pilićarskoj ekobombi – protiv izgradnje masovnih industrijskih postrojenja za uzgoj, klanje i preradu peradi. Tek da podsjetimo, pokret ‘NE megafarmama’ usmjeren je protiv stranih i domaćih investitora koji planiraju izgraditi dvadesetak peradarskih megafarmi na području Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, što bi našoj zemlji, upozoravaju organizatori izložbe, donijelo neizrecivu ekološku katastrofu, a investitorima zavidan profit.

Pritom, očito, kapital pretjerano ne brine o golemim količinama amonijaka, fosfata, nitrata i stajskog gnoja koji nepovratno mogu onečistiti zrak, tlo i podzemne vode. Ekološki aktivisti također upozoravaju na utjecaj megafarmi na ljude, ne samo one koji žive u njihovoj blizini, nego i u susjednim županijama. Nepodnošljiv smrad i prekomjerna upotreba antibiotika na farmama dodatno će, kada je riječ o utjecaju na ljude, opteretiti i naš zdravstveni sustav.

Nije tu tek riječ ni o silnoj patnji životinja, uzgojenih za brzo klanje, nego i o psihofizičkom zdravlju radnika na megafarmama koji često oboljevaju od posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije.

Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije, upozorila je kako se diiljem Europe, tamo gdje postoji visoka koncentracija peradarskih megafarmi, građani žale na dugotrajno onečišćenje tla i podzemnih voda. Uz sve ostalo, Sivka je navela primjer ukrajinskih sela u blizini najvećeg peradarskog kompleksa u Europi, gdje su zabilježene razine nitrata u vodi dvanaest puta veće od dopuštenih.

Luka Oman predsjednik Prijatelja životinja,  pozvao je nadležne institucije da ne šute nego da djeluju i da u potpunosti odbace sve projekte u postupku.

– Radi se o vrlo ozbiljnom problemu koji ne možemo riješiti jednom kada on postane svakodnevicom. Gdje megafarme dođu, života nema – rekao je Oman.

Izložbu ‘Prava cijena megafarmi’ zainteresirana javnost može pogledati i na web stranici ne-megafarmama.net.

Nastavite čitati

Vijesti

BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka Balkanske nefropatije

Prošli je tjedan održana osnivačka skupština Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, čime je službeno započeo rad Društva.

Balkanska nefropatija, koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis, desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.

Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj, paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.

Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) čije sjemenke su se u prošlosti miješala sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije su bile kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.

Naši rezultati su priznati od međunarodne znanstvene zajednice, i još više od toga – ušli su u opću povijest medicine. Sastavni dio su brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da zbog napretka poljoprivredne i

mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje. Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro ni nema jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.

Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekim od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka transzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti, dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.

To su razlozi zbog kojih je odnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.

– Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju sada utječemo na novu opasnost za ovo stanovništvo koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.

Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost – poručuje Nikolina Bukal Ćaleta, predsjednica Brodskog društva za Balkansku nefropatiju

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu