in MREŽA
MOJA PRIČA Martina Benić, predsjednica Udruge KaSPIN
Ako misliš da se kvalitetan život s invaliditetom događa nekom drugom, ako ti je teško i misliš da ti to ne možeš nadvladati, ne zaboravi, ti to možeš i život može biti lijep bez obzira na sve, poručuje Martina
Martina Benić predsjednica je karlovačke udruge spinalno ozlijeđenih od 2016. godine. Do preuzimanja ove uloge došlo je nakon preseljenja dotadašnje predsjednice u Zagreb. Bilo je pitanje ugasiti udrugu ili prihvatiti ponudu i okušati se u nečem sasvim novom, i tako je Martina prihvatila izazov.
– U početku mog mandata bilo je veoma zahtjevno i izazovno, ali rezultati svega toga su danas vidljivi. Beskrajno sam zahvalna i tadašnjoj predsjednici HUPT-a pokojnoj Mandi Knežević od koje sam puno naučila i koja me potaknula na taj put, usmjeravala, ohrabrivala i nesebično pomagala s cijelim timom ljudi koji je bio oko nje.
Udruga danas broji 21 člana. Malo nas je, ali smo aktivni. Za naše članove provodimo kreativne radionice pod vodstvom naše članice Dragice B. Likovno stvaralaštvo razvija fine motoričke sposobnosti, potiče kreativno razmišljanje i pozitivne emocije, te oslobađa od nakupljenog stresa. Osim individualnog razvoja, kreativne radionice potiču i timski rad. Kroz postizanje malih i velikih ciljeva, sudionici stječu povjerenje u vlastite sposobnosti – ističe Martina.
Zahvaljujući programu ‘Put do zdravlja’ Ministarstva zdravstva, psihologinja ove udruge održava edukacije i psihološka savjetovanja za članove.
– Također, ovim programom članovima je omogućen odlazak u Rovinj, Centar M.A.R.E. Tamo s vanjskim suradnicima održavamo radionice i edukacije u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba sa spinalnom ozljedom. Uz more sve je lakše – kaže Martina.
Usluga pružanja osobne asistencije okosnica je djelovanja i razvoja KaSPIN-a.
– Provodi se od 2017. godine kada smo krenuli s pet korisnika i pet njihovih osobnih asistenata. Danas je taj broj višestruko veći. Početkom ove godine upisani smo u Registar pružatelja usluge osobne asistencije te imamo sklopljen ugovor s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike o pružanju usluge osobne asistencije unutar Mreže usluge osobne asistencije. Na ovaj način kontinuitet financiranja osiguran je iz državnog proračuna i nije ograničen modelom financiranja putem projekata.
Početkom godine potpisali smo ugovor za projekt ‘Pružimo podršku’ u sklopu javnog Poziva ‘Zaželi – prevencija institucionalizacije’. Njime zapošljavamo 12 gerontodomaćica koje pružaju pomoć i podršku za više od 80 starijih i nemoćnih osoba. U našem gradu i županiji sve je više starijih i nemoćnih koji žive u samačkim domaćinstvima i ova pomoć im je neophodna, a samim time im omogućava što duži ostanak u vlastitom domu. Tako da nas neizmjerno veseli što im na ovaj način možemo olakšati svakodnevni život – pojasnila je Benić i kazala kako su u srpnju ove godine dobili Institucionalnu podršku Nacionalne zaklade što im je dalo vjetar u leđa s mogućnošću zapošljavanja nove osobe što će im dugoročno omogućiti kvalitetniji rad ureda, te komunikaciju s članovima i ostalim zainteresiranim građanstvom.
– Kao osobi odgovornoj za rad udruge, najveći problem je nedostatak financijskih sredstava, projektno financiranje i nepostojanje kontinuiranog priljeva financijskih sredstava, tako da su nam određeni zaposlenici u stalnom strahu od gubitka radnog mjesta, što se prvenstveno odnosi na projekte koje sada provodimo, a većina ih je odobrena na tri godine – kaže Martina i sreća je da su barem grad i županija prepoznali njihov rad pa se suradnja s njima svake godine sve više produbljuje.
– Također imamo višegodišnju podršku Općine Kamanje koja sufinancira odlazak naših članova na utrku Wings for Life u Zadru, koja se svake godine održava prvu nedjelju u svibnju, a cilj utrke je učiniti ozljede kralježnične moždine izlječivima – veli Martina i nastavlja kako su od nastanka njezinog invaliditeta prije 23 godine vidljive velike promjene u samom gradu što se tiče arhitektonskih barijera, premda ima još puno prostora za poboljšanje.
– Veće probleme imaju naši članovi iz ruralnih područja koji su praktički zatočeni u vlastitim domovima zbog neprilagođenog prijevoza, neuređenih nogostupa na lokalnim cestama. Prilagođen prijevoz osobi s invaliditetom je najveći problem u gradu i županiji. Tu smo osuđeni na vlastitu snalažljivost, te dobru volju i mogućnosti članova obitelji, prijatelja ili poznanika.
Veliki problem su i parkirna mjesta za osobe s invaliditetom, kojih je malo, a koja su često zauzeta od osoba koje nemaju poteškoća, a samim tim niti razumijevanja za poteškoće osoba s invaliditetom – navodi Benić.
– Projektne aktivnosti koje smo započeli u ovoj godini, provodimo naredne tri godine. Također, planiramo se prijavljivati na sve otvorene pozive na kojima budemo bili prihvatljiv prijavitelj. Već sada planiramo odlazak na utrku Wings for Life u Zadar 2025. godine, pa svi naši sugrađani koji su nam se voljni pridružiti, mogu to učiniti i priključiti se našem KaSPIN teamu – poziva Martina.
– Osobe s invaliditetom se u mnogočemu ističu i kao takvi smo drugačiji – po odnosu prema životnim prioritetima, po ustrajnosti, po borbi, po upornosti i po mnogim drugim vrijednostima koje život čine posebnim.
Uz pomoć svih dragih ljudi koji su bili uz mene kroz najteži period, sama sebi sam obećala da ću pokušati pomoći drugima isto kako je tada pomoć bila pružena meni. Naprijed me tjera inat i ustrajnost, posebno kad vidim gdje sam bila, a što sam sve uspjela i postigla.
Ako misliš da se kvalitetan život s invaliditetom događa nekom drugom, ako ti je teško i misliš da ti to ne možeš nadvladati, ne zaboravi, ti to možeš i život može biti lijep bez obzira na sve -za kraj poručuje Martina.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici
Poslušaj članak
Udruga slijepih Zagreb provodi projekt „Da ti pokažem što mogu?“, kojem je cilj pružiti podršku djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Projekt traje 36 mjeseci, a kroz njegove aktivnosti bit će uključeno 105 djece i njihovih roditelja, skrbnika i drugih članova obitelji. Ukupna vrijednost projekta iznosi 249.887,97 eura.
Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju „Silver“ i Skijaškim klubom za osobe s invaliditetom „Sljeme“. Kroz različite aktivnosti djeci će se omogućiti razvoj novih znanja i vještina, veća samostalnost i lakše uključivanje u društveni život, dok će obitelji dobiti stručnu i praktičnu podršku.
U projekt se mogu uključiti djeca i mladi do 18 godina koji zbog tjelesnih, senzoričkih, komunikacijskih, govorno-jezičnih ili intelektualnih teškoća trebaju dodatnu podršku. Uključiti se mogu i njihovi roditelji, udomitelji, skrbnici te njihovi bračni ili izvanbračni partneri.
Udruga slijepih Zagreb u sklopu projekta pružat će psihosocijalnu podršku djeci i roditeljima, pomoć u učenju, podršku u razvoju svakodnevnih, komunikacijskih i socijalnih vještina, organizirani prijevoz te pravnu podršku roditeljima. Predviđene su i edukacije roditelja te različite aktivnosti i treninzi.
Centar za rehabilitaciju „Silver“ pružat će stručnu podršku roditeljima te provoditi aktivnosti usmjerene na razvoj socijalizacijskih i komunikacijskih vještina uz pomoć terapijskog psa. Skijaški klub za osobe s invaliditetom „Sljeme“ provodit će prilagođene zimske i ljetne sportske radionice i treninge.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici.
Početna konferencija projekta održat će se u srijedu, 7. listopada 2026. u prostorijama Udruge slijepih Zagreb, Draškovićeva 80/III. Na konferenciji će biti predstavljen projekt, njegove aktivnosti i mogućnosti uključivanja djece i njihovih obitelji.
Zainteresirani za sudjelovanje mogu se javiti Udruzi slijepih Zagreb putem e-maila: info@udruga-slijepih-zagreb.hr ili telefonom na broj 01/4811-124.
Prilikom prijave potrebno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, ovisno o tome prijavljuje li se dijete ili roditelj, odnosno skrbnik. Prijavljeni korisnici ne uključuju se automatski u projekt, već će o rezultatima prijave biti naknadno obaviješteni.
Projekt „Da ti pokažem što mogu?“ želi djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima pružiti konkretnu podršku i bolje mogućnosti za razvoj, učenje, kretanje, druženje i što veću samostalnost.
U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja
Poslušaj članak
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.
Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.
Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.
Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.
U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.
Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.
Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.
– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.
– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.
U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.
Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.
U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta
Poslušaj članak
Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.
Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.
Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.
Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.
Tko su Purger i Purgerica?
„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima
Predstavljena igra „Čovječe budi pravedan“
20 godina stvaranja – zajedno u tišini
-
in MREŽAPrije 1 danZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 5 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Video / podcastPrije 3 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
-
Civilno društvoPrije 6 danaZaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 11 sati„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima