in MREŽA
MOJA PRIČA Ivana Krmić, predsjednica Udruge OSI Ploče
Neka vam invaliditet bude snaga, a ne prepreka. Moja obitelj mi je najveća podrška i nadam se da je tako svima, poručuje Ivana
Ivana Krmić rođena je 30. listopada 1988. godine, udana je i majka jedne prekrasne djevojčice. Ima 80 posto invaliditeta stečenog zbog bolesti kad je imala pet godina.
– Predsjednica udruge sam skoro godinu dana. Prijašnji predsjednik Marko Stjepanović je u meni vidio snagu i žar i smatrao je da je vrijeme da mladi preuzmu udrugu. Uz potporu svoje obitelji, prihvatila sam tu obavezu – kaže uvodno Ivana, a zatim nas upoznaje s radom udruge koja ima 33 aktivna člana za ovu godinu, a zbog projekata koje provode i imaju u planu, taj broj će višestruko narasti.
– Trenutačno imamo 2 projekta; ‘Zajedno za mlade i stare Grada Ploča’ te još jedan po imenu ‘Prvi znaci’. Prvi projekt će nam omogućiti novi, veći prostor za aktivniji rad udruge i za pružanje usluga članovima i svim potrebitima.
Projekt ‘Prvi znaci’ još nije službeno objavljen, ali bit će ubrzo. Besplatno ćemo omogućiti najmlađima inicijalni pregled i ranu intervenciju za dijagnozu teškoća u razvoju. Mnogim ljudima u današnje vrijeme nije lako financirati tako skupe preglede, pa ćemo se mi kao udruga boriti za njih.
Svim ovim projektima želimo vratit povjerenje ljudi u rad udruga općenito, poglavito naše. Želimo potaknuti ljude da više sudjeluju i eventualno volontiraju, kao i ja, uostalom – ističe Ivana.
Puno je izazova s kojima se Ivana susreće, s birokracijom možda i najviše.
– Već više od godinu dana čekamo da Vlada Republike Hrvatske donese uredbu za dodjelu prostora udrugama i sličnim organizacijama. O novom prostoru nam ovisi mnogo toga i, nažalost, ne možemo napredovati. Ako nema adekvatnog prostora, teško je provoditi projekte, a ako nema projekata, teško je dobiti sredstva. Nema sredstava, nema rada udruge. To je jedan začarani krug iz kojeg se teško izvući, ali uvjerena sam da ću uspjeti. Grad Ploče i županija pomažu koliko god mogu, i na tome im hvala. Vjerujem da će nas pratiti u našem rastu.
Posebna priča su privatne donacije nekih tvrtki i slično. Nažalost, mi nismo toliko jaki da bi lobirali i često ne dobivamo ta privatna sredstva već se trudimo samo osigurati sredstva, tako da organiziramo razne humanitarne akcije, kao npr. predstave, izložbe i slično – navodi Ivana muke s nedostatkom sredstava.
Čelnici, kaže, najčešće imaju sluha, ali nažalost, zakon nije baš od velike pomoći. Za mlađe osobe s invaliditetom naročito.
– Mladim osobama s invaliditetom je jako teško pronaći posao i za to nam se mnogo ljudi obraća. Također, većina birokracije je izvedena tako da se osobno treba doći u određenu instituciju što je starijoj osobi, naročito, osobi s invaliditetom, gotovo nemoguće, pa onda mi to odrađujemo za njih.
O mnogim stvarima što se tiče nedostataka još ne mogu točno govoriti, jer nemam još dovoljno podataka. To ne znači da i ne skupljam, dapače. Sva istraživanja i ankete koje provodimo, kao i problemi s kojima se naši članovi susreću su vrijedne informacije i kad sve istražimo, znat ćemo točnu problematiku naše zajednice i nastojati to ispraviti – kaže Krmić i za naredni period želi projekte za daljnji rast udruge i pomoć široj zajednici. Ne smiju, kaže, zaboraviti ni starije članove.
– Većina udruga se bazira na određenu skupinu osoba s invaliditetom; mi to ne želimo. Znam da je taj put teži, ali nema veze. Dok god imam snage, borit ću se. Udruga stalno kupuje opremu za osobe s invaliditetom koju onda posuđuje svojim članovima da im olakša svakodnevicu. Plan je nastaviti tako dalje, uz obavezno širenje udruge, počevši s novim, većim prostorom gdje onda možemo napraviti kabinet za terapije, jesu li to logopedske vježbe ili fizikalne terapije, ali bit će. Vrlo bitan plan je da udruga održava grupne psihološke terapije, naravno, besplatne za članove. Osobama s invaliditetom je jako bitna i psihološka pomoć i to ćemo uskoro omogućiti – kaže nam.
Ivana se prisjetila i vlastitog putovanja u prihvaćanju invaliditeta.
– Dugo mi je trebalo da se pomirim sa svojim stanjem. Invaliditet me pratio i usmjeravao cijeli život, i danas ima snažan utjecaj. Zato želim poručiti svima – neka vam invaliditet bude snaga, a ne prepreka. Moja obitelj mi je najveća podrška i nadam se da je tako svima – zaključila je Ivana za ovaj put.
Ako je nekome potreban savjet ili podrška, neka se slobodno obrati na 099/277-0030, uosip.ploce@gmail.com, info@uosip.hr, ili putem obrasca na www.uosip.hr.
U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja
Poslušaj članak
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.
Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.
Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.
Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.
U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.
Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.
Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.
– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.
– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.
U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.
Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.
U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta
Poslušaj članak
Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.
Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.
Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.
Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.
Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju
Poslušaj članak
Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.
Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.
Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.
Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.
Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.
Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.
Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.
Tko su Purger i Purgerica?
Za inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
Održan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
Franko ostvario zapažen rezultat na Svjetskom prvenstvu
-
VijestiPrije 7 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 5 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
in MREŽAPrije 19 satiZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
VijestiPrije 7 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Video / podcastPrije 2 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 20 satiOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu