Aktualni predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je osvojio novi mandat s osvojenih 74,68 posto glasova pobijedivši Dragana Primorca koji je osvojio 25,32 posto, što je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj
Poslušaj članak
Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) razlika u postocima između aktualnog predsjednika i kandidata SDP-a i partnera Zorana Milanovića i protukandidata Dragana Primorca (HDZ i partneri) iznosi 49,36 posto.
Može se reći da razlika među glasovima od gotovo 50 posto nije iznenađenje s obzirom na to da mu je nedostajalo vrlo malo, tek oko dva posto, da pobjedu odnese već u prvom krugu koji se održao 29. prosinca.
U prvom krugu Milanović je osvojio glasova birača, a Primorac 314.663 glasova, što je 19,35 posto.
Milanović je u drugom krugu osvojio 1.120.832 glasova, što je oko 87 tisuća više od broja glasova s kojima je pobijedio prvi put 2020. godine – 1.034.170 glasova.
Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora – samo 380.038.
Milanović je tako rekorder po razlici koju je ostvario u odnosu na svog protukandidata u drugome krugu, a drugi je Mesić (2005.) s razlikom od 31,86 posto u odnosu na Kosor.
Treći je Josipović (2009.) s razlikom od 20,25 protiv Bandića, a zatim je opet Mesić (2000.) s 11,83 posto razlike protiv Budiše te Milanović (2019.) koji je ostvario razliku od 5,32 posto u odnosu na Grabar-Kitarović. Grabar-Kitarović (2014.) je tako ostvarila najmanju razliku u odnosu na svog protukandidata Josipovića – 1,48 posto.
Pri tome vrijedi napomenuti kako je ove godine najslabiji odaziv u drugom krugu unatrag 25 godina što objašnjava činjenicu da je Milanović s relativno malo osvojenih glasova ostvario najuvjerljiviju pobjedu.
Po broju osvojenih glasova u drugom krugu ispred njega bili su dva puta Stipe Mesić te Ivo Josipović.
Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu.
Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova, odnosno 1.519.100 glasova.
Budiša, njegov glavni protukandidat osvojio je 585.535 glasova, što je bilo 21,87 posto. Ostali su osvojili oko šest posto i manje.
Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao s osvojenih 1.337.990 glasova, odnosno 61,41 posto i time pobijedio Zdravka Tomca koji je dobio 458.172 glasova (21,03 posto) i Vladimira Gotovca koji je osvojio 382,630 glasova (17,56 posto).
Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu. Osvojio je 1.425.342 glasova birača (55,34 posto), a Budiša 1.120.641 (43,51 posto).
Reizbor je 2005. osvojio s 1.454.451 osvojenih glasova (65,93 posto), čime je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor koja je osvojila 751.692 glasova (34,07 posto), odnosno s razlikom od 31,86 posto.
Sljedeći predsjednik Ivo Josipović 2009. godine je ostvario razliku od 20,25 posto u drugom krugu u odnosu na protukandidata Milana Bandića. Josipović je osvojio 1.339.322 (59,45 posto), a Bandić 883.115 (39,2 posto).
Josipoviću je za dlaku izbjegao novi mandat 2014. godine jer je u drugome krugu razlika između njega i Kolinde Grabar-Kitarović bila tek 1,48 posto. Prva hrvatska predsjednica je osvojila 1.114.945 glasova (50,74 posto), a Josipović 1.082.436 glasova (49,26 posto).
Grabar-Kitarović je lovu na novi mandat u drugome krugu 2020. godine osvojila 929.707 glasova birača, odnosno 47,34 posto, a Milanović 1.034.170, što je bilo 52,66 posto, te je razlikom od 5,32 posto osvojio svoj prvi mandat.
Mandat predsjednika Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić obišao je u utorak projekte dogradnje, izgradnje i rekonstrukcije ustanova socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji, istaknuvši da su u tijeku četiri investicije vrijedne 19 milijuna eura
Piletić je obišao Dom za odrasle osobe Bidružica u Desiniću u kojem su u tijeku opsežni radovi. Riječ je o javnoj ustanovi koja djeluje od 1964. godine, u njoj je smješteno oko 280 ljudi o kojima skrbi 120 djelatnika.
Ministar je rekao da je dom u Bidružici dokaz da nema kutka Hrvatske u kojoj nema značajnih investicija u sustavu socijalne skrbi.
– Živimo u razdoblju u kojem se nikad više nije ulagalo u sustav, a izvori financiranja su EU fond za regionalni razvoj, EU socijalni fond te nacionalna i sredstva županija i općina. Pokrenuli smo investicijski ciklus vrijedan više od 400 milijuna eura – kaže Piletić.
U Krapinsko-zagorskoj županiji trenutno se ulaže u dogradnju, izgradnju ili rekonstrukciju četiriju ustanova.
– Pokrenuli smo investicije da se poboljša sama skrb korisnika, da se objekti koji su u funkciji prilagode suvremenim potrebama, da se energetski urede, te da ustanove dobiju potreban broj stručnjaka – izjavio je ministar.
Dodao je kako su lani pokrenuli snažan investicijski ciklus, a riječ je o 18 centara diljem Hrvatske koji će brinuti o starijima i nepokretnim osobama koje boluju od Alzheimera.
– Omogućit ćemo gotovo 2500 novih smještanih jedinica i 5000 novih izvaninstitucijskih usluga za toliki broj korisnika – najavio je Piletić.
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović rekao je kako se u te objekte desetljećima nije ulagalo. Sada je to prepoznato pa će napokon i oni zasjati u novom ruhu.
Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu nakon što je u finalu u Oslu pred 15.000 gledatelja izgubila od Danske s 26-32
Finale Svjetskog prvenstva u Oslu bio je posljednji susret kapetana Domagoja Duvnjaka, Igora Karačića i Ivana Pešića u dresu hrvatske reprezentacije.
Duvnjak je za reprezentaciju debitirao davne 2006. godine, prije gotovo dva desetljeća, a osvojio je devet medalja s velikih natjecanja – pet srebrnih medalja, te četiri bronce.
Osvojio je olimpijsku broncu (2012.), svjetska srebra (2009., 2025.) i broncu (2013.), te tri europska srebra (2008., 2010., 2020.) i dvije bronce (2012., 2016.).
– Veliko hvala dečkima, stručnom stožeru, treneru i navijačima na ovom predivnom prvenstvu, ostat će mi u glavi cijeli život. Želim se zahvaliti i obitelji, roditeljima, djeci, sestri, suigračima, bivšima i sadašnjima. Ovo je predivna generacija koja me naučila što to znači nositi ovaj dres. Predivan, najljepši i težak dres, hvala ljudima koji su dali život za ovu državu, jer da njih nije bilo, ja ne bih mogao predstavljati ovu državu 20 godina. Odlazim sretan i ispunjen – kazao je Duvnjak za RTL.
Duvnjak je u finalu zabio jedan gol u samoj završnici utakmice. Deset sekundi prije kraja, Danci su se razmaknuli kako bi Duvnjak zabio posljednji gol u najdražem dresu. Potom se izgrlio s igračima Danske koji su mu čestitali na velikoj karijeri.
– Hvala Dancima na tom zadnjem golu. Osjećaj je onako, znaš da ti je to zadnji gol za ovaj dres. Bio je to jako dug put, gotovo 19 godina dao sam cijelog sebe za ovaj dres, odlazim ponosan, rekao je.
– Rukomet nije samo Domagoj Duvnjak, to je ova reprezentacija. Turnir je pokazao da smo se vratili.
Osvrnuo se i na sutrašnji doček.
– Jedva čekam, vjerojatno ćemo se i malo večeras opustiti. Za mnoge igrače će ovo biti prvi doček, ova pobjeda ide navijačima koji su nas gurali od prve utakmice.
Duvnjak napušta reprezentaciju s devet medalja, te kao kao rekorder s 258. nastupa, a postigao je i 772 gola.
– Nisam mogao niti zamisliti da ću imati takvu karijeru. Od prve do zadnje utakmice privilegija, čast i odgovornost je bila igrati za reprezentaciju. To su ogromne brojke, punu turnira, puno prvenstava, baš sam ponsan.
Posljednje reprezentativne minute odigrao je i Igor Karačić.
– Nisam tužan, prelijepo mi je bilo svih ovih dana. Presretan sam, možda je mogao biti bolji osjećaj na kraju, ali nisam mogao poželjeti bolji način da se oprostim od reprezentacije nego sa srebrnom medaljom – poručio je Karačić.
S reprezentacijom je osvojio svjetsko srebro u Oslu, te europsko srebro 2020. godine i broncu četiri godine ranije.
– Svaka medalja s reprezentacijom mi je draga, ali ovoj se nisam nadao. Sve je vodilo prema tome da će biti dečki bez mene, no zvali su me i došao sam. Mogla bi se i knjiga napisati o tome što se sve dogodilo, ali završili smo turnir tako da smo u Hrvatskoj posljednju utakmicu pobijedili – poručio je.
Istaknuo je kako jedva čeka doček.
– Uzbuđen sam zbog dočeka, ovi dečki su to zaslužili, nadam se da će doći što više ljudi jer je ova reprezentacija to zaslužila – rekao je Karačić.
– Moram se zahvaliti svim prijateljima i obitelji, posebno supruzi koji su to sve trpjeli zbog mene. Tu je i moj prijatelj i kapetan Domagoj Duvnjak, zajedno smo ušli sa zlatnom medaljom 2006. u Estoniji, htjeli smo izaći sa zlatom, ali nismo uspjeli – zaključio je.
Nagradu za najboljeg sportaša s invaliditetom zasluženo je odnio Luka Baković
Poslušaj članak
Za hrvatski sport prošla je godina bila godina za pamćenje. Pregršt medalja s velikih natjecanja prošle sezone stiglo je u Lijepu Našu. Velik broj sportaša koji su postigli uspjehe na svjetskim i europskim prvenstvima, odnosno, Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama dolazi upravo iz Dalmacije.
Da pokaže koliko poštuje i cijeni uspjehe svojih sportaša, Slobodna Dalmacija i ove je godine organizirala manifestaciju ‘Sportsko ime Dalmacije’ te nagradila najbolje sportaše s područja Splitsko-dalmatinske županije.
Sportsko ime Dalmacije godišnja je dodjela nagrada pojedincima i timovima iz svijeta sporta za njihove izvanredne rezultate postignute u protekloj godini.
Nagrada se djelila u više kategorija, a između ostalog i za najboljeg sportaša s invaliditetom.
Titulu najbolje sportašice zasluženo je odnijela Barbara Matić koja se na Olimpijskim igrama u Parizu okitila zlatom. Nagrada za najboljeg sportaša otišla je u ruke Barakude i vaterpolista Jadrana Lorena Fatovića koji je s reprezentacijom prošle godine došao do europskog zlata te osvojio olimpijsko srebro.
Sjajna godina VK Jadrana već je ‘opjevana’ puno puta u zadnjih nekoliko mjeseci, stoga ne čudi što je baš Vaterpolski klub Jadran dobio nagradu za najbolju momčad Dalmacije. Priznanje za najbolju ekipu dobila je ženski vaterpolska ekipa Jadrana. Ova nagrada došla im je nakon što su prvi put u svojoj povijesti osvojile naslov prvaka u Prvenstvu Hrvatske.
Od svih nagrada, posbna je ona za najboljeg Dalmatinca u svijetu, a ona je pripala igraču Atalante i hrvatskom reprezentativcu Mariju Pašaliću. Posjetimo Pašalić je s svojom Atalantom osvojio Europsku ligu, dok je s reprezentacijom Hrvatske izborio knock-out fazu Lige nacija. Umjesto njega nagradu je preuzeo njegov brat Toni, jer je Mario igrao susret Lige prvaka protiv Barcelone u kojem je zabio izjednačujući pogodak i sačuvao bod svojoj momčadi.
Nagradu za najboljeg sportaša s invaliditetom zasluženo je odnio Luka Baković koji je prošle godine uzeo broncu na Svjetskom prvenstvu u Kobeu te se okitio broncom na Paraolimpijskim igrama u Parizu.
– Bilo je teško bacati, trideset tisuća ljudi na stadionu. Malo sam se i prepao na početku, ali sam poslije bio pun samopouzdanja – istaknuo je Baković nakon osvajanja još jedne nagrade za svoje fenomenalne uspjehe.
Priznanje za najveću sportsku nadu Dalmacije uručeno je Niki Karabatić iz Taekwondo kluba Marjan. Nika je prošle godine postala europska prvakinja, a zlatom se okitila nakon što je u finalu tukla dvostruku olimpijsku pobjednicu Jade Jones.
Na dodjeli nagrada između ostalih, prisutni su bili i Marijan Kustić, Stipe Pletikosa, Dina Levačić te mnogi drugi sportaši s područja Dalmacije.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.