Aktualni predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je osvojio novi mandat s osvojenih 74,68 posto glasova pobijedivši Dragana Primorca koji je osvojio 25,32 posto, što je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj
Poslušaj članak
Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) razlika u postocima između aktualnog predsjednika i kandidata SDP-a i partnera Zorana Milanovića i protukandidata Dragana Primorca (HDZ i partneri) iznosi 49,36 posto.
Može se reći da razlika među glasovima od gotovo 50 posto nije iznenađenje s obzirom na to da mu je nedostajalo vrlo malo, tek oko dva posto, da pobjedu odnese već u prvom krugu koji se održao 29. prosinca.
U prvom krugu Milanović je osvojio glasova birača, a Primorac 314.663 glasova, što je 19,35 posto.
Milanović je u drugom krugu osvojio 1.120.832 glasova, što je oko 87 tisuća više od broja glasova s kojima je pobijedio prvi put 2020. godine – 1.034.170 glasova.
Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora – samo 380.038.
Milanović je tako rekorder po razlici koju je ostvario u odnosu na svog protukandidata u drugome krugu, a drugi je Mesić (2005.) s razlikom od 31,86 posto u odnosu na Kosor.
Treći je Josipović (2009.) s razlikom od 20,25 protiv Bandića, a zatim je opet Mesić (2000.) s 11,83 posto razlike protiv Budiše te Milanović (2019.) koji je ostvario razliku od 5,32 posto u odnosu na Grabar-Kitarović. Grabar-Kitarović (2014.) je tako ostvarila najmanju razliku u odnosu na svog protukandidata Josipovića – 1,48 posto.
Pri tome vrijedi napomenuti kako je ove godine najslabiji odaziv u drugom krugu unatrag 25 godina što objašnjava činjenicu da je Milanović s relativno malo osvojenih glasova ostvario najuvjerljiviju pobjedu.
Po broju osvojenih glasova u drugom krugu ispred njega bili su dva puta Stipe Mesić te Ivo Josipović.
Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu.
Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova, odnosno 1.519.100 glasova.
Budiša, njegov glavni protukandidat osvojio je 585.535 glasova, što je bilo 21,87 posto. Ostali su osvojili oko šest posto i manje.
Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao s osvojenih 1.337.990 glasova, odnosno 61,41 posto i time pobijedio Zdravka Tomca koji je dobio 458.172 glasova (21,03 posto) i Vladimira Gotovca koji je osvojio 382,630 glasova (17,56 posto).
Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu. Osvojio je 1.425.342 glasova birača (55,34 posto), a Budiša 1.120.641 (43,51 posto).
Reizbor je 2005. osvojio s 1.454.451 osvojenih glasova (65,93 posto), čime je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor koja je osvojila 751.692 glasova (34,07 posto), odnosno s razlikom od 31,86 posto.
Sljedeći predsjednik Ivo Josipović 2009. godine je ostvario razliku od 20,25 posto u drugom krugu u odnosu na protukandidata Milana Bandića. Josipović je osvojio 1.339.322 (59,45 posto), a Bandić 883.115 (39,2 posto).
Josipoviću je za dlaku izbjegao novi mandat 2014. godine jer je u drugome krugu razlika između njega i Kolinde Grabar-Kitarović bila tek 1,48 posto. Prva hrvatska predsjednica je osvojila 1.114.945 glasova (50,74 posto), a Josipović 1.082.436 glasova (49,26 posto).
Grabar-Kitarović je lovu na novi mandat u drugome krugu 2020. godine osvojila 929.707 glasova birača, odnosno 47,34 posto, a Milanović 1.034.170, što je bilo 52,66 posto, te je razlikom od 5,32 posto osvojio svoj prvi mandat.
Mandat predsjednika Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.
Koliko su građani Hrvatske financijski sigurni kada nastupe nepredviđene okolnosti? Prema opsežnom istraživanju servisa MojaPlaća, odgovor nije osobito ohrabrujući
Poslušaj članak
Istraživanje provedeno na više od 11.000 ispitanika, koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po portalu MojPosao, pokazuje da tek 38% građana sustavno odvaja novac za štednju.
Drugim riječima, redovito štedi tek svaka treća osoba u Hrvatskoj, a značajan broj građana, u slučaju iznenadnog gubitka prihoda, vrlo bi brzo ostao bez sredstava potrebnih za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Trećina građana mjesec dočekuje u minusu
Posebno zabrinjava podatak da čak 32% građana kraj mjeseca, odnosno razdoblje neposredno prije isplate plaće, dočekuje u minusu. Financijski pritisak nešto je izraženiji kod žena, među kojima u minus ulazi 36% ispitanica, dok je takvih među muškarcima 24%.
U minusu češće završavaju ljudi zrelije dobi nego mlađe osobe.
Koliko je plaća važna za financijski mir, otkrivaju razlike među dohodovnim skupinama. Među ispitanicima koji pripadaju skupini 10% najbolje plaćenih, mjesec u minusu završava njih 18%. No među građanima s najnižim primanjima takvih je gotovo polovica, čak 43%.
Mjesečni iznos štednje najčešće iznosi 200 eura
Čak i među građanima koji kraj mjeseca ne dočekuju u minusu, štednja nije uvijek redovita navika. U prijevodu, trećina ljudi (30%) ne odvaja novac sustavno.
Među onima koji ipak uspijevaju štedjeti, najčešći mjesečni iznos je oko 200 eura, koliko ‘sa strane’ izdvaja 29% ispitanika. Svaka četvrta osoba štedi oko 100 eura mjesečno (24%), dok oko 500 eura uspijeva izdvojiti 22% građana.
Veći iznosi ostaju rijetkost. Oko 1000 eura ili više mjesečno štedi 11% ispitanika.
Kada je riječ o načinu štednje, najviše ispitanika oslanja se na ugovorenu štednju, koju koristi 45% onih koji štede. No, tradicionalne navike i dalje su prisutne, pa tako čak 39% ispitanika novac čuva ‘u čarapi’, daleko od banaka, fondova i tržišta.
S druge strane, dio građana ipak bira ulaganja. Petina ispitanika (20%) novac usmjerava u investicijske fondove, dok ih 17% štedi kroz dobrovoljni mirovinski stup. Manje su zastupljeni životno osiguranje, koje koristi 12% štediša, te stambena štednja, na koju se odlučuje 5% ispitanika.
Kriptovalute, plemeniti metali i zlato zasad ostaju na marginama štednih navika. U svaki od tih oblika ulaže tek po 5% ispitanika, što pokazuje da većina građana i dalje bira poznatije, opreznije i tradicionalnije načine čuvanja novca.
Najčešće se štedi za nepredviđene situacije
Kada građani uspiju nešto staviti sa strane, to najčešće čine iz opreza. Među onima koji štede, njih 68% novac odvaja za iznenadne situacije, poput bolesti, kvara automobila ili zamjene skupih kućanskih uređaja.
Nešto više od trećine štediša, njih 38%, novac čuva za veće životne izdatke, poput kupnje ili renovacije stana te kupnje automobila.
No štednja nije rezervirana samo za krizne scenarije i velike troškove.
Dio građana štedi i za stvari koje život čine ljepšim. Tako 27% ispitanika štedi za putovanja, a jednak udio za kupnju nečega što si žele priuštiti. Ima i onih koji novac odvajaju bez konkretnog cilja, njih 16%, jednostavno zato da imaju sigurnosnu zalihu.
Ipak, štednja za mirovinu i dalje je slabo zastupljena. Među onima koji štede, za mirovinu odvaja tek 24% ispitanika. Kada se gleda ukupni uzorak, bez obzira na to štede li građani ili ne, taj udio pada na svega 11%. Drugim riječima, o financijskoj sigurnosti u starijoj dobi mnogi razmišljaju, ali za nju još uvijek premalo sustavno odvajaju.
Koliko dugo bismo izdržali bez plaće?
Koliko su kućni budžeti doista otporni najbolje pokazuje pitanje što bi se dogodilo kada bi mjesečni prihodi iznenada nestali, primjerice zbog gubitka posla.
Tek nešto više od četvrtine ispitanika, njih 27%, imalo bi zalihe dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova života, poput hrane i režija, do šest mjeseci. Još 17% moglo bi izdržati oko dva mjeseca, dok bi 22% građana imalo dovoljno tek za mjesec dana.
S druge strane, podaci otkrivaju koliko je velik dio građana već sada na rubu financijske izdržljivosti. Njih 18% navodi da ni s postojećim prihodima nema dovoljno, dok bi 16% u slučaju gubitka mjesečnih primanja odmah ostalo bez mogućnosti financiranja hrane i režija.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška
Poslušaj članak
Zagrebačka županija krajem svibnja u Jastrebarskom dodijelila je 420 tisuća eura udrugama koje djeluju u području zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada. Potporu su dobile 73 udruge za ukupno 74 projekta.
Riječ je o projektima namijenjenima djeci, mladima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom, žrtvama obiteljskog nasilja i drugim skupinama kojima je potrebna dodatna podrška. Među projektima su ‘Psihoteretana’, ‘Budi svoj… budi čist’, ‘Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom’, ‘Pomoć i podrška žrtvama nasilja’ te ‘Mobilne zlatne godine’.
Ugovore predstavnicima udruga uručio je zamjenik župana Ervin Kolarec. Tom je prilikom istaknuo kako upravo udruge najbolje poznaju potrebe ljudi na terenu te da svojim radom i volontiranjem značajno doprinose zajednici. Zahvalio je svima na trudu i projektima kojima pomažu da Zagrebačka županija bude kvalitetnije i ugodnije mjesto za život. Najavio je i novu dodjelu sredstava braniteljskim udrugama vrijednu više od 90 tisuća eura.
U ime udruga na potpori je zahvalila Valentina Nedelić iz Udruge ‘Srce’. Naglasila je kako će dobivena sredstva pomoći u stvaranju konkretnih promjena i pružanju podrške onima kojima je najpotrebnija.
Čestitke udrugama uputila je i pročelnica Grada Jastrebarskog Nadica Žužak, poželjevši im uspješnu provedbu projekata. Dodjeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Županijske skupštine Goran Navoj.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom objavila je javni natječaj za izbor ravnatelja ili ravnateljice ustanove.
Ravnatelj/ica će biti imenovan/a na mandatno razdoblje od četiri godine, a prijave kandidata podnose se Upravnom vijeću ustanove u roku od 15 dana od dana objave natječaja.
Po završetku natječajnog postupka Upravno vijeće će o rezultatima obavijestiti sve prijavljene kandidate u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava.
Natječaj je objavljen na službenim mrežnim stranicama URIHO-a, IN Portalu, Narodnim novinama te putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tekst javnog natječaja dostupan je za preuzimanje u nastavku članka.
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Asistivna tehnologijaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Kutak za stručnjakePrije 6 dana
Life&StylePrije 5 dana