Radnici za nadolazeću sezonu očekuju veće plaće – prosječno 1390 eura neto, što je 6% više nego lani. Konobari traže 1561 euro (+40%), kuhari 1703 eura (+33%), a sobari minimalno 1287 eura (+46%)

S približavanjem turističke sezone, zanimanje radnika za sezonske poslove ubrzano raste.

Potvrdilo je to i ovogodišnje izdanje najvećeg online sajma poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr, koji je organizirala Alma Career Croatia, a na kojem je broj prijava kandidata na sezonske poslove skočio za 20% u odnosu na prošlu godinu.

No, što motivira radnike da prihvate sezonski posao? Koji faktori su im najvažniji pri odabiru posla? I s kakvim ih plaćama potencijalni poslodavci mogu privući?

Sezonski rad kao sastavni dio karijere

Istraživanje provedeno tijekom sajma Sezonac.hr, u kojem je sudjelovalo više od 450 ljudi, otkriva da rad u sezoni nije iznimka, već pravilo – čak 73% radnika u Hrvatskoj barem jednom je imalo sezonski angažman, potvrđujući njegovu važnu ulogu u njihovu karijernom putu.

Većina njih ‘sezonu’ je odradila tijekom srednjoškolskih odnosno fakultetskih dana (30%) ili su, pak, sezonske poslove prihvaćali tijekom pauza između stalnih poslova (26%).

Zanimljivo, 30% ljudi je prihvatilo sezonski posao u nadi da će im se pružiti prilika za stalno zaposlenje, dok trećina (32%) radnika ističe kako im takav način rada u potpunosti odgovara.

Sigurna plaća i smještaj – ključni faktori pri odabiru poslodavca

Djelatnici na sezonski rad nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske i regije, a u posljednje vrijeme i cijelog svijeta, stoga ne čudi podatak kako su sigurna primanja (46%) i osiguran smještaj (38%) od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca.

Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok su slobodni dani, radno vrijeme  i lokacija na kojoj će raditi posao nešto manje važni kod ovog tipa zaposlenja.

U prosjeku, najviše radnika sezonski angažman pronalazi u ugostiteljstvu (64%), dok je značajan dio ljudi radio u prodaji (25%) te turizmu i administraciji (24%).

Prednosti i izazovi sezonskog rada

Glavna prednost sezonskog rada za većinu ispitanika (67%) je stjecanje novih znanja i vještina, dok 53% njih ističe višu plaću u odnosu na cjelogodišnje poslove. Dodatno, 52% ispitanika navodi priliku za upoznavanje novih ljudi, a 41% smatra da je sezonski posao atraktivan i zanimljiv.

Veliki dio ispitanika kao prednost sezonskog posla vidi boravak na moru (40%), dok 41% smatra kako je glavna prednost sezonskog posla to što je sam posao zanimljiv i atraktivan. Tek manji broj ispitanika (4%) navodi kako sezonski posao nema prednosti.

S druge strane, najveći izazov sezonskog rada za gotovo polovicu ispitanika (47%) je njegova kratkotrajnost, dok 32% smatra da su sezonski poslovi previše intenzivni. Također, 21% ispitanika naglašava da bi takav tempo rada trebao biti bolje plaćen, dok 38% njih vidi nedostatak ili lošu kvalitetu smještaja kao ključni problem.

Radnici očekuju znatno veće plaće nego prošle godine

Prema istraživanju, prošle godine sezonski radnici u ugostiteljstvu ostvarivali su prosječnu mjesečnu plaću od 1195 eura, radnici u turizmu su zarađivali 1139 eura, a oni u prodaji 1151 eura. Prosječna dnevna napojnica iznosila je 80 eura.

U međuvremenu, očekivanja radnika po pitanju plaća značajno su porasla. Konkretnije, za nadolazeću sezonu, ispitanici očekuju u prosjeku 1390 eura neto mjesečno, što predstavlja rast od 6% u odnosu na prošlu godinu.

Konobari, primjerice, očekuju 1561 euro, što je čak 40% više od prosječne plaće konobara u 2024. godini, koja je iznosila 1109 eura.

Kuhari traže 1703 eura, što je 33% veće od prošlogodišnjeg prosjeka od 1275 eura. Sobari očekuju minimalno 1287 eura (+46% u odnosu na lanjskih 883 eura). Recepcioneri, s druge strane, očekuju 1447 eura (+32%), prodavači se nadaju mjesečnoj zaradi od 1257 eura (+35%), skladištari traže 1220 eura (+13%), a čistači, pak, očekuju 1500 eura, što je čak 60% više od prošlogodišnjeg prosjeka od 935 eura.

Ovi podaci jasno pokazuju da radnici koji se odlučuju na sezonski rad smatraju kako njihov rad, zbog intenzivnosti i zahtjevnosti, zaslužuje adekvatnu naknadu, a to je jedan od ključnih faktora u odabiru sezonskog posla.

Izvor: MojPosao

Iz udruge poručuju kako ‘Kavom s kromosom viška i najljepšim osmijehom na svijetu’ žele srušiti stereotipe te senzibilizirati javnost kako bi mladi Down sindromom mogli biti uključeni u radno okruženje

Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije i ove godine obilježava Svjetski dan osoba s Down sindromom poticanjem i promicanjem inkluzije svojih članova u radnom okruženju.

Ukoliko želite upoznati i vidjeti na djelu mogućnosti osoba s Down sindromom dođite danas u Sisak na kavu. Od 17 do 20 sati u Escape baru u ulici Ante Starčevića 13 mladi s Down sindromom preuzet će ulogu konobara poslužujući kavu.

Gosti će imati priliku donirati sredstva za izgradnju nove Sobe čuda, prostora koji će pružiti dodatnu podršku osobama s invaliditetom.

Iz udruge poručuju kako ‘Kavom s kromosom viška i najljepšim osmijeh na svijetu’ žele srušiti stereotipe te senzibilizirati javnost kako bi mladi Down sindromom mogli biti uključeni u radno okruženje.

Svaka poslužena kava bit će više od običnog uživanja u napitku – bit će to gesta podrške, razumijevanja i uključivanja u svakodnevni život i radnu sredinu.

Pozivaju sve građane Siska da se pridruže ovom posebnom događanju jer svaka kava koja se popije na ovaj dan doprinosi izgradnji boljeg društva za sve.

Projekt uključuje izgradnju dviju prilaznih rampi koje će povezivati Ulicu Prilaz Vetva 14 s trgom Kature, čime se uklanjaju postojeće arhitektonske barijere

Poslušaj članak

Grad Labin privodi kraju projekt poboljšanja pristupačnosti javnog trga u naselju Kature, s ciljem omogućavanja lakšeg i sigurnijeg kretanja svih građana, posebice osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Projekt uključuje izgradnju dviju prilaznih rampi koje će povezivati Ulicu Prilaz Vetva 14 s trgom Kature, čime se uklanjaju postojeće arhitektonske barijere. Građevinski radovi su u završnoj fazi, a do kraja ožujka planirano je postavljanje obostrane zaštitne ograde, čime će projekt biti dovršen.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 25.411,25 eura, od čega je Grad Labin iz svog proračuna osigurao 10.411,25 eura, dok je preostalih 15.000 eura dobiveno putem bespovratnih sredstava kroz Javni poziv za sufinanciranje projekata pristupačnosti osobama s invaliditetom

– Svaki infrastrukturni zahvat koji poboljšava kvalitetu života naših sugrađana za nas je od iznimne važnosti. Ovaj projekt nije samo građevinski poduhvat, već jasna poruka da Labin postaje grad bez prepreka, gdje svi građani imaju jednake mogućnosti za kretanje i sudjelovanje u društvenom životu. Na tome ćemo nastaviti raditi i dalje. Ponekad su upravo manji, svakodnevni projekti ti koji čine najveću razliku, a naš cilj je omogućiti jednostavniji i kvalitetniji život svim Labinjanima – zadovoljan napretkom projekta kazao je gradonačelnik Valter Glavičić.

Ovaj projekt značajan je korak prema unapređenju urbanog prostora i osiguravanju jednakih mogućnosti za sve građane, čineći trg Kature dostupnim i pristupačnim za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.