Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj godišnje od malignih bolesti oboli oko 159 djece, najčešće od leukemija, limfoma i tumora mozga

Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se 15. veljače s ciljem podizanja svijesti o izazovima s kojima se suočavaju djeca oboljela od raka i njihove obitelji. Ove godine, diljem Hrvatske organizirani su brojni događaji i inicijative kako bi se pružila podrška oboljelima i ukazalo na važnost rane dijagnoze te adekvatnog liječenja.

Udruga Krijesnica koja pruža potporu djeci oboljeloj od malignih bolesti i njihovim obiteljima je u subotu Cvjetnom trgu u Zagrebu građanima predstavila svoj rad i dala uvid kroz što sve prolazi oboljelo dijete i njegova obitelj nakon  dobivene dijagnoze.

Jednako tako, Zaklada Nora Šitum organizirala je posebno događanje u Arena Centru, gdje su posjetitelji mogli sudjelovati u raznim aktivnostima i informirati se o načinima pružanja pomoći oboljeloj djeci. Cilj ovog događaja bio je osvijestiti javnost o važnosti zajedničke podrške i solidarnosti prema najmlađima koji se suočavaju s teškim bolestima.

Hrvatska radiotelevizija pridružila se obilježavanju ovog dana emitiranjem finalne emisije prve sezone showa ‘The Voice Kids’ upravo 15. veljače. Sav prihod od telefonskog glasovanja tijekom emisije doniran je Udruzi Krijesnica. Ova humanitarna gesta dodatno je naglasila važnost zajedništva i podrške u borbi protiv dječjih malignih bolesti.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj godišnje od malignih bolesti oboli oko 159 djece, najčešće od leukemija, limfoma i tumora mozga. Zahvaljujući napretku u medicini i sveobuhvatnoj skrbi, između 70 i 80 posto oboljele djece uspješno se izliječi. Ipak, kontinuirana edukacija, rana dijagnoza i podrška zajednice ključni su za daljnje poboljšanje ishoda liječenja.

Obilježavanjem Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti nastoji se potaknuti društvo na aktivno sudjelovanje u pružanju podrške oboljeloj djeci i njihovim obiteljima, kao i na promicanje važnosti ulaganja u istraživanje i unapređenje liječenja dječjih malignih bolesti.

Ove operacije ne samo da pomažu u značajnom gubitku kilograma, već i poboljšavaju ili čak uklanjaju brojne popratne bolesti povezane s debljinom, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije, apneje u snu i srčanožilnih bolesti

Kirurško liječenje debljine, poznato i kao barijatrijska kirurgija, predstavlja učinkovitu opciju za osobe s teškom pretilošću kod kojih druge metode mršavljenja, poput prehrane, tjelovježbe i lijekova, nisu dale zadovoljavajuće rezultate.

Ove operacije ne samo da pomažu u značajnom gubitku kilograma, već i poboljšavaju ili čak uklanjaju brojne popratne bolesti povezane s debljinom, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije, apneje u snu i srčanožilnih bolesti.

Bariatrijska kirurgija preporučuje se osobama s indeksom tjelesne mase (ITM) većim od 40 kg/m², neovisno o prisutnosti drugih bolesti; ITM-om od 35 do 40 kg/m², ako imaju ozbiljne zdravstvene probleme povezane s pretilošću (dijabetes tipa 2, hipertenziju, apneju u snu i drugo); ITM-om od 30 do 35 kg/m² u posebnim slučajevima kada su metaboličke bolesti izrazito izražene.

Prije odluke o operaciji, pacijent prolazi kroz temeljitu medicinsku evaluaciju, uključujući preglede internista, endokrinologa, nutricionista i psihologa, kako bi se utvrdilo je li kandidat pogodan za zahvat.

Postoji nekoliko različitih kirurških metoda za liječenje debljine, a izbor ovisi o zdravstvenom stanju pacijenta, prehrambenim navikama i ciljevima liječenja.

Gastrični bypass (Roux-en-Y bypass želuca)

Ovaj zahvat smanjuje veličinu želuca i preusmjerava dio tankog crijeva, čime se ograničava unos hrane i smanjuje apsorpcija kalorija i hranjivih tvari.

Pokazuje izvrsne dugoročne rezultate u smanjenju tjelesne težine i poboljšanju metaboličkih bolesti.

Sleeve gastrektomija (rukavasta resekcija želuca)

Kirurški se uklanja veliki dio želuca, ostavljajući duguljasti ‘rukav’ kroz koji prolazi hrana.

Smanjuje količinu hrane koju osoba može pojesti, a istovremeno smanjuje razinu hormona gladi (grelina), što pomaže u regulaciji apetita.

Gastrični prsten (laparoskopska podesiva želučana traka)

Na gornji dio želuca postavlja se podesivi silikonski prsten koji sužava prolaz hrane, usporavajući njen unos.

Ova metoda se rjeđe koristi zbog sporijih rezultata i mogućih komplikacija.

Biliopankreatična diversija s duodenalnim switchom (BPD/DS)

Kombinira restrikciju unosa hrane i smanjenje apsorpcije hranjivih tvari.

Ova metoda se najčešće koristi kod izrazito teške pretilosti i metaboličkih poremećaja, ali nosi veći rizik od nutritivnih deficita.

Nakon operacije, pacijenti prolaze kroz postupan proces prilagodbe prehrane, počevši od tekuće prehrane, preko kašaste hrane, do uvođenja čvrstih obroka. Ključ uspjeha leži u dugoročnoj promjeni prehrambenih i životnih navika, redovitoj fizičkoj aktivnosti te praćenju od strane medicinskog tima.

Osim fizičkih promjena, potrebno je i psihološko prilagođavanje jer operacija nije ‘brzo rješenje’, već alat koji zahtijeva disciplinu i odgovornost pacijenta kako bi rezultati bili dugotrajni.

Kao i svaki kirurški zahvat, i barijatrijske operacije nose određene rizike, uključujući infekcije, krvarenja, probleme s apsorpcijom hranjivih tvari te moguće komplikacije poput refluksa, želučanih ulkusa ili promjena u radu crijeva. Redovite kontrole i pridržavanje uputa liječnika ključno su za izbjegavanje komplikacija.

Kirurško liječenje debljine može biti učinkovito rješenje za osobe koje se godinama bore s pretilošću i njezinim posljedicama. Međutim, uspjeh operacije ne ovisi samo o kirurškom zahvatu, već i o dugoročnim promjenama prehrambenih i životnih navika, redovitoj medicinskoj skrbi te mentalnoj spremnosti pacijenta za novi način života.

Ako se afte javljaju često, dugo ne prolaze ili su vrlo bolne, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili stomatologom jer mogu biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema

Afte su male, bolne ranice koje se pojavljuju u usnoj šupljini, najčešće na unutarnjoj strani obraza, usana, jeziku ili na desnima. Iako nisu zarazne, mogu biti vrlo neugodne i otežavati govor, žvakanje i gutanje.

Točan uzrok afti nije potpuno poznat, ali postoje brojni faktori koji mogu pridonijeti njihovom nastanku.

Ozljede usne šupljine – ugriz jezika ili obraza, iritacija od zubne proteze ili grube hrane.

Stres i umor – oslabljen imunitet može potaknuti pojavu afti.

Nedostatak vitamina i minerala – osobito željeza, folne kiseline i vitamina B12.

Određene namirnice – začinjena, kisela i gruba hrana mogu izazvati iritaciju.

Hormonalne promjene – kod nekih žena afte su povezane s menstrualnim ciklusom.

Alergije i autoimune bolesti – neke imunološke reakcije mogu uzrokovati pojavu afti.

Afte su obično male, okrugle ili ovalne ranice s bijelim ili žućkastim centrom i crvenim rubom. Osjećaj pečenja ili boli može se pojaviti nekoliko dana prije nego što se ranica razvije.

Iako afte obično prolaze same unutar 7-14 dana, postoje načini za ublažavanje simptoma i ubrzavanje zacjeljivanja.

Ispiranje usne šupljine – slana voda, kamilica ili antiseptičke otopine mogu pomoći.

Gelovi i kreme – proizvodi s lidokainom ili hijaluronskom kiselinom mogu ublažiti bol.

Izbjegavanje nadražujuće hrane – kisele, začinjene i tvrde namirnice treba ograničiti.

Dodaci prehrani – ako su afte posljedica nedostatka vitamina, preporučuje se unos odgovarajućih suplemenata.

Smanjenje stresa – opuštanje i dobar san mogu pomoći u sprečavanju ponovne pojave.

Ako se afte javljaju često, dugo ne prolaze ili su vrlo bolne, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili stomatologom jer mogu biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema.