U organizaciji Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Predstavništva Europske komisije na zagrebačkom Europskom trgu u petak je dvanaesti put zaredom održana središnja proslava Dana Europe

Dan Europe obilježava se u spomen na 1950. godinu kada je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznio ideju o novom obliku političke suradnje u Europi.

Schumanova deklaracija smatra se temeljem europske suradnje i začetkom današnje Europske unije. Dan Europe slavi se diljem Europske unije, a u Hrvatskoj u čak 11 gradova.

Svečanosti u Zagrebu nazočili su građani, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Gordan Bosanac i Karlo Ressler, veleposlanici država članica Europske unije u Hrvatskoj te predstavnici državnih i javnih institucija.

U pozdravnom govoru voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević istaknula je kako je Dan Europe važan praznik, začetak stvaranja Europske unije.

– Danas se sjećamo početaka, ali i svega što smo zajedno u Europskoj uniji postigli u 75 godina od Schumanove deklaracije. U tih 75 godina izgradili smo prostor mira, prosperiteta, zajedništva te prostor prijateljstva. Sve što smo radili bilo je iz interesa za bolji život građana. U vrijeme velikih nestabilnosti i izazova, Europska unija je sidro stabilnosti i sigurnosti, mjesto prilika, mjesto gdje se naši dragi osjećaju zaštićenima, mjesto u kojem se štiti demokracija, temeljna prava, promovira socijalna kohezija i njeguje solidarnost – pojasnila je Ujević.

Naglasila je da je Europska unija postala simbol kvalitete života – vodi se briga o zaštiti okoliša, o kvaliteti proizvoda, štite se potrošači, promovira se jednakost.

– Danas ne gledamo unatrag, gledamo i u budućnost, prema Uniji kakvu želimo ostaviti našim mladima. Naš je cilj jačati konkurentnost, sigurnost, voditi računa o obrani, ali i dalje promicati vrijednosti koje nas povezuju, identificiraju, koje nas čine ovakvima kakvi jesmo. Europska unija je prostor u kojem mnogi žele živjeti. Naš je cilj da u svijetu koji se mijenja i dalje jačamo Uniju kako bi bila sposobna i spremna odgovoriti na nove izazove današnjice – rekla je Ujević.

Podsjetila je da je Hrvatska članica već dvanaest godina te da je uvjerena kako brojne prednosti članstva prepoznaju mnogi hrvatski građani.

– Europska unija je svuda oko nas – vidljiva kroz brojne projekte, ali i povoljne prilike za naše građane. Unatrag 75 godina izgradili smo Uniju na koju možemo biti ponosni. Sigurna sam da zajedno možemo graditi i budućnost – poručila je Ujević.

Čestitajući Dan Europe, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak rekla je da se europski projekt temelji na demokraciji, zajedničkim vrijednostima i suradnji, što omogućuje učinkovitije djelovanje u izazovnim vremenima. Naglasila je kako istraživanja pokazuju da velika većina građana, odnosno njih 9 od 10, smatra da države članice Europske unije trebaju pokazati veće jedinstvo u suočavanju s današnjim izazovima i složenim globalnim okolnostima. Ujedno je zabilježena i najveća podrška članstvu u Europskoj uniji u posljednja četiri desetljeća. Razlog takvoj podršci je pitanje mira i sigurnosti.

– Europska unija i njezine institucije nastavit će raditi na dobrobiti svojih građana s fokusom na gospodarski rast i konkurentnost, sigurnost i obranu, uz očuvanje temeljnih vrijednosti – poručila je Kutnjak Ljubić.

Veleposlanik Poljske u RH Pawel Czerwinski, čija zemlja predsjeda Vijećem EU-a, rekao je da današnja proslava Dana Europe ima pomalo gorak okus s obzirom na rat u Ukrajini, sukobe na Bliskom istoku te tenzije u pacifičkoj regiji. Naglasio je da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost te jačati kapacitete oružanih snaga i obrambene industrije.

– Suverenitet Ukrajine od ključne je važnosti za cjelokupnu sigurnost Europe. Stav moje države je jasan – bilo kakav mirovni sporazum mora biti prihvaćen od same Ukrajine. Drugim riječima, ništa o Ukrajini bez Ukrajine. Nitko ne može odlučivati o sudbini Europe bez sudjelovanja naroda država članica EU-a. Ništa o Europi bez sudjelovanja Europljana. Budućnost Europske unije je u našim rukama – objasnio je Czerwinski.

U svom obraćanju predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović istaknuo je da građani grada Zagreba žive Europu.

– Grad Zagreb nije samo europski grad, to je Europa – rekao je Klisović. Podsjetio je da su Hrvati često stajali na braniku Europe i branili njezin identitet te ugradili sebe u taj identitet.

– Uz naš nacionalni identitet koji ćemo njegovati i razvijati, trebamo razvijati i zajednički europski identitet. Današnje geopolitičke prilike ukazuju da Europa mora biti jedinstvena – ili je neće biti. Na nama je da odlučimo – poručio je Klisović.

U ime predsjednika Vlade RH Dan Europe čestitao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Naglasio je da su se od Schumanove deklaracije do danas okolnosti promijenile.

– Možda je vrijeme da Europska unija, u okviru politike zajedništva, razmisli o novoj deklaraciji koja će je učiniti konkurentnom, snažnom i ekonomski naprednom – rekao je Habijan.

Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica istaknula je da su prioriteti Europe danas konkurentnost, sigurnost i obrana, pri čemu se misli i na obranu demokracije. Osvrnula se na dobrobiti članstva Hrvatske u Europskoj uniji kao njezine najmlađe članice.

– Bruto društveni dohodak po stanovniku bio je 2013. godine 11 tisuća dolara, a danas je oko 20 tisuća dolara. To znači da je članstvo u Europskoj uniji omogućilo da razvijamo našu konkurentnost, da Hrvatsku postavljamo na ljestvicu zapadnih zemalja kojima smo uvijek težili – pojasnila je Šuica. Poručila je da treba ubrzati proširenje Europske unije, jer će Europa tada biti potpuna. Stoga treba pomoći drugim zemljama koje se žele pridružiti Uniji da ispune potrebne kriterije.

Prigodnim riječima obratio se i državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić.

– Kao članica Europske unije Hrvatska aktivno doprinosi oblikovanju europske politike i budućnosti Unije u kojoj želimo više solidarnosti, održivog razvoja i brige za svakog građana – rekao je Lucić. Naglasio je da je obilježavanje Dana Europe podsjetnik na odgovornost koju Hrvatska ima kao država članica EU-a.

– To je i prilika da se prisjetimo kako je europski projekt izrastao iz ideje i vizije zajedništva naroda koji su, unatoč podjelama, odlučili zajednički izgraditi mirniju, sigurniju i bolju budućnost – poručio je Lucić.

Proslavi Dana Europe nazočila je i studentica Karla Lepesić, koja smatra da je Europska unija pružila dobre prilike za obrazovanje mladih.

– Europska unija omogućila je program Erasmus+, studentske razmjene, a mladi imaju i mogućnost volontiranja u drugim europskim zemljama – rekla je Karla.

Pozitivno mišljenje o Europskoj uniji također ima Ukrajinka Margarita, koja trenutno sa svojom obitelji živi u Hrvatskoj. Osim što mladima pruža mogućnosti obrazovanja, Margarita smatra kako Europska unija ima važnu ulogu u učenju građana o toleranciji i prihvaćanju različitosti.

– Građani mogu naučiti kako se ponašati, odnosno biti bolji prema ranjivim skupinama, prema osobama s invaliditetom. Ono što je najvažnije, Europska unija može pridonijeti izgradnji mira u nesigurnim zemljama, pa tako i u mojoj Ukrajini, ali za to je potrebna politička volja svih lidera članica – rekla je Margarita.

Za građane Zagreba i ove je godine organiziran bogat zabavno-edukativni program. Kroz intervjue koje su s veleposlanicima članica Europske unije u Hrvatskoj vodili influenceri Andro Anić i Andrea Andrassy građani su mogli saznati zanimljivosti o njihovim zemljama. U multimedijalnom centru ‘Doživi Europu’ zainteresirani su na interaktivan način stjecali znanja o Europskoj uniji i njezinim institucijama.

Na EU pub kvizu s lovcima iz Potjere, Moranom Zibar i Krešimirom Sučevićem, građani su mogli provjeriti svoje znanje o Europskoj uniji, a najuspješniji natjecatelji dobili su prigodne nagrade. Do kasnih večernjih sati na Europskom trgu Zagrepčani, posebno mladi, uživali su u koncertu hrvatskih rap zvijezda Miach & Hiljsona Mandele.

Kako bi pokušao riješiti sveopću krizu priuštivog stanovanja, Europski parlament je privremeno ustanovio funkciju povjerenika za pristupačno stanovanje

U konferencijskoj dvorani Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj u petak se održala panel rasprava na temu ‘Prema priuštivom stanovanju u Europskoj uniji i Hrvatskoj’. Panel je organiziran kako bi se raspravilo na koji način se na razini Hrvatske, ali i EU riješiti problem priuštivog stanovanja.

Na ovu temu raspravljali su eurozastupnici Posebnog odbora za stambenu krizu Nikolina Brnjac (HDZ, EPP) i Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS), predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, znanstvena istraživačica na Arhitektonskom fakultetu u Kasselu Iva Marčetić kao i direktorica tvrtke Colliers za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu Vedrana Likan.

Panel je organiziran jer se građani svih članica EU suočavaju sa sve većim cijenama stanova te si zbog svog financijskog stanja nisu u mogućnosti naći nikakav priuštivi smještaj.

Panel je uvodnim govorima otvorila voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak, a sudionicima su se obratio i Tomislav Jukić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Na temu nemogućnosti pronalaska priuštivog smještaja zastupnica Nikolina Brnjac istaknula je kako više od 10% stanovnika Europske Unije troši oko 40% svojih mjesečnih primanja na stanovanje što znači kako to stanovanje za njih nije priuštivo.

-Riječ je ogromnom izazovu, posebno za mlade ljude te obitelji s nižim i srednjim prihodima, istaknula je Brnjac. Također, Brnjac je apostrofirala  da se sa stambenom krizom suočavaju sve EU države članice, ali uz različite okolnosti.

 -U EU-u moramo imati koordinirani pristup, moramo raditi reviziju zakonodavstva koje utječe na stambenu politiku i otvoriti fondove koji se do sada nisu koristili za priuštivu gradnju – zaključila je Brnjac.

Zastupnik Gordan Bosanac kazao je kako ima dovoljno stambenog kapaciteta za sve, ali kako mnogi stambeni objekti u EU nisu u funkciji jer je ulaganje u nekretnine glavni mehanizam zarade.

– Te nekretnine trebamo osloboditi, a alat je u domeni porezne politike svake članice. Važno je također voditi računa o izgradnji javnih stambenih jedinica. To bi dobro došlo i u Hrvatskoj, da gradovi budu vlasnici ili da postoji nacionalni stambeni fond. Tu je novac iz EU-a ključan. No novog novca nema do 2027. pa sada radimo na prenamjenama – kazao je Bosanac.

Europarlamentarac je također napomenuo kako socijalno stanovanje mora biti visoko na listi prioriteta te da mnoge članice za ovu kategoriju nisu iskoristile mogućnosti iz postojećih EU programa.

Nadalje, profesorica Iva Marčetić mišljenja je kako su gradovi već dovoljno izgrađeni te da bi se trebalo raditi na tome da nekretnine koje se trenutačno ne koriste postanu dio stambenog fonda.

-Ova tema je ‘politički pipljiva’, ona je neki vid prisile da se privatno vlasništvo stavi u funkciju stanovanja, u nešto što društvu donosi dobitak – poručila je Marčetić te istaknula kako se samo radi o iskorištavanju kapaciteta koje već posjedujemo.

Vedrana Likan (Colliers) govorila je o tri kategorije stanovanja: socijalnom, koje nije samo za zaštićene skupine, priuštivom – namijenjenom radničkom stanovništvu – te komercijalnom, tržišnom stanovanju – kojim vlada kapital. Ustvrdila je da se kroz urbanizam može regulirati i propisati da na određenoj lokaciji mora postojati određeni dio za svaku od ovih kategorija.

Direktor Katel nekretnina i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović pozdravio je donošenje Nacionalnog plana stambene politike Hrvatske do 2030. ustvrdivši kako je riječ o dobrom prvom koraku. Napomenuo je i da je je došlo do porasta prijave najma od strane građana od početka godine, što je pripisao učinku Vladinih mjera.

Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja pogađa posebno mlade koji iz nedostatka financijskih sredstava često nisu u mogućnosti započeti samostalan život u dobi koja je za to predviđena, nego se, iz tog razloga, sve kasnije iseljavaju iz roditeljskog gnijezda.

 Najvišu prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma bilježi Hrvatska. U našoj zemlji  mladi u prosjeku odlaze tek s 31,8 godina.

Kako bi pokušao riješiti sveopću krizu priuštivog stanovanja, Europski parlament je privremeno ustanovio funkciju povjerenika za pristupačno stanovanje. Također, Europska komisija je oformila Posebni odbor za stambenu krizu u EU.

 Zadaća odbora je mapirati stambene potrebe, analizirati postojeće stambene politike i djelotvornost njenih resursa te iznijeti preporuke i dati doprinos europskom planu pristupačnog stanovanja i europskoj strategiji za stanogradnju.

Europska komisija objavila je drugu fazu analize okvira socijalne konvergencije za deset država članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o važnom koraku unutar Europskog semestra, kojim se prati gospodarska i socijalna politika unutar EU

Analiza je usmjerena na izazove i rizike koji mogu usporiti tzv. ‘uzlaznu društvenu konvergenciju’, odnosno postizanje većeg društvenog jedinstva, pravednosti i održivog rasta među državama članicama. Komisija ovim izvješćem nastoji identificirati ključna područja u kojima su potrebne dodatne reforme i političke mjere.

Obuhvaćene zemlje i metodologija

Analizom su obuhvaćene Bugarska, Estonija, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Litva, Luksemburg, Mađarska i Rumunjska. Te su zemlje prethodno identificirane kao one koje se suočavaju s potencijalnim rizicima u području socijalne uključenosti, tržišta rada i obrazovanja.

Okvir socijalne konvergencije provodi se u dvije faze. Prva faza uključuje sve države članice EU i temelji se na glavnim pokazateljima socijalnih rezultata, dok druga faza uključuje dublju analizu za zemlje s utvrđenim rizicima. U drugoj fazi se uzimaju u obzir i političke mjere koje su zemlje već provele ili planiraju provesti.

Ključni izazovi: siromaštvo, obrazovanje i radna integracija

Komisija naglašava kako su socijalna uključenost i smanjenje siromaštva među glavnim izazovima u analiziranim zemljama. Posebna se pažnja posvećuje nejednakostima u dohotku i visokom udjelu građana koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

U području obrazovanja ističu se problemi kao što su niska stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju te manjak osnovnih digitalnih vještina. Tri zemlje bilježe i visok postotak ranog napuštanja školovanja, što dodatno komplicira pristup tržištu rada.

Iako je stanje na tržištima rada generalno stabilno, šest zemalja, uključujući Hrvatsku, suočava se s izazovima u zapošljavanju osoba s invaliditetom, dok četiri zemlje bilježe višu stopu nezaposlenosti. Komisija zaključuje kako je potrebna snažnija integracija podzastupljenih skupina u radnu snagu.

Uključivanje socijalnih partnera i daljnji koraci

Prije objave izvješća, Komisija je konzultirala sindikate i organizacije poslodavaca kako bi prikupila njihove uvide i preporuke. Sljedeći koraci uključuju raspravu o nalazima u Odboru za zapošljavanje i Odboru za socijalnu zaštitu, a konačne preporuke bit će uključene u proljetni paket Europskog semestra 2025.