IZ PROIZVODNIH POGONA Inkluzija kroz zaštitne radionice

U drugom tekstu serije ‘Iz proizvodnih pogona – inkluzija osoba s invaliditetom kroz zapošljavanje’ bavimo se zaštitnim radionicama

Zaštitne radionice jedan su od oblika zapošljavanja osoba s invaliditetom. Da bi ustanova postala zaštitna radionica mora zapošljavati više od 51 posto OSI, a 20 posto mora raditi na zaštitnim radnim mjestima. To znači da osoba neće biti samo zaposlena na određenom radnom mjestu, već će joj se omogućiti da s vremenom, kad svlada ili usavrši neke vještine, prijeđe i na drugo radno mjesto.

Cilj zaštitne radionice trebao bi biti i društveno uključivanje OSI, a sve uz podršku stručnih osoba.

Prema podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), u Hrvatskoj postoji pet zaštitnih radionica. Tekop Nova iz Pule proizvodi radnu i zaštitnu odjeću, a prema podacima na web stranici zapošljava 19 osoba s invaliditetom od ukupno 36 zaposlenih. Ustanova Suvenir Arbor smještena u općini Sirač bavi se proizvodnjom namještaja, igrački i proizvoda od tekstila. Hrast-Export-Puklavec je pilana u Hrastovljanu koja se, osim preradom drva, bavi i proizvodnjom namještaja u pogonu u Varaždinu. Prema dostupnim podacima, u Hrastovljanu postoji zaštitni odjel unutar firme, no više informacija nismo dobili.

Dvije najveće zaštitne radionice su URIHO i DES. Naši sugovornici u ovom tekstu čelnici su te dvije ustanove.

URIHO, odnosno Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, najveća je zaštitna radionica, a nalazi se u Zagrebu. Trenutno ima 500 zaposlenih, od kojih je 291 osoba s invaliditetom. URIHO zapošljava najviše osoba s više vrsta oštećenja (33 posto), zatim osobe s tjelesnim oštećenjem (24 posto), pa oštećenjem sluha, intelektualnim oštećenjem, oštećenjem vida i potom osobe s drugim oblicima invaliditeta.

Druga po veličini zaštitna radionica je DES (akronim od ‘defektni sluhom’), ustanova koja se nalazi u Splitu. DES ima ukupno 211 zaposlenih, a 57 posto (odnosno 121) su osobe s invaliditetom. Na zaštitnim radnim mjestima zaposleno je 80 osoba. Najviše je osoba s intelektualnim teškoćama (njih 53), zatim s oštećenjem sluha (24 osobe), pa s oštećenjem lokomotornog sustava (17 osoba), nekoliko je osoba s više vrsta oštećenja, a nekoliko ih je s oštećenjima vida, živčanog sustava i drugih organa.

Svoju zadaću zaštitne radionice URIHO ispunjava kroz organizaciju proizvodnje.

– Svaka proizvodna jedinica ima svog rukovoditelja ili rukovoditeljicu, a potom se dijeli na odjele ili pogone. Svaki od ovih odjela i pogona ključan je dio procesa bez kojeg proizvodnja ne bi mogla funkcionirati. Na taj način osobe s invaliditetom aktivno sudjeluju u cjelokupnom proizvodnom procesu i doprinose svakom aspektu rada Ustanove i svojim radom neposredno utječu na daljnji rast i razvoj Ustanove – rekla nam je ravnateljica URIHO-a Sanja Major.

Objasnila nam je da je proizvodnja u URIHO-u podijeljena na pet jedinica.

– U proizvodnoj jedinici Konfekcija imamo najveću proizvodnju. Proizvodimo radnu i zaštitnu odjeću za medicinsko, turističko i ugostiteljsko osoblje, te rublje poput posteljine, stolnjaka, ubrusa i ručnika koje je moguće i personalizirati. Također nudimo pranje i glačanje.

Proizvodna jedinica Kožna galanterija proizvodi kožnu odjeću, torbice, novčanike i druge slične proizvode. U jedinici Tisak i kartonaža proizvode se brojni artikli – od knjiga preko kalendara do etiketa i ukrasnih vrećica.

– Posebni smo i po tome što smo uz suvremenu tehnologiju tiska velikih naklada, zadržali i tradicijske knjigoveške dorade u grafičkoj industriji – ističe ravnateljica Major, i potom dodaje da je proizvodna jedinica za keramiku jedna od rijetkih u Hrvatskoj gdje se proizvodi izrađuju ručno na lončarskom kolu. Proizvodne jedinice za obradu metala i ortopediju također nude niz proizvoda koji se mogu raditi po narudžbi.

Ustanova DES ima sedam proizvodnih jedinica – tiskaru s velikim asortimanom, jedinicu za sitotisak gdje se printaju majice, zastave, plakati i slično, zatim kartonažu gdje se proizvodi razna kartonska ambalaža, fleksografiju koja proizvodi škarnicle za prodajne centre, praonicu u kojoj se zaposleni bave pranjem i peglanjem, te jedinicu prehrane, odnosno pučku kuhinju.

U DES-u također ispunjavaju svoju zadaću kao zaštitna radionica, tako što zapošljavaju većinom teško zapošljive osobe. Također, paze na prilagodbu radnih mjesta i traže najfunkcionalnija radna mjesta za osobe s invaliditetom, rekao nam je Stenko Dell’Orco, ravnatelj Ustanove.

– U ustanovi je zaposlen tim stručnjaka koji u suradnji sa ZOSI-jem svakodnevno brine o zaposlenicima, vrši procjene, prati rad i vrši prilagođavanje radnog mjesta. Prilagodba može biti određena stolica, ekran, lift ili radni stol, a može biti i prilagodba radnog procesa podjelom na više jednostavnih radnih faza. Također, kupnjom suvremenih pomagala za jedinicu pripreme hrane ili sitotiska omogućujemo osobama s invaliditetom lakše izvršavanje zadataka – govori nam.

Radni proces pojednostavljuje se i u URIHO-u: jedan primjer je ‘izrada oznaka i obilježivača na podlozi ili pokaznom primjeru koji služe kao primjer gotovog proizvoda po kojem onda zaposlenici rade. Ako zaposlenik nije usvojio tehniku brojanja i ne može se služiti klasičnim metrom izrađuju mu se različiti obilježivači koji služe umjesto metra’, rekla je Major.

K tome, veća učinkovitost osigurava se nabavom opreme koja olakšava rad, a procjena potreba radi se u suradnji s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju. Na primjer, nabavljaju se ergonomske radne stolice, stolovi s podesivom visinom, podlošci za noge, prijenosna induktivna petlja za osobe s oštećenjem sluha, povećala i software programi za osobe s oštećenjem vida koji olakšavaju čitanje teksta i rad na računalu.

Naši sugovornici kažu da  posao dobro ide i da imaju dosta kupaca.

– Uglavnom su nam svi kapaciteti dobro popunjeni, a naši najveći kupci su veliki trgovački lanci, veliki hotelijerski lanci, turističke zajednice, hoteli, gradske firme, građevinske firme i sl. Naši proizvodi iz tiskare i turistički katalozi su na svim sajmovima turizma u EU – rekao je Dell’Orco.

URIHO najviše proizvodi za tvrtke na domaćem tržištu.

– S obzirom na to da uz veleprodaju imamo i četiri maloprodajna dućana u Zagrebu i web shop, profil naših kupca je stvarno raznolik – od velikih poput HŽ Infrastrukture, Hrvatskih šuma, Ministarstva obrane RH, Zagrebačkog holdinga, Kauflanda, Pevexa, pa do zdravstvenih ustanova, kliničkih bolničkih centara i domova zdravlja diljem RH i malih restorana, OPG-ova i kupaca koji svakodnevno dolaze u naše dućane – kaže Major.

U skladu s dosadašnjim uspješnim poslovanjem planiraju daljnji razvoj ustanova. U DES-u razmišljaju o nabavi suvremenijih tiskarskih strojeva, a URIHO planira nova ulaganja u proširenje i modernizaciju proizvodnih pogona, kako bi dodatno povećali postojeće kapacitete proizvodnje, ali i pokrenuli proizvodnju novih proizvoda.

Budući da su klimatske promjene i utjecaj tih promjena na naše živote i planet sve važnija tema, zanimalo nas je kako ove ustanove adresiraju to pitanje. URIHO koristi reciklirane materijale, otpad iz proizvodnje reciklira ili obrađuje na odgovarajući način, te nastoji smanjiti potrošnju struje i vode kroz efikasno korištenje resursa.

– Osim toga, kontinuirano radimo na unapređenju svojih praksi zaštite okoliša. To uključuje istraživanje novih tehnologija i inovacija koje bi mogle dodatno smanjiti negativan utjecaj na okoliš i promicati održivosti u svim aspektima poslovanja. U tom smislu, daljnji planovi uključuju implementaciju još efikasnijih metoda smanjenja otpada, racionalnog korištenja resursa te kontinuirano poboljšanje ekoloških performansi – rekla je naša sugovornica.

Ravnatelj Ustanove DES rekao je da je DES uključen u projekt Grada Splita, kroz koji će ove godine ‘staviti fotonaponsku elektranu na krovu pogona, pa tako sudjelovati u povećavanju energetske učinkovitosti i održivog ekološkog razvoja planete’. Također je istaknuo da se otpad zbrinjava po propisima.

Osim što se bave proizvodnjom, zaposlenici ovih ustanova organiziraju i druge važne aktivnosti. Na primjer, URIHO kreira obrazovne programe za osobe s invaliditetom te organizira edukacije vlastitih i suradničkih stručnjaka o temama povezanima uz integraciju, zapošljavanje, podučavanje i podršku osobama s invaliditetom. Također organizira i provodi treninge i programe aktivacije nezaposlenih osoba s invaliditetom.

Inkluziju nastoje proširiti i izvan proizvodnog pogona stoga su u listopadu 2023. u suradnji sa Studijem dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveli petodnevnu radionicu inkluzivnog dizajna s ciljem promocije participativnog dizajna i kreiranja inkluzivnih, lako dostupnih proizvoda.

– Stručne radnice Službe, u suradnji s dizajnericom i kolegama iz Ustanove,  nastavile su raditi na doradi i kreiranju navedenih proizvoda, što je prepoznato i URIHO-vi proizvodi ušli su u finale natjecanja na Zagreb Design Week-u koje se održalo 25. rujna 2024. – rekla je Major.

DES ima tri projekta za osobe s invaliditetom kroz koje ‘radimo na socijalizaciji te kroz plaću doprinosimo njihovim kućnim budžetima i uparujemo ih s mogućim radnim mjestima. Naime, mnoge osobe s invaliditetom završavaju uglavnom strukovne škole, nakon kojih ne mogu raditi, a mi ih usmjeravamo na točno definirani posao koji je naš stručni tim odredio kao najbolji za njih’, govori Dell’Orco.

Također navodi da ustanova organizira team building branja maslina u krugu objekta, a uz to imaju i terapijsko jahanje, sportske aktivnosti i posjet kulturnim ustanovama.

Na kraju, s obzirom na raznolike aktivnosti koje ove ustanove provode i na njihov veliki značaj zanimalo nas je kakva je podrška lokalnih vlasti. Sugovornici su nam rekli da su zadovoljni podrškom Grada Splita i grada Zagreba, a Sanja Major je napomenula da se podrška Grada vidi u tome što je u siječnju 2024. potpisan novi kolektivni ugovor kojim su povećana prava radnika.

Na primjeru ove dvije ustanove vidimo da uspješno poslovanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom dosta dobro idu jedno s drugim, iako mnogi poslodavci u to ne vjeruju, pa radije plaćaju kazne umjesto da zaposle osobu s invaliditetom.

Ravnateljica URIHO-a smatra da je razlog tome neinformiranost – nisu informirani ni o mogućnostima osoba s invaliditetom, a ni o benefitima koje mogu ostvariti kroz zapošljavanje poput subvencija za plaće i sufinanciranje troškova njihova obrazovanja ili prilagodbi. Također, suradnjom kroz zamjenske kvote, odnosno nabavom robe od zaštitnih radionica mogu pomoći i radionici, ali i društvu u cjelini.

Nadamo se da će ova serija tekstova potaknuti i druge poslodavce da razmisle o zapošljavanju osoba s invaliditetom. U idućem tekstu posjetit ćemo neke inkluzivne radionice.

Ana Vragolović