Kultura
Ivica Ivanišević predstavio novu zbirku priča “Moja je zadnja”
Za novinarstvo više nije potrebna hrabrost, poručio je pisac i novinar Ivica Ivanišević na predstavljanju svoje nove zbirke priča “Moja je zadnja” u četvrtak u Kinoteka baru, u kojoj se obračunava s autoritetima i društvenopolitičkim apsurdima, objavljene u izdanju V.B.Z.-a
Splitski pisac i novinar rekao je kako se nekoć o nekim autorima govorilo da su hrabri i odvažni jer pišu o temama koje mogu ugroziti njihov građanski komoditet, ustvrdivši da toga “više nema”.
“Novinski kolumnisti su postali smokvini listovi korporacija. Novinarstvo nije bilo nikad manje važno nego što je danas, a o književnosti da ne govorim. Više nije potrebna ni hrabrost, niti aktivistička grčevitost”, poručio je autor na predstavljanju.
Nakladni knjige je V.B.Z., a urednik Marko Pogačar rekao je kako je dojma da humor zadnjih nekoliko desetljeća egzistira na marginama književnosti i novinarstva, na što je Ivanišević dodao kako je moguće da to traje i dulje, istaknuvši da nagradu Booker rijetko kada dobivaju oni koji pišu satirična i humoristična djela.
“Kod svakog establišmenta, na humor se gleda kao na izražajnu formu nižeg reda, moraš se baviti pitanjima egzistenicije bez podsmjeha. Volio bih napisati žanrovski dosljedan i ozbiljan krimić, no ja to ne mogu, jer čovjek ne može pobjeći od svoga temperamenta”, objasnio je Ivanišević, dodavši da je humor “uvijek obrana od svijeta”.
Zbirka priča i pričica “Moja je zadnja” splitskog pisca i novinara Ivice Ivaniševića obračunava se s autoritetima i društvenopolitičkim apsurdima kroz humor u svim njegovim oblicima: satiru, parodiju, ironiju i dalmatinsko podbadanje, secirajući svijet oko nas – od književnog establišmenta do samog Boga, navodi izdavač.
Ivica Ivanišević rođen je 1964. godine u Splitu, a diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dugogodišnji novinar i urednik u Nedjeljnoj Dalmaciji, Feral Tribuneu i Slobodnoj Dalmaciji, a danas radi kao komentator. Njegov književni opus uključuje biografije, eseje, zbirke priča, dramske tekstove, romane, a piše i scenarije za film i televiziju te dramske tekstove.
Objavio je, među ostalim, knjige “Smoje – biografija”, eseje o stripu “Sto mu jelenskih rogova”, “Krovna udruga i druga drama”, napisanu u koautorstvu s Antom Tomićem, “Split za početnike – abeceda grada”, koju je napisao s Renatom Baretićem, epistolarni roman napisan zajedno s Marinom Vujčić “Otpusno pismo” , romane “U sedlu je tijesno za dvoje”, “Primavera”, “Knjiga žalbe”.
Hina
Šest umjetnika i umjetnica kroz instalacije, tekstilne radove, participativne procese i intervencije u javnom prostoru otvaraju različite poglede na Zagreb i odnos koji gradimo s prostorom koji svakodnevno dijelimo
Poslušaj članak
Od 20. do 30. kolovoza, u sklopu festivala Okolo, zagrebačke ulice i parkovi ponovno će postati mjesta susreta suvremene umjetnosti i svakodnevice. Nove umjetničke intervencije nastale za odabrane gradske lokacije pozvat će prolaznike da zastanu i Zagreb dožive drugačije – ne samo kao prostor kroz koji se kreću, nego kao mjesto koje pamte, osjećaju i zajedno oblikuju.
Što grad čini gradom? Jesu li to njegove ulice, trgovi i pročelja ili ljudi, susreti i male svakodnevne navike koje se u njemu isprepliću? Ovogodišnje izdanje festivala Okolo polazi upravo od te nevidljive dimenzije grada.
Tematski program Grad kao emocionalna mreža, kustosice Tene Bakšaj, istražuje grad kao prostor osobnih priča, zajedničkih iskustava i odnosa koji nastaju između ljudi i mjesta. Šest umjetnika i umjetnica kroz instalacije, tekstilne radove, participativne procese i intervencije u javnom prostoru otvaraju različite poglede na Zagreb i odnos koji gradimo s prostorom koji svakodnevno dijelimo.
Ana Kovačić propituje kako osobna sjećanja, prirodni motivi i svakodnevni život utječu na naš doživljaj grada i osjećaj pripadnosti. Apolonija Lučić javni prostor privremeno pretvara u mjesto bliskosti, nježnosti i odmora, dok Alba Miočev i Josipa Tadić kroz interaktivnu instalaciju pozivaju posjetitelje da postanu aktivni sudionici prostora koji ih okružuje. Ana Ratković Sobota tapiserijom izrađenom od odbačenih plastičnih vrećica svakodnevni otpad pretvara u umjetnički medij te otvara pitanja potrošnje, okoliša i vrijednosti materijala koje najčešće odbacujemo. Lav Paripović vraća se svom muralu na ulazu u Tunel Grič i nadograđuje ga novim slikarskim slojem u koji su utkani tragovi vremena i svakodnevnih promjena gradskog tkiva.
Fotografska cjelina Slojevi sjećanja, čiju koncepciju potpisuje Ana Mikin, kroz dijalog fotografske baštine i suvremenog autorskog pogleda promišlja Zagreb kao promjenjivo polje vizualnog i emocionalnog pamćenja. Polazeći od opusa Marije Braut, Toše Dabca, Šime Radovčića i Slavke Pavić, radovi Inije Herenčić i Sanje Bistričić Sriće istražuju fotografiju kao medij kolektivnog i osobnog sjećanja te način na koji slike nastale u različitim vremenima nastavljaju oblikovati naš odnos prema prostoru u kojem živimo.
Festival se odvija na sedam lokacija u središtu Zagreba, od trgova Zelene potkove do ulaza u Tunel Grič, pretvarajući šetnju gradom u sastavni dio festivalskog iskustva. Umjetničke intervencije nastaju za konkretne prostore i pozivaju građane i posjetitelje da ih dožive izvan njihove funkcionalne svakodnevice – kao prostore susreta i novih značenja.
Festival Okolo već devetu godinu potvrđuje kako suvremena umjetnost ne pripada isključivo galerijama i muzejima. Smještajući umjetničke radove u javni prostor, festival potiče dijalog između umjetnosti i zajednice te otvara nova čitanja poznatih gradskih mjesta.
Okolo organiziraju Nas dve uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba, Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Pozdrav novom valu publiku vodi kroz svojevrsni glazbeni, ali i emocionalni vremeplov: dok se mnogi sjećaju novog vala kroz stare fotografije i vinile, bend ga ponovno oživljava i svira kao da nikada nije završio
Poslušaj članak
Pozdrav novom valu priprema koncert u Tvornici kulture. Bend će u subotu, 5. rujna 2026. godine za zagrebačku publiku izvesti repertoar ispunjen bezvremenskim hitovima omiljenih izvođača i ponovno oživjeti duh novog vala. Bend Pozdrav novom valu već godinama s jednakim žarom i energijom čuva duh jednog od najvažnijih razdoblja domaće glazbene scene.
Svoj su repertoar ispunili bezvremenskim hitovima novog vala koje izvode s velikim poštovanjem prema originalu i glazbenicima, ali s prepoznatljivim vlastitim potpisom. Pozdrav novom valu publiku vodi kroz svojevrsni glazbeni, ali i emocionalni vremeplov: dok se mnogi sjećaju novog vala kroz stare fotografije i vinile, bend ga ponovno oživljava i svira kao da nikada nije završio.
Vođeni mišlju da dobra glazba ne poznaje rok trajanja, Pozdrav novom valu već godinama na pozornice vraća rock i punk klasike koji su promijenili tok glazbene povijesti na prostorima bivše Jugoslavije.
Osnivači i pokretači te idejni vođe benda su Goran Šeler i Saša Novak, a bend iza sebe ima brojne uspješne nastupe i vjernu publiku koja redovito s bendom pjeva pjesme koje ni nakon četiri desetljeća nisu izgubile svoju snagu.
– Pred nama je uzbudljiva koncertna jesen. Pripremamo niz nastupa, kao i novi singl koji će biti nastavak na sjajni singl ‘Ostat ću mlad’, pjesmu u kojoj uz bend nastupaju mnogi naši prijatelji i suradnici iz umjetničkog i kulturnog života Zagreba i Hrvatske – izjavio je Goran Šeler ususret koncertu u Tvornici kulture.
Ulaznice po cijeni od 15 eura dostupne su na www.tvornicakulture.com, na blagajni Tvornice kulture, svim prodajnim mjestima CoreEventa i online na platformi CoreEvent.
Novinarka: Sara Margetić
Hrvatski redatelj, scenarist, skladatelj i televizijski autor Božidar Domagoj Burić bit će počasni gost ovogodišnjeg Festivala Liburnicon, koji će se održati 21. i 22. kolovoza, priopćili su organizatori
Poslušaj članak
Ovogodišnje izdanje festivala fantasy i SF kulture, 21. Liburnicon, održat će se 21. i 22. kolovoza na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki kod Opatije, a središnja tema bit će ‘Odmetnici’, najavili su organizatori.
Festival koji već više od dva desetljeća okuplja zaljubljenike u fantastiku, književnost, film, znanost i kreativno stvaralaštvo ove godine istražuje svijet pirata, uskoka, kauboja, vukodlaka, mitskih junaka i svih onih likova koji su kroz povijest, legende i popularnu kulturu ostali zapamćeni kao odmetnici.
Burić će na festivalu sudjelovati u razgovoru ‘Kako povijest postaje epska priča?’ s povjesničarem Robertom Kurelićem, u kojem će govoriti o stvaranju velikih povijesno-igrano-dokumentarnih televizijskih projekata, među kojima su ‘Hrvatski kraljevi’, ‘Republika’, ‘Doba uskoka’ i ‘Dioklecijan’.
Njegov je dolazak, navode organizatori, povezan s ovogodišnjom temom festivala, s obzirom na to da su ratnici, gusari, graničari i drugi likovi koji su živjeli na rubovima carstava i zakona među temama njegova autorskog rada.
Tko su Purger i Purgerica?
Liječnici i zagovornici kritiziraju Trumpove tvrdnje o autizmu
LEVEL UP Podrška koja pokreće i osnažuje
RASPRAVA Koliko je OK institucionalizacija osoba s invaliditetom?
-
KulturaPrije 3 danaPOZDRAV NOVOM VALU Koncert za nostalgičare u Tvornici
-
MedicinaPrije 6 danaSPINA BIFIDA Opaka dijagnoza za medicinu više nije bauk
-
Civilno društvoPrije 6 danaPRIJATELJI ŽIVOTINJA Moby poziva na ZeGeVege festival
-
TurizamPrije 3 danaJe li Poreč turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
-
TurizamPrije 5 danaJe li Split turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?
-
in MREŽAPrije 3 danaOdržan edukacijsko-rehabilitacijski kamp za slijepe osobe
-
in MREŽAPrije 6 danaPrijatelj i Čitluk jačaju podršku korisnicima s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 5 danaZajedno do veće samostalnosti i kvalitetnijeg života