Poveži se s nama

Kultura

Ivica Ivanišević predstavio novu zbirku priča “Moja je zadnja”

Objavljeno

/

Za novinarstvo više nije potrebna hrabrost, poručio je pisac i novinar Ivica Ivanišević na predstavljanju svoje nove zbirke priča “Moja je zadnja” u četvrtak u Kinoteka baru, u kojoj se obračunava s autoritetima i društvenopolitičkim apsurdima, objavljene u izdanju V.B.Z.-a

Splitski pisac i novinar rekao je kako se nekoć o nekim autorima govorilo da su hrabri i odvažni jer pišu o temama koje mogu ugroziti njihov građanski komoditet, ustvrdivši da toga “više nema”.

“Novinski kolumnisti su postali smokvini listovi korporacija. Novinarstvo nije bilo nikad manje važno nego što je danas, a o književnosti da ne govorim. Više nije potrebna ni hrabrost, niti aktivistička grčevitost”, poručio je autor na predstavljanju.

Nakladni knjige je V.B.Z., a urednik Marko Pogačar rekao je kako je dojma da humor zadnjih nekoliko desetljeća egzistira na marginama književnosti i novinarstva, na što je Ivanišević dodao kako je moguće da to traje i dulje, istaknuvši da nagradu Booker rijetko kada dobivaju oni koji pišu satirična i humoristična djela.

“Kod svakog establišmenta, na humor se gleda kao na izražajnu formu nižeg reda, moraš se baviti pitanjima egzistenicije bez podsmjeha. Volio bih napisati žanrovski dosljedan i ozbiljan krimić, no ja to ne mogu, jer čovjek ne može pobjeći od svoga temperamenta”, objasnio je Ivanišević, dodavši da je humor “uvijek obrana od svijeta”.

Zbirka priča i pričica “Moja je zadnja” splitskog pisca i novinara Ivice Ivaniševića obračunava se s autoritetima i društvenopolitičkim apsurdima kroz humor u svim njegovim oblicima: satiru, parodiju, ironiju i dalmatinsko podbadanje, secirajući svijet oko nas – od književnog establišmenta do samog Boga, navodi izdavač.

Ivica Ivanišević rođen je 1964. godine u Splitu, a diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dugogodišnji novinar i urednik u Nedjeljnoj Dalmaciji, Feral Tribuneu i Slobodnoj Dalmaciji, a danas radi kao komentator. Njegov književni opus uključuje biografije, eseje, zbirke priča, dramske tekstove, romane, a piše i scenarije za film i televiziju te dramske tekstove.

Objavio je, među ostalim, knjige “Smoje – biografija”, eseje o stripu “Sto mu jelenskih rogova”, “Krovna udruga i druga drama”, napisanu  u koautorstvu s Antom Tomićem, “Split za početnike – abeceda grada”, koju je napisao s Renatom Baretićem, epistolarni roman napisan zajedno s Marinom Vujčić “Otpusno pismo” , romane “U sedlu je tijesno za dvoje”, “Primavera”, “Knjiga žalbe”.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kultura

Zlatni globusi za 2024. ‘Brutalistu’, ‘Emiliji Perez’, Adrien Brodyju, Demi Moore

Objavljeno

/

By

Zlatni Globusi na postolju s plavom pozadinom na kojoj su ispisani natpisi 'Golden Globes', 'CBS Paramount+' i 'The Beverly Hilton'. Globusi su ukrašeni filmskom vrpcom, simbolizirajući nagrade za filmska i televizijska ostvarenja.
Foto: Hina/EPA/Caroline Brehman

Na 82. dodjeli Zlatnih globusa kojima se nagrađuje televizijska i filmska izvrsnost najboljom filmskom dramom u 2024. proglašen je ‘Brutalist’, najboljim filmskim mjuziklom ‘Emilia Perez’, a među najboljim glumcima su Fernanda Torres, Demi Moore, Adrien Brody i drugi

Adrien Brody je osvojio Zlatni globus za ulogu u filmu ‘The Brutalist’, a Demi Moore za najbolju glumicu u mjuziklu ili komediji za glavnu ulogu u filmu ‘The Substance’, priči o glumici koja blijedi u potrazi za izvorom mladosti.

Nagradu za najbolju glumicu u filmskoj drami dobila je Fernanda Torres za ulogu u filmu ‘I’m Still Here’, dok je najbolji glumac u komediji ili mjuziklu Sebastian Stan iz ‘A Different Man’.

Najbolji sporedni glumac je Kieran Culkin iz filma ‘A Real Pain’, a najbolja sporedna glumica Zoe Saldaña iz mjuzikla ‘Emilia Pérez’.

I redatelj filma ‘The Brutalist’ Brady Corbet nagrađen je Zlatnim globusom kao najbolji u 2024., dok je najbolji animirani film ‘Tok’, najbolji neengleski film ’Emilia Pérez’, a najbolji scenarij Petera Straughana za film ‘Conclave’.

Za ‘kinematično i blagajničko’ postignuće Zlatni globus je dobio mjuzikl ‘Wicked’, za najbolju TV seriju ‘Shogun’, za najbolju komediju/glazbenu seriju ’Hacks’, a među mnogim nagrađenima su primjerice još i glumci Colin Farrell i Jodie Foster i drugi.

Domaćica dodjele bila je voditeljica Nikki Glaser, a uoči dodjele na crvenom je tepihu bila uobičajena modna revija slavnih osoba koje su blistale u crnim, zlatnim i srebrnim haljinama s povremenom crvenom ili tamnozelenom kombinacijom.

U tome se malo izdvojila zvijezda filmskog mjuzikla ‘Wicked’ Ariana Grande koja je nosila žutu Givenchyjevu haljinu sa steznikom s perlicama, za koju je rekla da je posveta cesti od žute cigle koja vodi do Oza u tom mjuziklu.

Dobitnike Zlatnih globusa odabralo je 334 novinara iz 85 zemalja, u usporedbi s otprilike oko 9000 glasača koji biraju dobitnike nagrade Oscar. Glasačko tijelo Globusa prošireno je posljednjih godina, a organizatori su pokrenuli i reforme nakon što su bili kritizirani zbog etičkih propusta i nedostatka raznolikosti.

Nastavi čitati

Kultura

Zimska škola hrvatskog folklora u Sisku od 3. do 12. siječnja

Objavljeno

/

By

Skupina mladih žena u tradicionalnim narodnim nošnjama pleše u krugu na otvorenom. Nose bogato ukrašene plave suknje, bijele pregače i šarene marame. U pozadini se vidi nekoliko glazbenika s instrumentima, uključujući violine i kontrabas, koji ih prate glazbom.
Foto: Pixabay

Trideset i prvu Zimsku školu hrvatskog folklora s temom plesova, nošnji i glazbala dinarskog područja Hrvatska matica iseljenika organizira u Hotelu Panonija u Sisku od 3. do 12. siječnja

Dinarsko područje obuhvaća Liku, Podvelebitski kanal, Ravne kotare, Bukovice, zadarsko priobalje, otoke Pag, Ugljan i Dugi otok, Šibensko-primoštensko priobalje, zagoru i otoke, Drnišku i Sinjsku krajinu, Poljica, Zabiokovlje, Imotsku krajinu i dolinu Neretve. Programom su obuhvaćeni i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini, zapadne i sjeverne Hercegovine, Završja, Kupresa, zapadne Bosne i srednjobosanskoga gorja.

Hrvatska matica iseljenika poručuje da se na ovaj način podržava očuvanje, jačanje i promidžba hrvatske tradicijske kulture i nacionalnog i etničkog identiteta u iseljeništvu. Glavni cilj samog stručnog programa jest očuvanje izvornosti i autohtonosti folklora – tradicijskog plesa, pjesme, glazbe kao najprivlačnijeg i najčešće izvođenog dijela tradicijske kulture danas, kaže se u priopćenju.

Osim programskog stručnog voditelja Andrije Ivančana, umjetničkog voditelja FA Linđo iz Dubrovnika, Odjel tambura vodi Tibor Bün, tamburaški voditelj iz Varaždina te Odjel tradicijskih glazbala vodi glazbeni pedagog Vjekoslav Martinić, majstor izrade tradicijskih glazbala iz Garešnice. Gost predavač ZŠHF je glazbeni skladatelj maestro Siniša Leopold.

Među predavačima nalaze se folkloristi i etnokoreolozi, istraživači hrvatskoga folklora i umjetnici Vidoslav Bagur, Goran Knežević, Nenad Milin, Vedran Vidović, Ivan A. Ivančan, Katarina Horvatović, Kristina Benko Markovica, Filip Martinić, Martin Durbek i Adrian Josić.

Škola hrvatskog folklora se temelji na znanstveno-stručnom programu koji je postavio 1964. godine hrvatski znanstvenik iz područja etnologije i etnokoreologije Ivan Ivančan. 

Nastavi čitati

Kultura

Njemački metal velikani Blind Guardian nastupit će krajem kolovoza u Tvornici

Objavljeno

/

By

Fotografija rock benda na koncertnoj pozornici. Bend je okružen plavim svjetlima, a pozadina prikazuje svijetleću grafiku s apstraktnim motivima. Na pozornici su članovi benda s instrumentima, dok pjevač podiže ruku prema publici.
Foto: Sven Mandel/CC-BY-SA-4.0

Blind Guardian, njemački doajeni power metala, ili Bardovi, kako ih nazivaju njihovi fanovi, nakon 14 godina vraćaju se u Zagreb, a nastupit će 23. kolovoza u Tvornici kulture, objavio je organizator koncerta Hangtime Agency

Blind Guardian osnovan je krajem 1984. pod imenom Lucifer’s Heritage u Krefeldu, a u početnoj fazi svirali su speed metal. Temelje benda su udarili vokal i basist Hansi Kürsch, solo gitarist André Olbrich, ritam gitarist Marcus Dörk i bubnjar Thomas Stauch. 

Inspirirani albumom ‘Awaken The Guardian’ benda Fates Warning, članovi su odlučili promijeniti ime u Blind Guardian, a uskoro im se pridružio novi gitarist Marcus Siepen, koji je član i danas. Njihov rad obilježavaju epski tekstovi inspirirani književnošću, mitologijom i fantazijom, posebno djelima Michaela Moorcocka, Stephena Kinga, Georgea R.R. Martina i J.R.R. Tolkiena. 

Bend je pionir power metala i jedan od prvih koji je u žanr uveo kompleksne orkestralne aranžmane i zborske vokale. Osim Kürscha, Olbricha i  Siepena, današnju postavu čini još i Frederik Ehmke koji svira bubnjeve, flautu i gajde.

Njihov debitantski album ‘Battalions Of Fear’ (1988.) pokazao je snažan utjecaj bendova poput Iron Maiden i Helloween. Otada su nanizali još 11 albuma od kojih će najaktualniji ‘The God Machine’ promovirati u Tvornici, a radi se o albumu koji na neki način sublimira cijeli put i evoluciju benda u njihovih 40 godina stvaranja.

Nastavi čitati

U trendu