Connect with us

Vijesti

ISTRAŽIVANJE Nacionalni indeks zadovoljstva zaposlenika

Objavljeno

/

Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
Foto: Pixabay

Osjetan pad zadovoljstva poslom u Hrvatskoj – niske plaće i nemogućnost napredovanja glavni uzroci

Inspirirani potrebom za boljim razumijevanjem radne stvarnosti, MojPosao – najpoznatiji brend tvrtke Alma Career Croatia – još je 2022. pokrenuo Istraživanje nacionalnog zadovoljstva zaposlenika. Svjesni da većina hrvatskih radnika ne radi u kompanijama poput Infinuma, Productivea ili Rentlija, koje su proglašene najboljim poslodavcima za 2024. godinu, odlučili su istražiti kakva je situacija kod onih koji nisu dio te privilegirane manjine.

Kako je većini hrvatskih zaposlenika? Koliko su zadovoljni svojim poslom?

Odgovore su potražili kroz istraživanje provedeno na više od 1300 ispitanika. Koristili su eNPS (engagement Net Promoter Score) kao ključni indikator te odabrana pitanja za procjenu angažiranosti iz Pulser alata – specijaliziranog rješenja za istraživanje zadovoljstva zaposlenika.

Pad razine zadovoljstva poslom u Hrvatskoj

Prema istraživanju, zadovoljstvo radnika u Hrvatskoj na radnom mjestu bilježi zabrinjavajuće niske rezultate. Na pitanje ‘Koliko ste zadovoljni svojim radnim mjestom?’, ispitanici su dali prosječnu ocjenu od samo 3,51 na skali od 0 do 10, što predstavlja značajan pad u odnosu na prethodnu godinu kada je prosječna ocjena iznosila 4,63.

Ispitanici se prema svojim ocjenama svrstavaju u tri kategorije. Promotori su oni koji daju ocjene 9 ili 10 i predstavljaju zadovoljnu skupinu zaposlenika koji rado preporučuju svog poslodavca. Pasivni ispitanici, s ocjenama između 7 i 8, zauzimaju neutralan stav – ne promoviraju svog poslodavca, ali o njemu ne govore loše. Kritičari su ispitanici s ocjenama od 0 do 6, koji su izrazito nezadovoljni svojim poslodavcem.

Tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježeno tek 8% promotora, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu kada je njihov udio iznosio 12%. Pasivnih ispitanika bilo je 13%, dok je čak 78% zaposlenika pripadalo kategoriji kritičara, što je porast u odnosu na 2023. godinu kada je taj udio iznosio 72%. Kritičari su oni zaposlenici koji negativno govore o svom poslodavcu među prijateljima i obitelji.

Na temelju omjera promotora, pasivnih i kritičara izračunato je da je eNPS u Hrvatskoj dosegnuo izrazito niske razine, s rezultatom od -70.

Za usporedbu, tvrtke koje koriste Pulser alat za istraživanje zadovoljstva zaposlenika – što svjedoči o njihovoj posvećenosti unapređenju radne okoline – bilježe prosječan eNPS od 21. U najboljim tvrtkama, spomenutim na početku, taj je pokazatelj iznimno visok i doseže čak 82, što odražava izvanrednu razinu zadovoljstva i lojalnosti njihovih zaposlenika.

Žene nešto nezadovoljnije od muškaraca

Žene su u nešto većoj mjeri nezadovoljne svojim trenutnim radnim mjestom u odnosu na muškarce. Naime, čak 80% žena u Hrvatskoj nije zadovoljno radnim uvjetima (ocjena 6 ili niže), dok isti stav dijeli 76% muškaraca. eNPS za žene iznosi -71, dok je za muškarce nešto povoljniji i iznosi -67.

Iako se generacija Z često označava kao nezadovoljna i teško motivirana, stariji zaposlenici ipak pokazuju veću nezadovoljstvo. Među radnicima generacije X (rođenima do 1980. godine) čak 81% spada u kategoriju kritičara, dok isti stav dijeli 79% zaposlenika iz generacije Y, te 74% onih iz najmlađe generacije Z. Jedan od razloga za ovu razliku mogao bi biti veći stupanj mobilnosti mlađih radnika, koji lakše mijenjaju poslove i nisu skloni ostajati u radnim sredinama u kojima nisu zadovoljni.

Također, postoji jasna povezanost između obrazovne razine i zadovoljstva na poslu. Zaposlenici s višom stručnom spremom generalno su zadovoljniji od onih s nižim obrazovanjem. Kritičara je najviše među zaposlenicima sa srednjom stručnom spremom (79%), dok je najniži udio kritičara među visokoobrazovanim radnicima (76%). Posljedično, eNPS za visokoobrazovane radnike je također najpovoljniji i iznosi -66.

Najzadovoljniji radnici i dalje u Zagrebu

Najveća koncentracija zadovoljnih radnika zabilježena je u Zagrebu, gdje 10% zaposlenika spada u kategoriju promotora, dok su najniže razine zadovoljstva prisutne u Istri (6%) i Dalmaciji (6%). Sukladno tome, Zagreb ima i najviši eNPS, koji iznosi -64.

Zanimljivo je da u manjim tvrtkama postoji nešto veća stopa zadovoljstva, s 11% promotora, u usporedbi s velikim kompanijama gdje je taj postotak manji i iznosi 7%.

Turbulencije na IT tržištu ostavile su značajan trag na zaposlenicima ovog sektora, pa je broj promotora u IT tvrtkama pao s 23% prošle godine na samo 10% ove godine, čime je IT sektor izgubio status industrije s najvišim eNPS-om. Suprotno tome, najviše promotora u 2024. godini zabilježeno je u industrijama umjetnosti, zabave i sporta (27%), te zdravstva (19%).

Najmanje zadovoljstva ima u administrativnim djelatnostima (0%), poljoprivredi (3%) i transportu (5%).

Prema istraživanju, najvišu razinu zadovoljstva iskazuju zaposlenici privatnih tvrtki, bilo da se radi o domaćem (13% promotora) ili stranom vlasništvu (9%).

S druge strane, najniže razine zadovoljstva zabilježene su među zaposlenicima stranih institucija (6%), državne i javne uprave (6%) te državnih tvrtki (5%).

Kolegijalnost je na visokoj razini, ali plaćom nismo zadovoljni

Istraživanjem su analizirali i koji to aspekti radnog odnosa zaposlenicima donose najveće zadovoljstvo, ali i što bi poslodavci trebali poboljšati kako bi stvorili sretnije radno okruženje.

Prema rezultatima, najviši stupanj zadovoljstva radnici iskazuju u odnosu na svoje kolege. Velik broj ispitanika izjavljuje da su u potpunosti zadovoljni kolegijalnim odnosima, što je jedan od pozitivnih faktora koji ističe u gotovo svim analiziranim grupama.

Međutim, s druge strane, postoje brojni aspekti koji zahtijevaju značajnu pozornost poslodavaca. Najveći izvor nezadovoljstva među hrvatskim radnicima odnosi se na financijsko vrednovanje, odnosno plaću i druge beneficije, kao i na ograničene mogućnosti za napredovanje. Što je još zabrinjavajuće, tek 11% ispitanika izjavilo je da redovito prima povratne informacije od svojih nadređenih, što je ključni faktor za angažman zaposlenika.

Na temelju analiziranih podataka, moguće je izračunati stupanj angažiranosti zaposlenika, što se definira kao razina predanosti zaposlenika uložiti dodatni trud nužan za postizanje uspjeha. Angažirani zaposlenici ne samo da postižu visoke rezultate, već svojim ponašanjem pozitivno utječu na kolege, klijente i širu zajednicu. Oni su lojalniji svojim poslodavcima i skloniji ostati duže u tvrtkama koje cijene njihov angažman.

Prema istraživanju, u Hrvatskoj je samo 9% zaposlenika angažirano, dok je 45% neutralnih, a čak 46% zaposlenika spada u kategoriju nemotiviranih – oni koji ne ulažu dodatni napor i čije nezadovoljstvo može negativno utjecati na radnu atmosferu i kolege.

Za usporedbu, u 2024. godini, postotak angažiranih zaposlenika u tvrtkama koje su koristile Pulser alat za istraživanje zadovoljstva iznosio je 36%. U tim organizacijama, 62% zaposlenika bilo je neutralno, dok je samo 2% bilo nemotivirano.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Pregled stanja tržišta rada u prvih šest mjeseci 2026.

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
Foto: Pixabay

U prvoj polovici godine dvije trećine objavljenih oglasa za posao odnosilo se na rad u Zagrebu i okolici, dok su najtraženiji radnici bili prodavači, skladištari, vozači i konobari

Poslušaj članak

U prvih šest mjeseci 2026. godine na portalu MojPosao objavljeno je više od 23.000 oglasa za posao, što predstavlja pad od 6,6% u odnosu na usporedive podatke u istom razdoblju prošle godine, pokazuje analiza tržišta rada koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka koja upravlja portalom MojPosao.

Istodobno, broj poslodavaca koji su oglašavali radna mjesta smanjio se za svega 2,0%.

Prodavači i dalje natraženiji radnici u Hrvatskoj

Kao i prethodnih godina, i u prvoj polovici 2026. najveća potražnja za radnicima bila je u trgovini i prodaji. Ta je kategorija činila gotovo četvrtinu svih objavljenih oglasa za posao, s udjelom od 24,9%.

Slijede Turizam i ugostiteljstvo s 13,2% te Financije i računovodstvo s 12,8%.

Unatoč određenim oscilacijama na tržištu rada, profil najtraženijih radnika u Hrvatskoj ostaje relativno stabilan. Poslodavci i dalje najveću potrebu iskazuju za zanimanjima koja su snažno povezana s operativnom podrškom, prodajom te uslužnim djelatnostima.

Najveća potražnja zabilježena je za radnim mjestima: prodavač/trgovac, skladištar, vozač, prodajni savjetnik, konobar/barmen, kuhar i administrator.

Zagreb i dalje prednjači

Grad Zagreb i Zagrebačka županija i dalje su središte tržišta rada u Hrvatskoj.

U prvoj polovici godine na ovo se područje odnosilo čak 65,8% svih objavljenih oglasa za posao, što je znatno više nego lani, kada je njihov udio iznosio 53%. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 16,7% te Primorsko-goranska s 14,5%.

Pad broja objavljenih oglasa za posao vidljiv je u gotovo svim županijama, no njegov intenzitet nije svugdje jednak.

Najizraženiji relativni pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je broj oglasa smanjen za 28,6%, zatim u Virovitičko-podravskoj s padom od 23,9%, te u Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji, koje bilježe pad od 22,8%.

S druge strane, najblaži pad, odnosno najveću razinu stabilnosti, bilježe Krapinsko-zagorska županija s padom od 1,5%, Varaždinska s 4,8% te Splitsko-dalmatinska s 5,3%.

Stalni posao u četiri od pet oglasa

Kada je riječ o traženoj razini obrazovanja, najveći udio oglasa namijenjen je kandidatima sa srednjom stručnom spremom, na koje se odnosi 41,6% ukupnog broja objavljenih natječaja za slobodna radna mjesta.

Slijede oglasi za kandidate s visokom stručnom spremom, s udjelom od 22,3%, te višom stručnom spremom, s 21,2%.

U pogledu vrste radnog odnosa, i dalje prevladavaju oglasi za stalni posao.

Čak 88,8% oglasa odnosilo se na rad na neodređeno vrijeme, što je rast u odnosu na prošlogodišnjih 80%. Istodobno, 26,1% oglasa odnosilo se na rad na određeno, a 4,5% na sezonske poslove.

U odnosu na prošlu godinu bilježi se rast udjela oglasa za rad na neodređeno te pad udjela oglasa za rad na određeno vrijeme. Takav trend sugerira da poslodavci putem portala za oglašavanje slobodnih radnih mjesta sve češće traže kandidate za stalne pozicije, dok se za privremene i kratkoročne potrebe u većoj mjeri okreću drugim oblicima zapošljavanja, primjerice agencijama za uvoz stranih radnika.

Rast interesa kandidata za posao

Dok se ponuda poslova smanjuje, interes kandidata nastavlja rasti.

Broj prijava na oglase porastao je za 3,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a još izraženiji rast vidi se u broju prijava po pojedinom oglasu.

Prosječan broj prijava po oglasu porastao je s prošlogodišnje 34 na 40 prijava, što predstavlja rast od 18%.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Vijesti

Tko su najpoželjniji poslodavci u financijama i osiguranju?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Gdje Hrvati žele raditi? Erste, ZABA i HPB su najpoželjniji poslodavci u financijama i osiguranju

Poslušaj članak

Sigurnost posla, stabilnost industrije, mogućnost napredovanja i ravnoteža privatnog i poslovnog života ključni su razlozi zbog kojih Hrvati financije i osiguranje vide kao poželjan sektor za razvoj karijere. Potvrdilo je to istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno među više od 27 tisuća ispitanika.

Istraživanje, koje se temelji isključivo na percepciji ispitanika i njihovom slobodnom izboru, već puna dva desetljeća provodi Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao.

Erste na vrhu

Prema istraživanju, poslodavci prvog izbora u Hrvatskoj u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja su: Erste&Steiermärkische Bank, Zagrebačka banka i Hrvatska narodna banka.

Erste banka ove je godine izbila na vrh ljestvice najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, nakon što je lani zauzimala treće mjesto. Zagrebačka banka, prošlogodišnji lider, sada je na drugoj poziciji, dok je Hrvatska narodna banka ostvarila najveći pomak među vodećima, skočivši sa šestog na treće mjesto u odnosu na 2025. godinu.

Što je kandidatima važno?

Kako bismo bolje razumjeli što čini najpoželjnijeg poslodavca i koje karakteristike poslodavce izdvajaju od konkurencije, ispitanici su u istraživanju izdvojili do tri ključna faktora koja, prema njihovu mišljenju, najviše utječu na poželjnost poslodavca.

Rezultati istraživanja pokazuju da najpoželjnije poslodavce od ostatka konkurencije najviše izdvajaju sigurnost radnog mjesta, mogućnost napretka u struci i ravnoteža privatnog i poslovnog života. Upravo te karakteristike ispitanici najčešće prepoznaju kao ključne razloge zbog kojih određene poslodavce smatraju poželjnijima od drugih.

Osim toga, važnu ulogu imaju i dobri međuljudski odnosi, reputacija tvrtke, kvalitetan odnos nadređenih prema zaposlenicima te prilike za hijerarhijsko napredovanje, koje dodatno jačaju percepciju poželjnog poslodavca na tržištu rada.

Razmišljamo li o promjeni posla?

Kad je riječ o lojalnosti, 53% ispitanika kojima je poslodavac prvog izbora upravo iz ove djelatnosti često razmišlja o promjeni posla, što je nešto više u odnosu na ukupni uzorak, gdje takve misli ima gotovo polovica ispitanika (49%). S druge strane, 35% ljudi o promjeni razmišlja povremeno, dok 12% ističe kako su zadovoljni kod trenutnog poslodavca i uopće ne razmišljaju o odlasku.

Podaci postaju još zanimljiviji kada se analiziraju stavovi zaposlenika koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora u sektoru financija i osiguranja. Upravo ta skupina pokazuje znatno višu razinu lojalnosti prema poslodavcu i rjeđe razmišlja o promjeni posla. Gotovo polovica zaposlenika, njih 46%, uopće ne razmišlja o odlasku, dok tek 8% navodi da o promjeni posla razmišlja često.

Kada je riječ o benefitima koje zaposlenici najviše žele, na vrhu liste nalaze se bonusi za izvanredna postignuća i fleksibilno radno vrijeme. Među najpoželjnijim pogodnostima za zaposlenike visoko su rangirane i edukacije, plaćene zdravstvene usluge iznad osnovnog paketa te dodatni dani godišnjeg odmora.

S druge strane, ispitanici najmanje važnima smatraju bonuse za preporuke, subvencioniranje kulturnih i sportskih aktivnosti te organizirana vikend druženja.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Vijesti

Predsjednik Milanović razgovarao s predstavnicima Saveza Dodir

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je snimljena skupina ljudi tijekom službenog susreta u reprezentativnoj dvorani s drvenim zidnim oblogama. U sredini stoji predsjednik Republike, okružen predstavnicima Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir i drugim sudionicima sastanka. Iza okupljenih nalaze se zastave Republike Hrvatske i Europske unije, što naglašava službeni karakter događaja. Sudionici su poredani u jednom redu i poziraju za zajedničku fotografiju. Većina je odjevena u poslovnu ili svečanu odjeću, a svi gledaju prema kameri s ozbiljnim ili blagim osmijehom. Fotografija prikazuje završetak ili dio protokolarnog susreta održanog povodom obilježavanja Međunarodnog dana gluhosljepoće.
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Tomislav Bušljeta

Predstavnici Saveza upozorili su i na probleme s kojima se susreću, među kojima je posebno istaknuto pitanje financiranja usluga prevoditelja i komunikacijskih posrednika. Naglasili su da bez odgovarajuće podrške mnoge gluhoslijepe osobe teško mogu ostvariti potpunu samostalnost i ravnopravno sudjelovati u društvu

Poslušaj članak

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je prošli tjedan predstavnike Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir povodom obilježavanja Međunarodnog dana gluhosljepoće. Susret je održan kako bi se skrenula pozornost na potrebe gluhoslijepih osoba te na izazove s kojima se svakodnevno suočavaju u obrazovanju, zapošljavanju i svakodnevnom životu.

Tijekom razgovora predsjednica Saveza Sanja Tarczay predstavila je rad organizacije i objasnila kako je upravo Savez Dodir pokrenuo inicijativu da se 27. lipnja proglasi Međunarodnim danom gluhosljepoće. Zahvaljujući toj inicijativi i podršci hrvatskih institucija te međunarodnih partnera, Opća skupština Ujedinjenih naroda 2025. godine službeno je proglasila taj datum Međunarodnim danom gluhosljepoće.

Na sastanku je istaknuto da je gluhosljepoća posebno oštećenje koje uključuje istodobni gubitak sluha i vida, zbog čega mnogim osobama treba pomoć u komunikaciji i obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Predstavnici Saveza naglasili su da je važno osigurati veću dostupnost komunikacijskih posrednika i prevoditelja kako bi gluhoslijepe osobe mogle ravnopravno sudjelovati u društvu i ostvarivati svoja prava.

Predstavljen je i rad Saveza Dodir, koji djeluje od 1994. godine kao jedina nacionalna organizacija specijalizirana za pružanje podrške gluhoslijepim osobama u Hrvatskoj. Savez provodi edukacije, pruža stručnu pomoć članovima te organizira osposobljavanje komunikacijskih posrednika koji pomažu gluhoslijepim osobama u svakodnevnom životu, školovanju i radu. U njegov rad uključene su udruge iz više hrvatskih županija koje zajednički rade na poboljšanju kvalitete života svojih članova.

Predstavnici Saveza upozorili su i na probleme s kojima se susreću, među kojima je posebno istaknuto pitanje financiranja usluga prevoditelja i komunikacijskih posrednika. Naglasili su da bez odgovarajuće podrške mnoge gluhoslijepe osobe teško mogu ostvariti potpunu samostalnost i ravnopravno sudjelovati u društvu.

Predsjednik Milanović saslušao je njihove prijedloge i upoznao se s aktivnostima koje Savez provodi kako bi poboljšao položaj gluhoslijepih osoba u Hrvatskoj.

Sastanku su, uz predstavnike Saveza Dodir, prisustvovali i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, predstojnica Studijskog centra socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Gordana Berc, prodekanica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Kristina Cergol te pomoćnica za razvojne, međunarodne i digitalne programe Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Ines Katić.

Uz predsjednika Zorana Milanovića na sastanku je sudjelovala i njegova savjetnica za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu