Poveži se s nama

Vijesti

ISTRAŽIVANJE Nacionalni indeks zadovoljstva zaposlenika

Objavljeno

/

Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
Foto: Pixabay

Osjetan pad zadovoljstva poslom u Hrvatskoj – niske plaće i nemogućnost napredovanja glavni uzroci

Inspirirani potrebom za boljim razumijevanjem radne stvarnosti, MojPosao – najpoznatiji brend tvrtke Alma Career Croatia – još je 2022. pokrenuo Istraživanje nacionalnog zadovoljstva zaposlenika. Svjesni da većina hrvatskih radnika ne radi u kompanijama poput Infinuma, Productivea ili Rentlija, koje su proglašene najboljim poslodavcima za 2024. godinu, odlučili su istražiti kakva je situacija kod onih koji nisu dio te privilegirane manjine.

Kako je većini hrvatskih zaposlenika? Koliko su zadovoljni svojim poslom?

Odgovore su potražili kroz istraživanje provedeno na više od 1300 ispitanika. Koristili su eNPS (engagement Net Promoter Score) kao ključni indikator te odabrana pitanja za procjenu angažiranosti iz Pulser alata – specijaliziranog rješenja za istraživanje zadovoljstva zaposlenika.

Pad razine zadovoljstva poslom u Hrvatskoj

Prema istraživanju, zadovoljstvo radnika u Hrvatskoj na radnom mjestu bilježi zabrinjavajuće niske rezultate. Na pitanje ‘Koliko ste zadovoljni svojim radnim mjestom?’, ispitanici su dali prosječnu ocjenu od samo 3,51 na skali od 0 do 10, što predstavlja značajan pad u odnosu na prethodnu godinu kada je prosječna ocjena iznosila 4,63.

Ispitanici se prema svojim ocjenama svrstavaju u tri kategorije. Promotori su oni koji daju ocjene 9 ili 10 i predstavljaju zadovoljnu skupinu zaposlenika koji rado preporučuju svog poslodavca. Pasivni ispitanici, s ocjenama između 7 i 8, zauzimaju neutralan stav – ne promoviraju svog poslodavca, ali o njemu ne govore loše. Kritičari su ispitanici s ocjenama od 0 do 6, koji su izrazito nezadovoljni svojim poslodavcem.

Tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježeno tek 8% promotora, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu kada je njihov udio iznosio 12%. Pasivnih ispitanika bilo je 13%, dok je čak 78% zaposlenika pripadalo kategoriji kritičara, što je porast u odnosu na 2023. godinu kada je taj udio iznosio 72%. Kritičari su oni zaposlenici koji negativno govore o svom poslodavcu među prijateljima i obitelji.

Na temelju omjera promotora, pasivnih i kritičara izračunato je da je eNPS u Hrvatskoj dosegnuo izrazito niske razine, s rezultatom od -70.

Za usporedbu, tvrtke koje koriste Pulser alat za istraživanje zadovoljstva zaposlenika – što svjedoči o njihovoj posvećenosti unapređenju radne okoline – bilježe prosječan eNPS od 21. U najboljim tvrtkama, spomenutim na početku, taj je pokazatelj iznimno visok i doseže čak 82, što odražava izvanrednu razinu zadovoljstva i lojalnosti njihovih zaposlenika.

Žene nešto nezadovoljnije od muškaraca

Žene su u nešto većoj mjeri nezadovoljne svojim trenutnim radnim mjestom u odnosu na muškarce. Naime, čak 80% žena u Hrvatskoj nije zadovoljno radnim uvjetima (ocjena 6 ili niže), dok isti stav dijeli 76% muškaraca. eNPS za žene iznosi -71, dok je za muškarce nešto povoljniji i iznosi -67.

Iako se generacija Z često označava kao nezadovoljna i teško motivirana, stariji zaposlenici ipak pokazuju veću nezadovoljstvo. Među radnicima generacije X (rođenima do 1980. godine) čak 81% spada u kategoriju kritičara, dok isti stav dijeli 79% zaposlenika iz generacije Y, te 74% onih iz najmlađe generacije Z. Jedan od razloga za ovu razliku mogao bi biti veći stupanj mobilnosti mlađih radnika, koji lakše mijenjaju poslove i nisu skloni ostajati u radnim sredinama u kojima nisu zadovoljni.

Također, postoji jasna povezanost između obrazovne razine i zadovoljstva na poslu. Zaposlenici s višom stručnom spremom generalno su zadovoljniji od onih s nižim obrazovanjem. Kritičara je najviše među zaposlenicima sa srednjom stručnom spremom (79%), dok je najniži udio kritičara među visokoobrazovanim radnicima (76%). Posljedično, eNPS za visokoobrazovane radnike je također najpovoljniji i iznosi -66.

Najzadovoljniji radnici i dalje u Zagrebu

Najveća koncentracija zadovoljnih radnika zabilježena je u Zagrebu, gdje 10% zaposlenika spada u kategoriju promotora, dok su najniže razine zadovoljstva prisutne u Istri (6%) i Dalmaciji (6%). Sukladno tome, Zagreb ima i najviši eNPS, koji iznosi -64.

Zanimljivo je da u manjim tvrtkama postoji nešto veća stopa zadovoljstva, s 11% promotora, u usporedbi s velikim kompanijama gdje je taj postotak manji i iznosi 7%.

Turbulencije na IT tržištu ostavile su značajan trag na zaposlenicima ovog sektora, pa je broj promotora u IT tvrtkama pao s 23% prošle godine na samo 10% ove godine, čime je IT sektor izgubio status industrije s najvišim eNPS-om. Suprotno tome, najviše promotora u 2024. godini zabilježeno je u industrijama umjetnosti, zabave i sporta (27%), te zdravstva (19%).

Najmanje zadovoljstva ima u administrativnim djelatnostima (0%), poljoprivredi (3%) i transportu (5%).

Prema istraživanju, najvišu razinu zadovoljstva iskazuju zaposlenici privatnih tvrtki, bilo da se radi o domaćem (13% promotora) ili stranom vlasništvu (9%).

S druge strane, najniže razine zadovoljstva zabilježene su među zaposlenicima stranih institucija (6%), državne i javne uprave (6%) te državnih tvrtki (5%).

Kolegijalnost je na visokoj razini, ali plaćom nismo zadovoljni

Istraživanjem su analizirali i koji to aspekti radnog odnosa zaposlenicima donose najveće zadovoljstvo, ali i što bi poslodavci trebali poboljšati kako bi stvorili sretnije radno okruženje.

Prema rezultatima, najviši stupanj zadovoljstva radnici iskazuju u odnosu na svoje kolege. Velik broj ispitanika izjavljuje da su u potpunosti zadovoljni kolegijalnim odnosima, što je jedan od pozitivnih faktora koji ističe u gotovo svim analiziranim grupama.

Međutim, s druge strane, postoje brojni aspekti koji zahtijevaju značajnu pozornost poslodavaca. Najveći izvor nezadovoljstva među hrvatskim radnicima odnosi se na financijsko vrednovanje, odnosno plaću i druge beneficije, kao i na ograničene mogućnosti za napredovanje. Što je još zabrinjavajuće, tek 11% ispitanika izjavilo je da redovito prima povratne informacije od svojih nadređenih, što je ključni faktor za angažman zaposlenika.

Na temelju analiziranih podataka, moguće je izračunati stupanj angažiranosti zaposlenika, što se definira kao razina predanosti zaposlenika uložiti dodatni trud nužan za postizanje uspjeha. Angažirani zaposlenici ne samo da postižu visoke rezultate, već svojim ponašanjem pozitivno utječu na kolege, klijente i širu zajednicu. Oni su lojalniji svojim poslodavcima i skloniji ostati duže u tvrtkama koje cijene njihov angažman.

Prema istraživanju, u Hrvatskoj je samo 9% zaposlenika angažirano, dok je 45% neutralnih, a čak 46% zaposlenika spada u kategoriju nemotiviranih – oni koji ne ulažu dodatni napor i čije nezadovoljstvo može negativno utjecati na radnu atmosferu i kolege.

Za usporedbu, u 2024. godini, postotak angažiranih zaposlenika u tvrtkama koje su koristile Pulser alat za istraživanje zadovoljstva iznosio je 36%. U tim organizacijama, 62% zaposlenika bilo je neutralno, dok je samo 2% bilo nemotivirano.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

U ustanovama socijalne skrbi u Zagorju investicije od 19 milijuna eura

Objavljeno

/

By

Muškarac u tamnoj jakni i kravati govori za medije, dok mu novinari drže mikrofone s logotipima "HRT" i "Radio Kaj" te mobilni telefon ispred lica. Iza njega je muškarac u tamnom kaputu koji ga promatra, a u daljoj pozadini stariji radnik u reflektirajućem prsluku i crvenoj kacigi stoji ispred građevine prekrivene skelama. Sunčano je, a oko njih su stabla i vozila.
Foto: Siniša Kalajdžija/Hina

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić obišao je u utorak projekte dogradnje, izgradnje i rekonstrukcije ustanova socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj županiji, istaknuvši da su u tijeku četiri investicije vrijedne 19 milijuna eura

Piletić je obišao Dom za odrasle osobe Bidružica u Desiniću u kojem su u tijeku opsežni radovi. Riječ je o javnoj ustanovi koja djeluje od 1964. godine, u njoj je smješteno oko 280 ljudi o kojima skrbi 120 djelatnika.

Ministar je rekao da je dom u Bidružici dokaz da nema kutka Hrvatske u kojoj nema značajnih investicija u sustavu socijalne skrbi.

– Živimo u razdoblju u kojem se nikad više nije ulagalo u sustav, a izvori financiranja su EU fond za regionalni razvoj, EU socijalni fond te nacionalna i sredstva županija i općina. Pokrenuli smo investicijski ciklus vrijedan više od 400 milijuna eura – kaže Piletić.

U Krapinsko-zagorskoj županiji trenutno se ulaže u dogradnju, izgradnju ili rekonstrukciju četiriju ustanova.

– Pokrenuli smo investicije da se poboljša sama skrb korisnika, da se objekti koji su u funkciji prilagode suvremenim potrebama, da se energetski urede, te da ustanove dobiju potreban broj stručnjaka – izjavio je ministar.

Dodao je kako su lani pokrenuli snažan investicijski ciklus, a riječ je o 18 centara diljem Hrvatske koji će brinuti o starijima i nepokretnim osobama koje boluju od Alzheimera.

– Omogućit ćemo gotovo 2500 novih smještanih jedinica i 5000 novih izvaninstitucijskih usluga za toliki broj korisnika – najavio je Piletić.

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović rekao je kako se u te objekte desetljećima nije ulagalo. Sada je to prepoznato pa će napokon i oni zasjati u novom ruhu.

Nastavi čitati

Vijesti

DUVNJAK Bila je privilegija, čast i odgovornost nositi ovaj dres

Objavljeno

/

By

Hrvatski rukometaš ogrnut hrvatskom zastavom stoji pred zlatnim trofejom, dok ga publika u dvorani bodri i slavi. U pozadini se vidi mnoštvo navijača u crveno-bijelim kockicama, neki drže transparente i šalove. Atmosfera je emotivna, odražavajući važan sportski trenutak.
Foto: Damir Senčar/Hina

Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu nakon što je u finalu u Oslu pred 15.000 gledatelja izgubila od Danske s 26-32

Finale Svjetskog prvenstva u Oslu bio je posljednji susret kapetana Domagoja Duvnjaka, Igora Karačića i Ivana Pešića u dresu hrvatske reprezentacije.

Duvnjak je za reprezentaciju debitirao davne 2006. godine, prije gotovo dva desetljeća, a osvojio je devet medalja s velikih natjecanja – pet srebrnih medalja, te četiri bronce.

Osvojio je olimpijsku broncu (2012.), svjetska srebra (2009., 2025.) i broncu (2013.), te tri europska srebra (2008., 2010., 2020.) i dvije bronce (2012., 2016.).

– Veliko hvala dečkima, stručnom stožeru, treneru i navijačima na ovom predivnom prvenstvu, ostat će mi u glavi cijeli život. Želim se zahvaliti i obitelji, roditeljima, djeci, sestri, suigračima, bivšima i sadašnjima. Ovo je predivna generacija koja me naučila što to znači nositi ovaj dres. Predivan, najljepši i težak dres, hvala ljudima koji su dali život za ovu državu, jer da njih nije bilo, ja ne bih mogao predstavljati ovu državu 20 godina. Odlazim sretan i ispunjen – kazao je Duvnjak za RTL.

Duvnjak je u finalu zabio jedan gol u samoj završnici utakmice. Deset sekundi prije kraja, Danci su se razmaknuli kako bi Duvnjak zabio posljednji gol u najdražem dresu. Potom se izgrlio s igračima Danske koji su mu čestitali na velikoj karijeri.

– Hvala Dancima na tom zadnjem golu. Osjećaj je onako, znaš da ti je to zadnji gol za ovaj dres. Bio je to jako dug put, gotovo 19 godina dao sam cijelog sebe za ovaj dres, odlazim ponosan, rekao je.

– Rukomet nije samo Domagoj Duvnjak, to je ova reprezentacija. Turnir je pokazao da smo se vratili.

Osvrnuo se i na sutrašnji doček.

– Jedva čekam, vjerojatno ćemo se i malo večeras opustiti. Za mnoge igrače će ovo biti prvi doček, ova pobjeda ide navijačima koji su nas gurali od prve utakmice.

Duvnjak napušta reprezentaciju s devet medalja, te kao kao rekorder s 258. nastupa, a postigao je i 772 gola.

– Nisam mogao niti zamisliti da ću imati takvu karijeru. Od prve do zadnje utakmice privilegija, čast i odgovornost je bila igrati za reprezentaciju. To su ogromne brojke, punu turnira, puno prvenstava, baš sam ponsan.

Posljednje reprezentativne minute odigrao je i Igor Karačić.

– Nisam tužan, prelijepo mi je bilo svih ovih dana. Presretan sam, možda je mogao biti bolji osjećaj na kraju, ali nisam mogao poželjeti bolji način da se oprostim od reprezentacije nego sa srebrnom medaljom – poručio je Karačić.

S reprezentacijom je osvojio svjetsko srebro u Oslu, te europsko srebro 2020. godine i broncu četiri godine ranije.

– Svaka medalja s reprezentacijom mi je draga, ali ovoj se nisam nadao. Sve je vodilo prema tome da će biti dečki bez mene, no zvali su me i došao sam. Mogla bi se i knjiga napisati o tome što se sve dogodilo, ali završili smo turnir tako da smo u Hrvatskoj posljednju utakmicu pobijedili – poručio je.

Istaknuo je kako jedva čeka doček.

– Uzbuđen sam zbog dočeka, ovi dečki su to zaslužili, nadam se da će doći što više ljudi jer je ova reprezentacija to zaslužila – rekao je Karačić.

– Moram se zahvaliti svim prijateljima i obitelji, posebno supruzi koji su to sve trpjeli zbog mene. Tu je i moj prijatelj i kapetan Domagoj Duvnjak, zajedno smo ušli sa zlatnom medaljom 2006. u Estoniji, htjeli smo izaći sa zlatom, ali nismo uspjeli – zaključio je.

Nastavi čitati

Vijesti

Slobodna Dalmacija nagradila najbolje sportaše

Objavljeno

/

Na slici je osoba koja nosi sportsku opremu s natpisom “Croatia” i ime “Luka Baković”. Osoba drži hrvatsku zastavu raširenu iza sebe.
Foto: HPO

Nagradu za najboljeg sportaša s invaliditetom zasluženo je odnio Luka Baković

Poslušaj članak

Za hrvatski sport prošla je godina bila godina za pamćenje. Pregršt medalja s velikih natjecanja prošle sezone stiglo je u Lijepu Našu. Velik broj sportaša koji su postigli uspjehe na svjetskim i europskim prvenstvima, odnosno, Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama dolazi upravo iz Dalmacije.  

Da pokaže koliko poštuje i cijeni uspjehe svojih sportaša, Slobodna Dalmacija i ove je godine organizirala manifestaciju ‘Sportsko ime Dalmacije’ te nagradila najbolje sportaše s područja Splitsko-dalmatinske županije.

Sportsko ime Dalmacije godišnja je dodjela nagrada pojedincima i timovima iz svijeta sporta za njihove izvanredne rezultate postignute u protekloj godini.

Nagrada se djelila u više kategorija, a između ostalog i za najboljeg sportaša s invaliditetom.

Titulu najbolje sportašice zasluženo je odnijela Barbara Matić koja se na Olimpijskim igrama u Parizu okitila zlatom. Nagrada za najboljeg sportaša otišla je u ruke Barakude i vaterpolista Jadrana Lorena Fatovića koji je s reprezentacijom prošle godine došao do europskog zlata te osvojio olimpijsko srebro.

Sjajna godina VK Jadrana već je ‘opjevana’ puno puta u zadnjih nekoliko mjeseci, stoga ne čudi što je baš Vaterpolski klub Jadran dobio nagradu za najbolju momčad Dalmacije. Priznanje za najbolju ekipu dobila je ženski vaterpolska ekipa Jadrana. Ova nagrada došla im je nakon što su prvi put u svojoj povijesti osvojile naslov prvaka u Prvenstvu Hrvatske.

Od svih nagrada, posbna je ona za najboljeg Dalmatinca u svijetu, a ona je pripala igraču Atalante i hrvatskom reprezentativcu Mariju Pašaliću. Posjetimo Pašalić je s svojom Atalantom osvojio Europsku ligu, dok je s reprezentacijom Hrvatske izborio knock-out fazu Lige nacija. Umjesto njega nagradu je preuzeo njegov brat Toni, jer je Mario igrao susret Lige prvaka protiv Barcelone u kojem je zabio izjednačujući pogodak i sačuvao bod svojoj momčadi.

Nagradu za najboljeg sportaša s invaliditetom zasluženo je odnio Luka Baković koji je prošle godine uzeo broncu na Svjetskom prvenstvu u Kobeu te se okitio broncom na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

– Bilo je teško bacati, trideset tisuća ljudi na stadionu. Malo sam se i prepao na početku, ali sam poslije bio pun samopouzdanja – istaknuo je Baković nakon osvajanja još jedne nagrade za svoje fenomenalne uspjehe.

Priznanje za najveću sportsku nadu Dalmacije uručeno je Niki Karabatić iz Taekwondo kluba Marjan. Nika je prošle godine postala europska prvakinja, a zlatom se okitila nakon što je u finalu tukla dvostruku olimpijsku pobjednicu Jade Jones.

Na dodjeli nagrada između ostalih, prisutni su bili i Marijan Kustić, Stipe Pletikosa, Dina Levačić te mnogi drugi sportaši s područja Dalmacije.

Nastavi čitati

U trendu