S početkom 2025. dva grada preuzimaju titulu europskih prijestolnica kulture: Chemnitz (Njemačka) i Nova Gorica (Slovenija)

Tijekom cijele godine ti će gradovi ugošćivati kulturna događanja, izložbe i izvedbe, čime će se istaknuti bogatstvo naših zajedničkih europskih kultura. Ovogodišnje proslave imaju dodatnu dimenziju jer se 2025. obilježava 40. obljetnica inicijative europskih prijestolnica kulture.

Inauguracija Chemnitza kao europske prijestolnice kulture 2025. održat će se 18. siječnja. Pod geslom ‘Vidjeti neviđeno’ grad želi ojačati ulogu civilnog društva kulturnim projektima koje predvodi zajednica i izgraditi mrežu ‘europskih tvoraca demokracije’.

Aktivnosti vezane uz europsku prijestolnicu kulture u Novoj Gorici počet će 8. veljače. U tom okviru grad namjerava rasti zajedno sa susjednim talijanskim gradom Gorizijom i postati ‘europska prijestolnica kulture bez granica’. Bit će to i prilika da se kulturnim i umjetničkim sredstvima istraži koncept granica iz različitih dimenzija.

– Čestitamo našim europskim prijestolnicama kulture 2025., Chemnitzu i Novoj Gorici. Radujem se cjelogodišnjim proslavama kojima će se predstaviti raznolikost, identiteti i vrijednosti europskih kultura te istodobno istaknuti ono što zbližava europske građane u proslavi naše raznolikosti, identiteta i vrijednosti. To je i prilika da se promisli o tome što je sve ta ugledna inicijativa postigla tijekom posljednjih 40 godina – izjavio je povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport Glenn Micallef.

Titula europske prijestolnice kulture gradovima omogućuje da putem kulture potaknu svoj lokalni i regionalni razvoj. Gradovima i regijama koje ih okružuju pruža i dugoročne kulturne, gospodarske i društvene koristi.

Da bi bili odabrani, gradovi su morali uspostaviti kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom u kojem se promiče aktivno sudjelovanje gradskih zajednica. Komisija je dvjema europskim prijestolnicama kulture za 2025. dodijelila nagradu Melina Mercouri u iznosu od 1,5 milijuna eura, koja se financira u okviru programa Kreativna Europa, kao priznanje za kvalitetu njihovih priprema za predstojeću godinu. Povjerenik Micallef dodijelit će nagradu Mercouri prilikom svojeg sudjelovanja na svečanoj inauguraciji Chemnitza 18. siječnja, na kojoj će održati i govor.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Zahvaljujući potpori iz kohezijske politike u iznosu od 33 milijuna eura, građani aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce na hrvatskoj obali dobit će unaprijeđen sustav odvodnje otpadnih voda kojim će se poboljšati javna vodoopskrba i pristup sigurnoj vodi za piće

Na tom su području trenutačno prisutni znatni gubici vode, dok je održavanje kanalizacijske mreže otežano ilegalnim priključcima za odvodnju oborinskih voda.

U okviru projekta, koji je pokrenut 2017. i sada ulazi u drugu fazu, u mrežu su dodana gotovo 53 km kanalizacijskih cijevi te je obnovljeno 19 km postojećih cijevi. Osim toga, izgrađeno je 2,8 km novih i obnovljeno 10,4 km postojećih vodoopskrbnih cijevi, a izgrađeno je deset crpnih stanica te obnovljeno njih pet.

– Ovaj je projekt konkretan primjer kako kohezijska politika svakodnevno poboljšava život građana EU-a. Građani Novog Vinodolskog, Crikvenice i Selca mogu očekivati sigurniju vodu za piće, bolju odvodnju otpadnih voda i veću privlačnost tog područja za turiste. Projekt će pridonijeti i zaštiti okoliša na hrvatskoj obali Jadrana jer će se boljom odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda smanjiti onečišćenje tla i mora – izjavio je izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme Raffaele Fitto.

U drugoj fazi projekta, koja će biti dovršena do 2027., postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda koja opslužuju aglomeraciju unaprijedit će se kako bi se omogućilo sekundarno pročišćavanje otpadnih voda. Postrojenje Novi Vinodolski imat će i solarnu sušilicu mulja za pročišćavanje otpadnih voda iz oba postrojenja.

Crikvenica i Novi Vinodolski turistička su područja na jadranskoj obali koja godišnje posjeti oko 329.000 turista koji ostvare približno 4,5 milijuna noćenja. Projekt će dodatno povećati privlačnost tog područja.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Poduzeća će imati još jednu godinu za usklađivanje s novim pravilima EU-a za sprečavanje krčenja šuma kojima će se u EU-u zabraniti prodaja proizvoda koji potječu s iskrčenih zemljišta

Europski parlament je prihvatio rezoluciju ‘Otoci i kohezijska politika: trenutačno stanje i budući izazovi’ s 577 glasova za, 38 protiv i 10 suzdržanih. Parlament je usvojio privremeni politički dogovor s Vijećem o odgodi primjene novih pravila s 546 glasova za, 97 protiv i 7 suzdržanih.

Veliki gospodarski subjekti i trgovci sada će morati poštovati obveze iz te uredbe od 30. prosinca 2025., a mikropoduzeća i mala poduzeća od 30. lipnja 2026. Cilj je tog dodatnog vremena pomoći poduzećima diljem svijeta da lakše provode pravila od datuma početka primjene, a da se pritom ne ugroze ciljevi zakona.

Komisija je predložila odgodu datuma primjene uredbe o krčenju šuma za godinu dana kao odgovor na izraženu zabrinutost država članica EU-a, trećih zemalja, trgovaca i gospodarskih subjekata da neće moći u potpunosti poštovati pravila ako se primijene od kraja 2024.

Na zahtjev Parlamenta, Komisija se obvezala osigurati da informacijski sustav za gospodarske subjekte i trgovce te prijedlog za klasifikaciju rizika zemalja i regija budu dostupni što je prije moguće, a najkasnije do 30. lipnja 2025. Opća revizija uredbe očekuje se najkasnije do 30. lipnja 2028., a Komisija će analizirati dodatne mjere za pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća.

– Obećali smo i ostvarili rezultate. Obratili smo pažnju na pozive iz više sektora koji se suočavaju s teškoćama i osigurali da pogođena poduzeća, šumari, poljoprivrednici i nadležna tijela dobiju dodatnu godinu za pripremu. To se vrijeme mora učinkovito iskoristiti kako bi se osiguralo da se najavljene mjere iz Komisijine obvezujuće deklaracije, uključujući internetsku platformu i kategorizaciju rizika, dosljedno provode s ciljem postizanja veće predvidljivosti u cijelom opskrbnom lancu. Procjena učinka i daljnje pojednostavljenje uslijedit će u fazi preispitivanja za zemlje ili regije niskog rizika, čime će se zemlje dodatno potaknuti da poboljšaju svoje prakse očuvanja šuma.Parlament će budno pratiti ovaj postupak kako bi se smanjila birokracija i osiguralo da nakon izjave Komisije uslijedi i akcija. Naš je cilj i dalje jasan: provedba ove uredbe ne smije imati negativne posljedice ni na proizvođače, ni na potrošače – izjavila je nakon postignutog dogovora izvjestiteljica Parlamenta Christine Schneider (EPP, Njemačka).

Prije nego što jednogodišnja odgoda stupi na snagu, Vijeće također mora potvrditi dogovoreni tekst i objaviti ga u Službenom listu EU-a prije kraja 2024.

Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) procjenjuje da je od 1990. do 2020. zbog krčenja šuma izgubljeno 420 milijuna hektara šuma, što je područje veće od EU-a.  Potrošnja u EU-u uzrokuje oko 10 % globalnog krčenja šuma, od čega više od dvije trećine potječe od proizvodnje palmina ulja i soje.

Cilj je Uredbe o krčenju šuma, koju je Parlament donio 19. travnja 2023., borba protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti sprečavanjem krčenja šuma povezanog s potrošnjom u EU-u proizvoda od stoke, kakaa, kave, palmina ulja, soje, drva, gume, drvenog ugljena i tiskanog papira.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj