in MREŽA
INTERVJU, SVEN MARETIĆ Veliki sam zaljubljenik u svoj grad i tenis
Ako postoji neka osoba s invaliditetom u Dalmaciji ili okolici Splita, dobrodošao je u naš klub i može nam se slobodno javiti. Dat ću sve od sebe da osoba koja dođe ostane u tenisu u kolicima, kaže Sven
Za početak nam recite nešto više o sebi.
– Ja sam Sven Maretić, parasportaš, tenisač u kolicima, imam 34 godine i trenutno sam 96. igrač na ITF Wheelchair svjetskoj ljestvici. Veliki sam zaljubljenik u Split, kao i u more. Ne volim baš putovati, a tenis me tjera na to. Tenis i sport su mi velika ljubav, a Goran Ivanišević mi je sportski uzor. Zaposlen sam. Kada se sve zbroji, živim sretan život.
Što vam je nakon nesreće bilo najteže, tko vam je bio najveća motivacija za krenuti dalje?
– Najteže mi je bilo kretati se po Splitu. Grad 2006. godine još nije bio prilagođen na nekim mjestima gdje bih se volio kretati. Kako godine prolaze, infrastruktura je sve bolja, sve ide prema naprijed, to je jako važno za osobe s invaliditetom. Grad Split sada je otvoreni grad za osobe s invaliditetom.
Tada su mi obitelj i prijatelji bila najveća motivacija. Trebalo se vratiti normalnom životu. Sport je došao kao nešto bez čega ne možeš. Čim sam se oporavio, nakon srednje škole, priključio sam se parasportu.
Bavili ste se brojnim parasportovima i na kraju izabrali tenis. Zašto baš tenis?
– Iskreno, u tenisu je malo toga posebno jer je sport strašno zahtjevan i težak. U tenisu sve radiš sam, sam igraš, sam odlučuješ na terenu, sam putuješ.
Trening i sportski način života su ono što me drži u tenisu i čini sretnim, nadam se da ću u njemu ostati još puno godina.
Kod tenisa u kolicima je specifično to što nemamo kategorije, nego smo svi u jednoj kategoriji. Tu imate amputirce, paraplegičare, ali i one s jako malim oštećenjima. To je jako zahtjevno za nas koji imamo spinalne ozljede, točnije ozljede kralježnice. Mi ne možemo micati nogama, a dok jedan amputirac koji ima neku manju amputaciju može puno više. Samim tim njegova je izvedba na terenu puno kvalitetnija. Nadam se da će se to uskoro promijeniti.
Mene te stvari više ne smetaju, previše sam godina u sportu da bi me to smetalo.
Tenisom sam se počeo baviti za vrijeme korone. Bavio sam se košarkom, bio sam reprezentativac, ali kada je nastupila korona ekipni sportovi su bili zabranjeni.
Kako sam cijeli život u sportu, morao sam se početi nečime ponovno baviti. Moj se brat u mladosti bavio tenisom pa sam tako uzeo košarkaška kolica i otišao igrati protiv njega. Tada se rodila ljubav prema tenisu. Sada sam među najboljim tenisačima u kolicima u Hrvatskoj.
Napravili ste puno za parasport u Splitu. Imate li novih ideja za poboljšanje i promoviranje sporta za osobe s invaliditetom?
– Sigurno ima, ali parasport često ovisi o entuzijazmu pojedinca, odnosno o entuzijazmu nekoga tko drži klub na okupu. Ja držim svoj teniski klub na okupu. Sve je na meni: financije, logistika, organiziranje treninga, pisanje natječaja, sve kompletno.
Srećom, mi ovdje u Splitu imamo predsjednika saveza Miju Bakića. Savez ima 12 klubova za parasportaše. Oni iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec polučuju sjajne rezultate. Sigurno da su za to zaslužni i educirani treneri koji rade s našim parasportašima.
Što se tiče poboljšanja u parasportu, dosta toga ovisi o financijama, kao i o podršci lokalne zajednice te društva u kojem živimo.
Moram naglasiti da i Grad Split i Splitsko-dalmatisnska županija, jako podržavaju i prate parasport. Za klubove u kojima ja partipiciram, Košarkaški klub invalida Split i Teniski klub osoba s invaliditetom Split 2020, te naravno kao i perjanica našeg saveza tu je Plivački klub Cipal koji je naj mnogobrojniji i rade sjajne stvari za našu populaciju.
Puno bi nam značilo da nas državna televizija malo više prenosi , odnosno barem naše sportaše uživo na Paraolimpijskim Igrama. Svi radimo na tome i skrećemo pozornost kako na prave stvari, tako i na probleme s kojima se susrećemo.
Kako je nastala ideja o osnivanju TKOI 2020?
– Ideja je nastala jako jednostavno, Split je dao toliko dobrih tenisača. S obzirom na to, ovo podneblje zaslužuje imati najbolje sportaše pa tako i one s invaliditetom.
Meni je bila velika čast kada se ukazala prilika da se u Splitu osnuje teniski klub za osobe s invaliditetom. Preuzeo sam to na sebe i uspjeli smo.
Nastojim svojim primjerom, nastupima na terenu i ponašanjem van terena pokazati i dokazati da je tenis u kolicima jako atraktivan sport.
Mene se često može vidjeti na turnirima ‘za zdrave’. Svojim primjerom pokušavam približiti ljudima tenis u kolicima. Ljudi se sve više interesiraju za ovaj sport. Do sad sam svake godine organizirao barem jedan turnir tenisa u kolicima. Sve kako bi ljudi vidjeli i podržali ovaj sport.
Iza nas su, između ostalog, i dva međunarodna turnira ‘Le Meridian Lav 2023’, na kojima ste i sami nastupili. Vaši dojmovi?
– Organizacija je bila odlična. Igrači su bili smješteni u hotelu Le Méridien Lav Split koji je potpuno prilagođen osobama s invaliditetom. Imali smo par dana kiše, ali uspjeli smo, oba turnira odigrala su se od početka do kraja.
Na prvom turniru sam igrao u finalu parova, a u drugom sam osvojio parove. Na prvom turniru imali smo Antu Joskića u polufinalu pojedinačno, dok smo u drugom Joskić i ja ušli u četvrtfinale pojedinačno. Tu je bio i Ante Kolundžija koji je naša velika nada i veliki talent. On je osvojio utješni turnir. Bilo je 5-6 hrvatskih predstavnika na turniru.
Ovo je drugi turnir koji sam organizirao u Splitu prošle godine. Jako sam zadovoljan podrškom. Ovim putem zahvaljujem se našem savezu, mogu samo reći da ih neću razočarati u budućim nastupima, ali ni u organizaciji nečeg sličnog u budućnosti.
Poruka za kraj?
– Mladi ljudi kroz sport mogu ostvariti svoje želje, ideje i planove, također sport će ih učiniti boljim osobama.
Ako postoji neka osoba s invaliditetom u Dalmaciji ili okolici Splita, dobrodošao je u naš klub i može nam se slobodno javiti. Dat ću sve od sebe da osoba koja dođe ostane u tenisu u kolicima.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaMeđunarodna smotra folklora obogatila je kulturni život Zagreba