Marija Alfirev, članica saveza i ravnateljica Centra za socijalnu inkluziju Šibenik izjavila je da su ovom raspravom željeli istaknuti one elemente zakonodavne regulative koji svojim propisima i odredbama ne stvaraju napredak razvoja usluge organiziranog stanovanja, nego ga koče
Tom prigodom okupile su sve udruge uključene u Savez udruga pružatelja usluga organiziranog stanovanja, ali i predstavnici državnih pružatelja usluge, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, osobe s invaliditetom…
Marija Alfirev, članica saveza i ravnateljica Centra za socijalnu inkluziju Šibenik izjavila je da su ovom raspravom željeli istaknuti one elemente zakonodavne regulative koji svojim propisima i odredbama ne stvaraju napredak razvoja usluge organiziranog stanovanja, nego ga koče, pogotovo kada se radi o nedržavnim organizacijama.
Naime, odredbama Zakona o socijalnoj skrbi trebalo bi biti jasno definirano da je organizirano stanovanje izvaninstitucijska usluga, mora biti jasno da organizirano stanovanje nije smještaj. Javnosti se želi poslati poruka da postoji bitna razlika između smještaja i organiziranog stanovanja koje bi trebalo biti poticaj osobama s invaliditetom za život u zajednici. Želi se potaknuti mijenjanje zakonodavne regulative koja bi pojasnila da se radi o ljudima koji žive u većim ili manjim zajednicama, u skladu sa svojim željama i sklonostima.
U Šibeniku su životne zajednice organizirane u unajmljenim stanovima, pružatelj usluge može stanove za tu svrhu unajmljivati ili ih lokalna zajednica može ponuditi pružatelju usluge organiziranog stanovanja. Dobar primjer dolazi iz Grada Knina koji je uredio dvije stambene jedinice za osobe s invaliditetom, te želi da se u tim stanovima pruža izvaninstitucionalna usluga organiziranog stanovanja.
Igor Ružić, predsjednik Udruge za autizam – Zagreb kaže da je postojeća zakonska regulativna diskriminatorna i u suprotnosti s konvencijama i ostalim dokumentima koje je Republika Hrvatska prihvatila, kako pri primanju u Ujedinjene narode, tako i Europsku uniju. Bit ove inicijative je izjednačavanje korisnika kod državnih i nedržavnih pružatelja socijalnih usluga, s obzirom na to da je upravo to smisao deinstitucionlizacije, a koja je jedan od strateških prioriteta socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj.
