U sada, kako kažu iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), već tradicionalnom predizbornom druženju s osobama s invaliditetom, pričalo se o dosadašnjim uspjesima, ali i budućim planovima
Poslušaj ovaj članak
U maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog, uz predstavnike HDZ-a (uglavnom iz 1. izborne jedinice) predvođene premijerom Andrejem Plenkovićem i saborskom zastupnicom Ljubicom Lukačić, okupili su se i mnogi predstavnici osoba s invaliditetom, među kojima je svakako najistaknutija predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) Marica Mirić.
Kako su istaknuli Plenković i Lukačić, od 2016. učinili su velike iskorake, više nego ijedna druga vlada do sada. Zahvaljujući Zakonu o osobnoj asistenciji, povećan je broj osoba s invaliditetom koje mogu koristiti uslugu osobne asistencije na više od 14 tisuća. Osim povećanja osobne invalidnine, donesen je i prvi ikada Zakon o inkluzivnom dodatku koji je objedinio četiri naknade za osobe s invaliditetom te je njihova primanja povećao za 50 i 70 posto.
Mirić je posebno istaknula osigurano sustavno financiranje udruga te činjenicu da je Hrvatska među prvima uvela Europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom, dok je Lukačić skrenula pozornost i na važnost Zakona o povlasticama u prometu i Zakona o Registru osoba s invaliditetom.
– Ja se nadam da ću imati prigodu i dalje činiti ono što je u mojoj moći i ono što znam, koliko znam, a sve za bolji i kvalitetniji život osoba s invaliditetom – poručila je zastupnica Lukačić.
Premijer Plenković je rekao da će, pobijede li na izborima, zakonskim izmjenama omogućiti jedinstven nalaz i mišljenje u sustavu vještačenja osoba s invaliditetom, kako bi svoja prava ostvarivali na temelju samo jednoga pregleda, kao i uslugu asistenata osobama čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja uvođenjem usluge odmor od skrbi.
U cjelodnevnoj školi osigurat će, kaže Plenković, bolje materijalne i kadrovske uvjete za rad s učenicima s teškoćama, a daljnjim ulaganjima od 100 milijuna eura u specijalizirane centre za odgoj i obrazovanje učenicima s teškoćama omogućit će stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i vještina te oblikovanje stavova potrebnih za budući život i rad te nastavak obrazovanja.
– Također ćemo podići standard i kvalitetu te dostupnost ortopedskih pomagala, a jednako tako ćemo povećavati socijalne naknade do 30 posto u razdoblju koje je pred nama – obećao je predsjednik HDZ-a.
Turistička sezona se bliži, a to znači da raste interes radnika iz Hrvatske i regije za sezonske poslove
Ulazak u veljaču za turistički i ugostiteljski sektor znači samo jedno – intenzivnu potragu za radnom snagom za nadolazeću sezonu. U tom kontekstu, Sezonac.hr, najveći i najposjećeniji online sajam poslova u turizmu i sezoni, iznova je povezao tisuće kandidata u potrazi za poslom s poslodavcima kojima su potrebni kvalitetni zaposlenici.
Ovogodišnji sajam, u organizaciji Alma Career Croatia, međunarodne tvrtke poznate po brendu MojPosao, održan je od 28. siječnja do 6. veljače.
Više od 150 oglasa i prilike za stalno zaposlenje
Na sajmu je sudjelovalo 26 uglednih poslodavaca, među kojima su se istaknuli vodeći trgovački lanci, hotelske kuće i ugostiteljski objekti. Tijekom trajanja sajma, posjetitelji su imali priliku birati između više od 150 otvorenih natječaja za posao, od kojih su mnogi bili vezani uz sezonske poslove u turizmu, dok je značajan broj oglasa nudio i mogućnost stalnog zaposlenja nakon završetka ljetne sezone.
Sve veći interes za sezonske poslove
Sajam je i ove godine ostvario izvanredan odaziv, s više od 170.000 posjeta i više od 800.000 pregleda stranica. Također, zabilježeno je više od 9500 prijava kandidata na oglašena radna mjesta, što predstavlja rast od približno 20% u odnosu na prethodnu godinu i ukazuje na sve veći interes kandidata za sezonske poslove.
Osim domaćih radnika, Sezonac.hr je privukao i veliki broj posloprimaca iz regije, pri čemu su najaktivniji bili kandidati iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Njemačke.
Najtraženija zanimanja u turizmu
Analiza objavljenih oglasa pokazala je da su najtraženiji sezonski radnici u Hrvatskoj kuhari, pomoćni kuhari, konobari, prodavači, sobari/sobarice, čistači/čistačice te recepcionari. Istovremeno, upravo su ti poslovi izazvali i najveći interes kod kandidata, potvrđujući trend stabilne potražnje u turističkom sektoru.
Prema podacima HNB-a, građani još uvijek posjeduju oko 155 milijuna eura vrijednih kovanica kuna i lipa. Hrvatski Caritas poziva sve da ih doniraju putem župnih ureda i Caritasa, kako bi pomogli najpotrebitijima
Hrvatski Caritas pokrenuo je humanitarni projekt ‘Spasi kunu od propasti, daruj je za 1000 radosti!’ s ciljem prikupljanja kovanica kuna i lipa, koje nakon 31. prosinca 2025. postaju bezvrijedne. Prikupljeni novac bit će pretvoren u eure i kroz program ‘Za 1000 radosti’ usmjeren obiteljima i pojedincima u potrebi.
Na konferenciji za medije održanoj 5. veljače 2025. godine projekt su predstavili predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Bože Radoš, ministar rada Marin Piletić i ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik. Mons. Radoš naglasio je kako Caritas crpi inspiraciju iz Evanđelja, stavljajući male i zaboravljene ljude u središte svojeg djelovanja.
– U ime Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva došao sam podržati još jednu hvalevrijednu akciju Hrvatskog Caritasa, jednog od najpouzdanijih partnera Vlade RH u pružanju socijalnih usluga – rekao je ministar Piletić.
Naglasio je kako kuna, imajući još uvijek onu materijalnu vrijednost, ovim projektom može dobiti i dodatnu vrijednost, kojom će donijeti veselje i pomoć onima kojima je najpotrebnija.
Istaknuo je i kako je uspješnom suradnjom Ministarstva i Hrvatskog Caritasa ugovoreno 19 pružatelja usluge smještaja, organiziranog stanovanja i boravka za više od 500 korisnika, te da je Caritas jedna od ustanova koja se odazvala pozivu Vlade u programu Zaželi, kojim su za starije i nemoćne osobe, te osobe s invaliditetom osigurane usluge podrške i skrbi.
Prema podacima HNB-a, građani još uvijek posjeduju oko 155 milijuna eura vrijednih kovanica kuna i lipa. Hrvatski Caritas poziva sve da ih doniraju putem župnih ureda i Caritasa, kako bi pomogli najpotrebitijima. Projekt traje cijelu 2025. godinu, a cilj je razviti solidarnost i zajedništvo u društvu te pružiti konkretnu pomoć onima koji se bore s bolešću, nezaposlenošću i siromaštvom.
Ne dopustimo da neiskorištene kune propadnu – darujmo ih za one kojima su najpotrebnije.
Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb, izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić
Poslušaj članak
Više od 900 djece, mladih i osoba s invaliditetom trebalo bi do 2027. godine napustiti institucije i započeti život u zajednici uz odgovarajuću podršku, izvijestilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
U okviru inicijative za poboljšanje kvalitete života ranjivih skupina, Ministarstvo je u suradnji sa Svjetskom bankom predstavilo rezultate dvogodišnjeg projekta tehničke pomoći usmjerenog na deinstitucionalizaciju. U procesu transformacije i deinstitucionalizacije sudjelovalo je ukupno 38 ustanova socijalne skrbi u Hrvatskoj, a provedba ovog procesa financirat će se sredstvima Europske unije.
Cilj je do 2027. godine razviti mrežu socijalnih usluga u zajednici prilagođenu potrebama korisnika i njihovih obitelji, čime bi im se osigurala kvalitetnija skrb i veća društvena uključenost. Očekuje se značajno povećanje dostupnosti izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, uključujući organizirano stanovanje, dnevne boravke, psihosocijalnu podršku, osobnu asistenciju i ranu razvojnu podršku. Također, planira se unaprijediti pristup programima odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju te osigurati socijalno mentorstvo i inovativne usluge poput odmora od skrbi, peer podrške i podrške pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.
U sklopu ovog procesa, trebalo bi se osigurati više od 200 novih stambenih jedinica za organizirano stanovanje, a uspostavit će se i informatički sustav za praćenje deinstitucionalizacije. Ovaj sustav će objediniti podatke iz različitih izvora, omogućujući preciznije planiranje i prilagodbu socijalnih politika temeljenih na stvarnim potrebama korisnika.
– Naglasak je na promjeni dosadašnjeg načina rada ustanova i njihovom otvaranju prema zajednici, što uključuje povećanje udjela izvaninstitucionalnih usluga u odnosu na institucionalnu skrb – izjavila je državna tajnica Margareta Mađerić.
Planirane aktivnosti financirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+), iz kojih je za deinstitucionalizaciju u programskom razdoblju 2021.-2027. osigurano više od 150 milijuna eura.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.