Dovoljan unos kalcija ublažava alergijsku reakciju na način da smanjuje propusnost kapilara, zbog čega je poznat po tome da se koristi u terapiji za alergije svih vrsta

Proljeće je pred vratima, a počinje i sezona alergija koje mnogim ljudima zadaju velike zdravstvene probleme.

Alergijska reakcija nastaje kao odgovor našeg imunološkog sustava na čestice koje naš organizam prepoznaje kao prijetnju.

Najčešći simptomi alergijskog rinitisa su suhi nadražajni kašalj, kihanje, svrbež sluznice, a to zna biti jako iscrpljujće za ljude koji pate od određene alergije. Najučestaliji alergeni kod ljudi u našem podneblju su pelud ambrozije, breze i lijeske.

Osim na određene biljke, čovjek može biti alergičan i na neke lijekove ili hranu.

Što se tiče trajnog alergijskog rinitisa (prašina, grinje, plijesni) on se, kada je tek u začetku, može liječiti hipersenzibilizacijom, točnije što češćim doticajem imunološkog sustava i alergena na kojeg je čovjek razvio alergiju.

Sezonski alergijski rinitis muči većinu ljudi, a najbolji lijek protiv istog je izbjegavanje doticaja s alergenima, što je u proljeće gotovo nemoguća misija.

Kad je se već ne može izbjeći, evo par savjeta kako spriječiti ili bar smanjiti alergijsku reakciju.

Prije svega, kako bi znao na što je alergičan, čovjek bi se trebao testirati te nakon toga izbjegavati alergene na koje se dokaže da je alergičan. Nadalje, postoje određeni lijekovi kao što su antihistaminici, kortikosteroidni sprejevi za nos. Rješenje je i uzimanje dekongestivih lijekova ili, u najgorem slučaju, primanje imunoterapije.

Najbolji lijekovi protiv alergije su naravno prirodni lijekovi kao što su čaj od koprive koji je bogat je vitaminom C. Njegova konzumacija može pomoći u smanjenju upale te olakšati simptome uzrokovane alergijskim rinitisom, poput svrbeža i kihanja.

Dovoljan unos kalcija ublažava alergijsku reakciju na način da smanjuje propusnost kapilara, zbog čega je poznat po tome da se koristi u terapiji za alergije svih vrsta. Dodaci prehrani koji sadrže kalcij najbolji su izbor za olakšavanje simptoma alergijskog rinitisa.

Simptomi postporođajne depresije su stalna tuga ili osjećaj praznine, gubitak interesa za aktivnosti koje su prije pričinjavale zadovoljstvo, promjene u apetitu i obrascima spavanja, osjećaj bezvrijednosti ili krivnje, poteškoće u povezivanju s djetetom, misli o samoozljeđivanju ili ozljeđivanju djeteta

Postporođajna depresija (PPD) je ozbiljan poremećaj raspoloženja koji može pogoditi žene nakon poroda. Karakteriziraju je osjećaji tuge, tjeskobe i iscrpljenosti, što može značajno utjecati na sposobnost majke da se brine za sebe i svoje dijete.

Simptomi postporođajne depresije su stalna tuga ili osjećaj praznine, gubitak interesa za aktivnosti koje su prije pričinjavale zadovoljstvo, promjene u apetitu i obrascima spavanja, osjećaj bezvrijednosti ili krivnje, poteškoće u povezivanju s djetetom, misli o samoozljeđivanju ili ozljeđivanju djeteta.

Važno je napomenuti da se PPD može razviti bilo kada tijekom prve godine nakon poroda, a ne samo neposredno nakon njega.

Postporođajna depresija je rezultat kombinacije fizičkih, emocionalnih i socijalnih čimbenika. Nagli pad razine hormona nakon poroda može pridonijeti promjenama raspoloženja. Dodatni čimbenici rizika uključuju povijest depresije ili drugih mentalnih poremećaja, stresne životne događaje, nedostatak podrške obitelji i prijatelja, komplikacije tijekom poroda ili zdravstveni problemi kod djeteta.

Liječenje PPD-a može uključivati psihoterapiju, medikamentoznu terapiju ili kombinaciju oba pristupa. Psihoterapija, poput kognitivno-bihevioralne terapije, može pomoći majkama da prepoznaju i promijene negativne obrasce razmišljanja. U težim slučajevima, antidepresivi mogu biti preporučeni, uzimajući u obzir sigurnost tijekom dojenja.

Podrška obitelji ključna je u procesu oporavka žene s postporođajnom depresijom (PPD). Evo nekoliko načina na koje obitelj može pomoći.

Slušajte je bez osuđivanja i minimiziranja njezinih osjećaja. PPD nije znak slabosti, već ozbiljno stanje. Ohrabrite je da izrazi svoje osjećaje i strahove. Budite strpljivi – oporavak može trajati neko vrijeme.

Preuzmite dio kućanskih poslova poput kuhanja, čišćenja ili pranja rublja kako bi imala više vremena za odmor.

Pomažite u brizi o djetetu – mijenjajte pelene, hranite bebu (ako je moguće), nosite je ili uspavljujte.

Pobrinite se da dobije dovoljno sna – dogovorite se oko rasporeda spavanja i čuvanja bebe.

Potaknite je da uzme vrijeme za sebe, čak i ako je to samo kratka šetnja ili tuširanje u miru.

Educirajte se o postporođajnoj depresiji kako biste bolje razumjeli kroz što prolazi.

Pratite znakove pogoršanja depresije i potaknite je na traženje stručne pomoći ako je potrebno.

Ako pokazuje ozbiljne simptome (poput misli o samoozljeđivanju), pomozite joj da potraži liječničku pomoć.

Pratite je na terapijske sesije ako se osjeća nesigurno ili joj treba podrška.

PPD može izazvati osjećaj izolacije, pa je važno poticati je da provodi vrijeme s prijateljima i obitelji.

Ovisno o njezinim željama, pomozite joj pronaći grupe podrške ili online zajednice za majke koje prolaze kroz slično iskustvo.

Nemojte pritiskati da ‘bude sretna’ ili ‘uživa u majčinstvu’ – ovo može stvoriti dodatni pritisak.

Svakodnevno je podsjećajte da nije sama i da će se stanje poboljšati.

Iako se PPD najčešće povezuje s majkama, istraživanja su pokazala da i očevi mogu doživjeti postporođajnu depresiju. Ovo stanje kod očeva često je povezano s promjenama u životnom stilu, povećanom odgovornošću i nedostatkom sna. Prepoznavanje i liječenje PPD-a kod oba roditelja ključno je za dobrobit cijele obitelji.

Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ nastavlja s dugogodišnjom tradicijom edukativnih predavanja iz područja gerontologije, organizirajući 227. Gerontološku tribinu pod nazivom ‘Tjelesna aktivnost u starijoj dobi’

Ova tribina održat će se u srijedu, 5. ožujka 2025. godine, od 12:00 do 13:30 sati u Velikoj dvorani Zavoda, a sudjelovanje je besplatno za sve zainteresirane građane.

Zdravlje i kvaliteta života u zlatnim godinama

Tjelesna aktivnost u starijoj dobi ključna je za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Brojna istraživanja pokazuju da redovito kretanje i vježbanje mogu značajno smanjiti rizik od kroničnih bolesti, poboljšati ravnotežu i pokretljivost te prevenirati padove i ozljede. Osim toga, tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na mentalno zdravlje, smanjujući rizik od depresije i kognitivnog pada, uključujući Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije.

Na Gerontološkoj tribini govorit će se o različitim oblicima tjelesne aktivnosti prilagođenima starijoj populaciji, uključujući lagane aerobne vježbe, vježbe snage, fleksibilnosti i ravnoteže. Sudionici će imati priliku saznati kako prilagoditi vježbanje vlastitim sposobnostima i zdravstvenom stanju te kako uvesti zdravu rutinu tjelesne aktivnosti u svakodnevni život.

Tko može sudjelovati?

Tribina je namijenjena prvenstveno osobama starije životne dobi, ali i njihovim obiteljima, njegovateljima, zdravstvenim djelatnicima i svima koji se bave brigom o starijim osobama. Ovakva događanja predstavljaju važan korak u podizanju svijesti o nužnosti promicanja zdravih stilova života među starijom populacijom.

Nastavni zavod ‘Dr. Andrija Štampar’ – predvodnik u javnozdravstvenim edukacijama

Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ već desetljećima organizira razne tribine, seminare i edukacije s ciljem podizanja svijesti o zdravlju i prevenciji bolesti. Gerontološke tribine predstavljaju važan segment tih aktivnosti, s naglaskom na kvalitetu života starijih osoba i njihovu aktivnu integraciju u društvo.

Za sve dodatne informacije o tribini zainteresirani se mogu obratiti Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ ili posjetiti njihovu službenu web stranicu.