Predsjednik HaRPH-a, Ranko Stevanović, ističe kako je prestanak pušenja uvijek najbolja i najpoželjnija opcija. Ipak, naglašava da za dio odraslih pušača koji ne mogu ili ne žele prestati, politike smanjenja štete mogu predstavljati realan i zdravstveno povoljniji korak
Povodom obilježavanja Dana bez duhanskog dima, koji se obilježava 18. veljače, Hrvatska udruga za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH) upozorava na ozbiljne razmjere problema pušenja u Hrvatskoj te ističe potrebu za realnim, javnozdravstveno utemeljenim i provedivim rješenjima.
Podaci o broju oboljelih i preminulih jasno pokazuju da je riječ o jednom od najvećih preventabilnih zdravstvenih izazova u zemlji.
U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira više od 3000 novih slučajeva raka pluća, jednog od najsmrtonosnijih oblika raka, dok se više od 9000 smrti godišnje izravno povezuje s pušenjem.
Procjene dodatno upozoravaju da bi se među današnjim pušačima kod gotovo 200.000 osoba tijekom života mogao razviti rak pluća. Svaka odluka o smanjenju ili prestanku pušenja tako znači i manju vjerojatnost ulaska u ovu zabrinjavajuću statistiku.
Gotovo trećina odrasle populacije u Hrvatskoj puši, a svaki drugi pušač dnevno konzumira između 15 i 24 cigarete. Riječ je, u velikom broju slučajeva, o dugogodišnjim i teškim pušačima kod kojih pristup ‘sve ili ništa’ često ne daje željene rezultate. Posljedice su ozbiljne, nerijetko i fatalne, a zdravstveni sustav godišnje izdvaja stotine milijuna eura za liječenje bolesti povezanih s pušenjem.
Predsjednik HaRPH-a, Ranko Stevanović, ističe kako je prestanak pušenja uvijek najbolja i najpoželjnija opcija. Ipak, naglašava da za dio odraslih pušača koji ne mogu ili ne žele prestati, politike smanjenja štete (harm reduction) mogu predstavljati realan i zdravstveno povoljniji korak.
Prema tom pristupu, prelazak na proizvode bez izgaranja, poput e-cigareta ili grijanog duhana, može značiti znatno smanjenje zdravstvenog rizika u usporedbi s klasičnim cigaretama. Takve politike, navode iz udruge, već godinama daju mjerljive javnozdravstvene rezultate u nekim drugim zemljama, zbog čega smatraju da je vrijeme za ozbiljnu i stručnu raspravu i u Hrvatskoj.
Istodobno, iz HaRPH-a naglašavaju kako zaštita djece i mladih mora biti apsolutni prioritet. Djeca i maloljetnici ne smiju dolaziti u kontakt s nikotinom, a prema tom pitanju mora vrijediti nulta stopa tolerancije.
Poseban izazov predstavljaju nikotinske vrećice, čija je konzumacija sve prisutnija među mladima, dok taj proizvod još uvijek nije jasno i precizno zakonski uređen, uključujući i maksimalno dopuštenu količinu nikotina.
Udruga stoga poziva sve relevantne institucije i donositelje odluka na strožu i dosljedniju zaštitu maloljetnika, jasniju regulaciju nikotinskih proizvoda koji još nisu obuhvaćeni zakonodavstvom te poticanje odraslih pušača koji ne uspijevaju prestati na prelazak na manje štetne alternative.
Prema njihovu stajalištu, upravo ta tri stupa – prevencija među mladima, regulacija novih proizvoda i smanjenje štete kod odraslih pušača – mogu dugoročno dovesti do boljih zdravstvenih ishoda nego što ih Hrvatska bilježi danas.
