Connect with us

Vijesti

GERONTOLOŠKI TULUM Starije osobe izgradile su današnje društvo

Objavljeno

/

Skupina žena u šarenim kostimima i crvenim čizmama pleše na otvorenom tijekom manifestacije, okružena publikom.
Foto: Ivana Vranješ/Sonja Kovač

Na temelju odluke Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1990. godine, 1. listopada obilježava se Međunarodni dan starijih osoba, a Grad Zagreb se priključio obilježavanju

Poslušaj članak

Starije osobe svojim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti napretku društva. Međutim, veliku ulogu treba imati i društvo u osiguranju dostojanstvenog života tih osoba.

S ciljem jačanja podrške osobama starije dobi, na temelju odluke Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1990. godine, 1. listopada obilježava se Međunarodni dan starijih osoba, a Grad Zagreb se priključio obilježavanju tog Dana 2004. godine.

U povodu Međunarodnog dana starijih osoba Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i ove je godine u Parku Josipa Jurja Strossmayera organizirao Gerontološki tulum. Ova se manifestacija održala 22. godinu zaredom s ciljem upoznavanja javnosti s programima, uslugama i aktivnostima koje se provode i osiguravaju za starije građane na području grada Zagreba.

U prigodnom govoru predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Matej Mišić istaknuo je da su starije osobe svojim radom, mudrošću i ustrajnošću izgradile današnje društvo.

– Naša obveza kao društva i pojedinca je da starijim osobama osiguramo dostojanstvo, sigurnost i poštovanje. Zagreb je grad svih generacija – poručio je Mišić.

Zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec podsjetila je da je Grad Zagreb na Međunarodni dan ljudskih prava pokrenuo kampanju ‘Za uključivanje starijih’, čiji je cilj naglasiti uključivanje starijih osoba u život zajednice.

– Pokrenuli smo Zagrebačke kvartove kulture s idejom da i starije osobe imaju što više kulturnih događaja u svom kvartu, ali i s ciljem transgeneracijskog druženja – pojasnila je Dolenec, čestitajući Međunarodni dan starijih osoba.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je kako je lijepo na Gerontološkom tulumu vidjeti snagu koju imaju najstariji i najmudriji sugrađani. Naglasila je da uz razne aktivnosti obogađuju svoj život i život drugih.

U kulturno-zabavnom programu nastupile su rekreativne i plesne grupe domova za starije osobe i gerontoloških centara Grada Zagreba, KUD Vedar Osmijeh i muzičar Zvonimir Sruk. Na štandovima su domovi za starije osobe, gerontološki centri Grada Zagreba, domovi zdravlja, udruge umirovljenika, organizacije civilnog društva, privatni pružatelji socijalnih usluga i druge ustanove u nadležnosti Grada Zagreba prezentirali programske aktivnosti. U sklopu preventivno-zdravstvenog programa održana su mjerenja tlaka i šećera te druga mjerenja.

Među izlagačima rukotvorina bila je Udruga umirovljenika Vugrovec Gornji.

– Udruga ima 129 članova. Organiziramo svaki mjesec izlete po Hrvatskoj te druženja s drugim udrugama umirovljenika, a zajednički organiziramo i izlete. Tako su životi naših umirovljenika ispunjeni – ispričala je predsjednica Udruge umirovljenika Vugrovec Gornji Ružica Dominko.

Jedan od pružatelja usluga starijim osobama je Ustanova za zdravstvenu njegu u kući. Radni terapeut Mirta Šehar Kvesić pojasnila je da se na temelju inicijalne procjene dolazi do potreba korisnika.

– Naši korisnici su zadovoljni s uslugama radne terapije. Na gradskoj razini imamo preko 6 tisuća intervencija, trenutno pet radnih terapeuta pokriva cijeli Zagreb. Ideja je da što više pružimo pomoć ljudima u njihovom domu, odnosno da ne idu u domove za starije osobe ako to nije potrebno. Radimo s populacijom starijom od 65 godina, ali zbog određene dijagnoze uzimamo i mlađe osobe u naše intervencije. Korisnici najviše traže naše intervencije vezane uz aktivnosti svakodnevnog života, a radimo i na njihovom uključivanju u zajednicu – objasnila je Šehar Kvesić.

Među pružateljima socijalnih usluga bile su udruge Prisutnost, Kap dobrote, Caritas Zagrebačke nadbiskupije, a doprinos Međunarodnom danu starijih osoba dao je i URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prezentacijom svojih proizvoda.

O svom boravku u Domu za starije osobe Ksaver ispričala je Đurđica Osman. U Domu za starije osobe je već dvije godine i zadovoljna je smještajem, a vrijeme joj je ispunjeno pjevanjem u pjevačkom zboru i bavljenjem gimnastikom.

Štand na manifestaciji s izloženim rukotvorinama i ukrasnim predmetima, dok nekoliko starijih osoba sjedi iza stola.

– Dom je za mene bio dobar izbor. Zbog djelomičnog invaliditeta nisam mogla brinuti o kućanstvu. Imam kćer koja radi i ima svoj život – rekla je Đurđica. Naglasila je da joj najviše smeta porez na mirovine, a osobito su pogođeni umirovljenici s malim mirovinama.

Umirovljenica Antonija Šoško još uvijek živi u svom obiteljskom domu, a s obzirom na to da želi biti i dalje aktivna, bavi se rekreativnim plesom. Naglasila je da je žalosno što danas neki umirovljenici preživljavaju od svoje mirovine te i njoj, po potrebi, financijski pomažu djeca.

Umirovljenica Dubravka Vereš istaknula je da ima dobru mirovinu, ali živi sa sinom kojeg financijski uzdržava s obzirom na to da trenutno ne radi.

Na svoju tešku situaciju upozorila je umirovljenica Zdenka Arlović.

– Moja mirovina s povećanjem iznosi 400 eura i prisiljena sam prodavati skupljene boce. Sin mi je počeo nedavno raditi te mi daje novac za režije koje iznose 150 eura – ispričala je Zdenka.

Umirovljenica Kata istaknula je da neki umirovljenici žive dobro, a neki loše.

– Mi, koji živimo loše, mučimo se, od svoje male mirovine pomažemo i svojoj djeci. Kupujemo kad god su rasprodaje. Ono što želimo jest da država ukine porez na mirovine – poručila je Kata.

Umirovljenica Gordana također se slaže da treba ukinuti porez na mirovine.

– Kao umirovljenica živim skromno od prvog do prvog u mjesecu. Priuštim sebi samo osnovno, važno mi je da se režije pokriju, a za ostalo nije niti važno – rekla je Gordana.

Vijesti

Potpora za prijevoz studenata s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Student u invalidskim kolicima nalazi se u dvorištu modernog sveučilišnog kampusa. Odjeven je u ležernu odjeću, nosi ruksak i u rukama drži nekoliko knjiga. U pozadini se vide sveučilišne zgrade, zelenilo i drugi studenti. Sunčano okruženje i opuštena atmosfera prikazuju svakodnevni studentski život te važnost dostupnog i uključivog obrazovanja za sve.
Foto: ChatGPT

Studenti koji ispunjavaju propisane uvjete mogu ostvariti potporu u iznosu od 250 eura mjesečno. Isplata je predviđena u deset i pol mjesečnih rata, za razdoblje od listopada 2026. do rujna 2027. godine, osim za razdoblje od 16. srpnja do 31. kolovoza 2027.

Poslušaj članak

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je javni poziv za dodjelu novčane potpore studentima s invaliditetom za pokriće dijela troškova prijevoza u akademskoj godini 2026./2027.

Studenti koji ispunjavaju propisane uvjete mogu ostvariti potporu u iznosu od 250 eura mjesečno. Isplata je predviđena u deset i pol mjesečnih rata, za razdoblje od listopada 2026. do rujna 2027. godine, osim za razdoblje od 16. srpnja do 31. kolovoza 2027.

Za potporu se mogu prijaviti redoviti studenti koji studiraju na visokim učilištima u Hrvatskoj, imaju najmanje 60 posto utvrđenog oštećenja organizma ili najmanje treći stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti te su upisani u Registar osoba s invaliditetom.

Pravo na prijavu imaju hrvatski državljani, državljani država članica Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije, kao i osobe koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

Potpora je namijenjena studentima na prijediplomskim, diplomskim, integriranim, stručnim, sveučilišnim specijalističkim i doktorskim studijima.

Studenti mogu ostvarivati potporu tijekom propisanog trajanja studija, uvećanog za jednu dodatnu godinu. Studenti koji ponavljaju godinu moraju imati najmanje 30 ostvarenih ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini.

Pravo na potporu nemaju studenti koji ne ispunjavaju propisane uvjete o ostvarenim ECTS bodovima, koji su dva puta mijenjali studij i treći put upisali prvu godinu iste razine studija ili su već stekli kvalifikaciju iste razine za koju ponovno traže potporu. Također, prijaviti se ne mogu studenti koji su upisali mirovanje studentskih prava i obveza, studenti u radnom odnosu ili oni koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Prijave se podnose isključivo elektroničkim putem, preko mrežne aplikacije VIDRA (https://vidra.srce.hr/), uz korištenje AAI@EduHr elektroničkog identiteta. Nakon ispunjavanja prijavnog obrasca potrebno je kliknuti na gumb „Završi ispunjavanje obrasca“ kako bi prijava bila predana.

Studentima koji imaju prebivalište u Hrvatskoj Ministarstvo će podatke o statusu invaliditeta preuzeti iz Registra osoba s invaliditetom. Studenti s prebivalištem izvan Hrvatske moraju priložiti odgovarajuću potvrdu nadležne ustanove.

Krajnji rok za prijavu je 13. siječnja 2027. godine do 12 sati. Nepotpune i zakašnjele prijave te prijave poslane u papirnatom obliku neće se razmatrati.

Popis studenata koji ostvare pravo na potporu bit će objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva. Studenti koji ne ostvare pravo moći će podnijeti pisani prigovor u roku od osam dana od objave odluke.

Za dodatne informacije studenti se mogu obratiti Ministarstvu putem e-mail adrese studentski-standard@mzom.hr ili na brojeve telefona 01/4594-142 i 01/4594-150.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Vijesti

SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI

Objavljeno

/

Napisao/la:

Posjetitelji razgledavaju štandove, informiraju se o mogućnostima studiranja i razgovaraju sa studentima koji predstavljaju svoje fakultete na Smotri Sveučilišta.
Foto: Ivana Vranješ

Trebalo bi pojačati ljudske resurse u Uredu, više raditi na prostornoj pristupačnosti fakulteta i uvođenju obvezne edukacije nastavnika o specifičnim potrebama studenata i mogućim prilagodbama u akademskom okruženju, kazala je voditeljica Ureda za akademsku pristupačnost Valentina Novak Žižić

Poslušaj članak

U Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma 12. studenoga otvorena je 31. Smotra Sveučilišta u Zagrebu koja pomaže učenicima završnih razreda srednjih škola da lakše donesu odluku o obrazovanju za buduće zvanje.

Manifestacija je okupila 32 fakulteta i tri umjetničke akademije u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, studentske udruge, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Agenciju za mobilnost i programe Europske unije, Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu te studentske centre.

Prigodnim riječima manifestaciju je otvorio rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, istaknuvši da je Smotra sveučilišta više od predstavljanja studijskih programa, odnosno mjesto susreta mladih ljudi s njihovom budućnošću.

„Biti akademski građanin ujedno znači dobiti mogućnost mijenjati svijet i preuzeti odgovornost za izgradnju boljega društva. Studiranje je izazov usvajanja novih znanja, otkrivanja novih i čudesnih svjetova znanosti i umjetnosti“, zaključio je rektor Lakušić.

Tijekom trodnevne manifestacije posjetitelji mogu saznati informacije o studijskim programima, uvjetima studiranja i smještaja u studentskim domovima te studentskom životu.

U sklopu Smotre svoje aktivnosti predstavlja Ured za akademsku pristupačnost Sveučilišta u Zagrebu, nekadašnji Ured za studente s invaliditetom. Ovaj ured pruža podršku studentima s oštećenjem vida i sluha, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, ADHD-om, autizmom, psihičkim bolestima i poremećajima, specifičnim poremećajima učenja te drugim zdravstvenim smetnjama i teškoćama koje mogu utjecati na tijek studiranja.

Studentima se pruža podrška u prilagodbi nastave i ispita, informiranje o pravima i oblicima podrške, vršnjačka potpora u akademskom okruženju i usluga asistencije u studentskom domu. Trenutačno 633 studenta primaju podršku.

U sustavu podrške sudjeluju studentski predstavnici na fakultetu, odnosno studenti s invaliditetom i koordinatori za studente s invaliditetom, a to su nastavnici koji su poveznica između studenata te nastavnog i nenastavnog osoblja na fakultetu.

– Najčešće nam se studenti javljaju zbog potrebe prilagodbe nastavnog procesa i polaganja ispita. Upućujemo preporuke za prilagodbu fakultetima i akademijama. Na temelju odgovarajuće dokumentacije i individualnog razgovora sa studentom utvrđujemo teškoće s kojima se susreće i koje su odgovarajuće razumne prilagodbe tijekom studiranja kako bi na adekvatan način pokazali znanje i kompetencije. Preporuke se izdaju u suradnji s Uredom za zaštitu zdravlja studenata pri Sveučilištu u Zagrebu – pojasnila je voditeljica Ureda za akademsku pristupačnost Valentina Novak Žižić.

Naglasila je da njezin ured posreduje u prilagođenom prijevozu studenata ZET-om. Upozorila je da je još uvijek najčešća prepreka za studente s invaliditetom prostorna nepristupačnost pojedinih zgrada fakulteta i učionica, a za studente koji nisu iz Zagreba čest je problem osiguranje prilagođenog prijevoza.

– Uvjeti studiranja za osobe s invaliditetom bolji su nego prije deset godina, ali postoji prostor za napredak. Trebalo bi pojačati ljudske resurse u uredu, više raditi na prostornoj pristupačnosti fakulteta i uvođenju obvezne edukacije nastavnika o specifičnim potrebama studenata i mogućim prilagodbama u akademskom okruženju – zaključila je Novak Žižić.

Nastavite čitati

Vijesti

Hipoterapiju treba integrirati u sustav socijalne skrbi

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje čovjeka koji stoji u nekoj dvorani i drži govor.
Foto: Ivana Vranješ

U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja

U organizaciji Općine Ston i udruge „Djeca Pelješca“, te uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 11. studenog u Zagrebu održana je Nacionalna konferencija o terapijskom jahanju i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju pod nazivom „ Hipoterapija u fokusu“.

Na konferenciji su stručnjaci, predstavnici institucija i udruga te roditelji i korisnici raspravljali o dostupnosti i budućnosti hipoterapije u Hrvatskoj. Tom prigodom predstavljen je projekt izgradnje Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.

U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja kao što su: neurofeedback, logopedska i radna terapija, kreativni i radno-okupacijski programi usmjereni na razvoj sposobnosti i samostalnost. Također pružala bi se stručna podrška roditeljima.
Nositelj projekta je Općina Ston, a partneri su Dubrovačko-neretvanska županija i udruga „Djeca Pelješca.“

U prigodnom govoru načelnik Općine Ston Vedran Antunica zahvalio je resornom ministarstvu što je prepoznalo važnost terapije pomoću konja u rehabilitaciji i iskazalo potporu projektu izgradnje budućeg Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.

– Općina Ston je prepoznala potrebe lokalne zajednice i pokrenula projekt izgradnje Centra kako bi djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji mogli dobiti stručnu podršku na jednom mjestu, bliže vlastitom domu – rekao je Antunica.

Naglasio je da na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i šire trenutno nedostaje mogućnosti za terapiju pomoću konja, za koju postoji veliki interes korisnika.

Predsjednica udruge „Djeca Pelješca“ Ivana Kalafatović istaknula je da život u manjim i udaljenim sredinama nosi dodatne izazove, osobito kad je riječ o dostupnosti stručnih i rehabilitacijskih usluga. Ova udruga pruža pruža između drugih usluga dva puta godišnje terapije konjem.

– Iako smo ponosni na ono što smo dosad postigli, svjesni smo da povremena organizacija terapija nije dugoročno rješenje. Potrebe naše djece ne postoje samo nekoliko dana godišnje, nego svakodnevno -zaključila je Kalafatović.

U svom obraćanju Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva istaknula je da vrijednost hipoterapije osobito dolazi do izražaja u radu s djecom s različitim teškoćama.

-Osim razvoja motoričkih sposobnosti, ravnoteže i koordinacije, može pridonijeti i samopouzdanju, psihosocijalnoj dobrobiti i većoj uključenosti u zajednicu. Projekt Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac predstavlja vrijedan primjer nastojanja da se djeci s teškoćama osiguraju dodatne mogućnosti rehabilitacijske podrške, a inicijativa Općine Ston, uz uključivanje regionalnih institucija i organizacija civilnog društva, pokazuje koliko je važno povezivanje različitih dionika u stvaranju boljih uvjeta za korisnike i njihove obitelji i izvan urbanih sredina – zaključila je Kramarić.

Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da Ministarstvo na hipoterapiju gleda kao nadogradnju na postojeći sustav skrbi.

-Ova terapija može poboljšati psihofizičko stanje djece s teškoćama u razvoju te na temelju stručnih podataka zainteresirani smo da razmotirmo institucionaliziranje ove usluge i damo zamah razvoju hipoterapije u Hrvatskoj – rekao je Vidiš.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu