Europska komisija objavila je drugu fazu analize okvira socijalne konvergencije za deset država članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o važnom koraku unutar Europskog semestra, kojim se prati gospodarska i socijalna politika unutar EU

Analiza je usmjerena na izazove i rizike koji mogu usporiti tzv. ‘uzlaznu društvenu konvergenciju’, odnosno postizanje većeg društvenog jedinstva, pravednosti i održivog rasta među državama članicama. Komisija ovim izvješćem nastoji identificirati ključna područja u kojima su potrebne dodatne reforme i političke mjere.

Obuhvaćene zemlje i metodologija

Analizom su obuhvaćene Bugarska, Estonija, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Litva, Luksemburg, Mađarska i Rumunjska. Te su zemlje prethodno identificirane kao one koje se suočavaju s potencijalnim rizicima u području socijalne uključenosti, tržišta rada i obrazovanja.

Okvir socijalne konvergencije provodi se u dvije faze. Prva faza uključuje sve države članice EU i temelji se na glavnim pokazateljima socijalnih rezultata, dok druga faza uključuje dublju analizu za zemlje s utvrđenim rizicima. U drugoj fazi se uzimaju u obzir i političke mjere koje su zemlje već provele ili planiraju provesti.

Ključni izazovi: siromaštvo, obrazovanje i radna integracija

Komisija naglašava kako su socijalna uključenost i smanjenje siromaštva među glavnim izazovima u analiziranim zemljama. Posebna se pažnja posvećuje nejednakostima u dohotku i visokom udjelu građana koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

U području obrazovanja ističu se problemi kao što su niska stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom učenju te manjak osnovnih digitalnih vještina. Tri zemlje bilježe i visok postotak ranog napuštanja školovanja, što dodatno komplicira pristup tržištu rada.

Iako je stanje na tržištima rada generalno stabilno, šest zemalja, uključujući Hrvatsku, suočava se s izazovima u zapošljavanju osoba s invaliditetom, dok četiri zemlje bilježe višu stopu nezaposlenosti. Komisija zaključuje kako je potrebna snažnija integracija podzastupljenih skupina u radnu snagu.

Uključivanje socijalnih partnera i daljnji koraci

Prije objave izvješća, Komisija je konzultirala sindikate i organizacije poslodavaca kako bi prikupila njihove uvide i preporuke. Sljedeći koraci uključuju raspravu o nalazima u Odboru za zapošljavanje i Odboru za socijalnu zaštitu, a konačne preporuke bit će uključene u proljetni paket Europskog semestra 2025.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u petak je, prilikom službenog posjeta Zagrebu, sudjelovala na svečanoj inauguraciji novog multimedijskog centra Doživi Europu

Poslušaj članak

Riječ je o centru koji na atraktivan i zabavan način građanima prikazuje utjecaj europskog zakonodavstva na svakodnevicu, rad institucija EU i aktualne europske teme. Projekt je to Europskog parlamenta i Europske komisije.

U prigodnom govoru predsjednica Metsola istaknula je kako je Europa puno više od zemljopisnog pojma.

– To je zajednica vrijednosti utemeljena na zajedničkim kulturama i iskustvima koja su nas ujedinila i koja nam omogućuju da budemo snažni i jedinstveni u suočavanju s izazovima – pojasnila je Metsola. Naglasila je kako je odgovornost Europskog parlamenta da usvaja najbolje odluke za hrvatske građane, kojima stoga treba pokazati kako se one donose.

– U svijetu u kojem su sve raširenije dezinformacije i neizvjesnost, važno je pokazati što Europa čini za Hrvatsku i njezine građane. Što smo bolje informirani, to smo jači – i kao društvo i kao pojedinci – te zato građanima želimo približiti donošenje europskih odluka – rekla je Metsola. Osvrnula se i na članstvo Hrvatske u EU-u, čije je inicijative pohvalila.

Poručila je da je Hrvatska prava priča o uspjehu Europske unije, primjer svima drugima koji je mogu slijediti.

Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica rekla je da centar Doživi Europu nije samo prostor, nego mjesto gdje Europska unija postaje opipljiva, konkretna, stvarna i bliska.

– Hrvatska je u Europsku uniju unijela svoju kulturu, vrijednosti, a zauzvrat smo dobili sigurnost, mnogobrojne mogućnosti, ali i snagu zajedništva. Europska unija nije samo tržište i pravni okvir, to je zajednica naroda koja dijeli viziju mira, slobode i solidarnosti. Centar Doživi Europu približava tu viziju; priču o razvoju europske ideje od njezinih početaka pa sve do aktualnog saziva Europskog parlamenta i Europske komisije. Ovdje građani mogu saznati kako europske odluke nastaju – posebno se to odnosi na mlade – kako one izravno utječu na naše živote; o sigurnosti, zdravlju, okolišu, obrazovanju, tržištu rada, digitalnoj transformaciji – objasnila je Šuica. Naglasila je da centar Doživi Europu predstavlja poziv svim građanima da sudjeluju, postavljaju pitanja i traže odgovore, da budu dio europskog puta.

– Uvjerena sam da će svaki posjetitelj centra izaći iz njega bogatiji znanjem, razumijevanjem i osjećajem pripadnosti – poručila je Šuica.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner, rekao je da otvaranjem centra Doživi Europu Hrvatska na jedan način postaje još bliža Europskoj uniji. Naglasio je da je interaktivni izložbeni prostor Doživi Europu poruka svima, a posebno mladima, jer će oni biti lideri buduće Europe. Poručio je da će mladi voditi Europu sutrašnjice, za koju je uvjeren da će biti još uspješnija, čvršća te još otpornija na bilo kakve izazove – bilo sigurnosne, bilo gospodarske.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako multimedijski centar Doživi Europu predstavlja priliku za stjecanje točnih i kvalitetnih informacija o Europskoj uniji, njezinu funkcioniranju, politikama i vrijednostima koje oblikuju našu stvarnost. Naglasio je kako centar mladim generacijama nudi priliku za sudjelovanje u simulacijama donošenja odluka, čime im ti procesi postaju jasni i manje apstraktni. Poručio je kako takvi sadržaji ne samo da približavaju građanima europske teme, već potiču i sudjelovanje u europskim izborima, što je ključno za demokratske procese.

Inauguraciji centra Doživi Europu nazočili su i učenici Srednje škole Lovre Montija iz Knina, koji su bili u dvodnevnom posjetu Europskom parlamentu u Strasbourgu.

– U Europskom parlamentu mi je bilo jako lijepo, puno sam naučila, pogotovo o jedinstvu, o pravima žena. Svidjela mi se debata o pravima žena u kojoj sam iznijela svoje mišljenje. U ovoj debati najviše su pozitivna iskustva iznijeli sudionici iz Litve. Zanimljive su mi bile teme i o jedinstvu, različitosti te korupciji – podijelila je svoja iskustva učenica Dora Jurčević. Smatra da Europski parlament ima važnu ulogu u ujedinjenju europskih građana.

Multimedijski centar Doživi Europu u središtu Zagreba, u Bakačevoj ulici 3, otvorio je svoja vrata javnosti već početkom ožujka. Građanima je na dvije etaže dostupan izložbeni prostor s vizualno atraktivnim specijaliziranim sadržajem o Europskoj uniji te edukativna igra uloga zastupnika Europskog parlamenta.

Sadržaj je dostupan na 24 službena jezika Europske unije.

Zagreb je 15. europska prijestolnica u kojoj djeluje interaktivni izložbeni prostor Doživi Europu.

Zimsko istraživanje Eurobarometra, koje je proveo Europski parlament, pokazuje povijesne razine potpore članstvu u EU-u, prije svega zbog pitanja mira i sigurnosti

– Dvije trećine Europljana želi da EU ima veću ulogu u njihovoj zaštiti. To je jasan poziv na djelovanje na koji ćemo odgovoriti. Europa mora biti jača kako bi se naši građani osjećali sigurnije. Europski parlament osigurat će da svaki izneseni prijedlog bude dovoljno hrabar i ambiciozan te prikladan za ozbiljnost prijetnje s kojom se Europa suočava. Europa danas mora napraviti iskorak, u protivnome riskira da sutra ostane po strani – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Čak 66% europskih građana želi da EU preuzme važniju ulogu u njihovoj zaštiti od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. To je stajalište posebno izraženo među mlađim ispitanicima. Na nacionalnoj razini rezultati za snažniju ulogu EU-a kreću se od 87% u Švedskoj do 47% u Rumunjskoj i 44% u Poljskoj.

Gotovo tri četvrtine (74%) građana u EU-u vjeruje da njihova zemlja ima koristi od europskog članstva. Riječ je o najvećem rezultatu ikad zabilježenom u istraživanju Eurobarometra o tom pitanju otkad je ono prvi put postavljeno 1983. godine. Uzimajući u obzir trenutačni kontekst, ispitanici navode doprinos EU-a održavanju mira i jačanju sigurnosti (35%) kao glavne razloge zbog kojih se članstvo smatra korisnim.

U Hrvatskoj je broj građana koji vidi koristi od EU članstva još veći od EU prosjeka te iznosi 84%. Najzastupljenije je mišljenje da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja (51%), a nakon toga da doprinosi miru i sigurnosti (34%).

Na razini EU-a  građani se općenito slažu kako bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima (89%) i da su Europskoj uniji potrebna veća sredstva za suočavanje s predstojećim izazovima (76%).

U Hrvatskoj je na pitanje bi li Europska unija trebala biti jedinstvenija pozitivno odgovorilo 90% građana, a 83% ispitanika smatra da bi Unija trebala imati na raspolaganju više sredstava.

Građani od EU-a očekuju jačanje sigurnosti i obrane te veću konkurentnost

U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja obrana i sigurnost (36%) te konkurentnost, gospodarstvo i industrija (32%) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu. To su ujedno teme koje su bile važne na prošlotjednom sastanku Europskog vijeća na kojem je predsjednica Parlamenta pozvala na brže djelovanje i odvažnije ambicije.

Dok su rezultati za obranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s veljačom/ožujkom 2024., oni za konkurentnost, gospodarstvo i industriju povećali su se za pet postotnih bodova. Nakon tih dvaju područja slijede energetska neovisnost (27%), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25%) te obrazovanje i istraživanje (23%).

Gospodarska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu Europskog parlamenta. Četiri od deset Europljana spominju inflaciju, rast cijena i troškove života (43%), a slijede obrana i sigurnost EU-a (31%), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31%) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (29%). Inflacija, rastuće cijene i troškovi života glavni su prioritet u svim dobnim skupinama, a najveći su rezultati zabilježeni u Portugalu (57%), Francuskoj (56%), Slovačkoj (56%), Hrvatskoj (54%) i Estoniji (54%).

Ispitanici u Hrvatskoj smatraju da se Europska unija u jačanju svoje uloge na svjetskoj pozornici mora prvenstveno usmjeriti na sigurnost hrane i poljoprivredu (35%) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (31%). Slijede energetska neovisnost (29%), demografija, migracije i starenje stanovništva (28%) te obrana i sigurnost (24%).

Kao prioritete u radu Europskog parlamenta, uz već spomenuti problem inflacije, rasta cijena i troškova života (54%), ispitanici su izdvojili potporu gospodarstvu i novim radnim mjestima (38%) te borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (34%).

Kao što je pokazalo prethodno istraživanje Europskog parlamenta, inflacija i troškovi života već su imali važnu ulogu kao pokretačka snaga na posljednjim europskim izborima, a gospodarska situacija i dalje je glavni razlog zabrinutosti mnogih Europljana.

Trećina ispitanika (33%) očekuje da će se njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, što je sedam postotnih bodova više nego u razdoblju od lipnja do srpnja 2024. U tome prednjače ispitanici u Francuskoj s 53% (+8 postotnih bodova) te u Njemačkoj s 47% (+15 postotnih bodova). U Hrvatskoj 29% građana očekuje pad životnog standarda, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na posljednje istraživanje.

Mir i demokracija i dalje su temeljne vrijednosti EU-a

Kad je riječ o vrijednostima koje bi Europljani željeli da Europski parlament brani, na prvom su mjestu mir (45%), demokracija (32%) i zaštita ljudskih prava u EU-u i svijetu (22%). Rezultati za to pitanje ostali su stabilni, što naglašava nepokolebljivu potporu građana temeljnim vrijednostima i načelima EU-a.

Dvije trećine građana podržava snažniju ulogu Europskog parlamenta

Kao što pokazuju povijesni trendovi, u trenucima krize građani od EU-a traže odlučne mjere i rješenja. Kada EU ostavlja dojam zajedništva i ostvarenih rezultata, pokazatelji potpore su visoki, što je i trenutačno slučaj. 50% ispitanika tako ima pozitivnu predodžbu o EU-u.

U posljednjem desetljeću ta je pozitivna percepcija samo jednom bila viša (52%), na proljeće 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pozitivna slika Europskog parlamenta je na stabilno visokoj razini (41%). Nekoliko mjeseci od početka novog saziva, više od šest od deset (62%) građana željelo bi da Parlament ima važniju ulogu. To je povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na veljaču i ožujak 2024., odnosno na razdoblje uoči europskih izbora u lipnju 2024.

U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56% ispitanika, a o Europskom parlamentu 44%. Kao i na EU razini, 62% građana voljelo bi da Parlament ima važniju ulogu.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj