Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje SUMEZ organizirao je 14. svibnja okrugli stol o važnosti mentalnog zdravlja pod nazivom Dobre prakse u EU i HR u području usluga u zajednici za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja
Poslušaj ovaj članak
Kako su istaknuli iz SUMEZ-a, izborno razdoblje je odlična prilika za mobilizaciju političkih kandidata, ali i članica SUMEZ-a da pojačaju napore u zagovaranju i podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i pružanju podrške u zajednici u svojim lokalnim jedinicama te utječu na političke predstavnike u utrci za EU parlament. Izbori za Europski parlament, te konstituiranje Sabora nakon održanih nacionalnih izbora, predstavljaju strateški trenutak za zagovaranje i promicanje mentalnog zdravlja u zajednici i u javnom prostoru dajući platformu za podizanje svijesti, utjecaj na političke programe i poticanje pozitivnih promjena te promicanje europskih i hrvatskih dobrih praksi za zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici.
Iako je Savez poziv na okrugli stol uputio svim stranačkim zastupnicima na EU listama, odazvala ih se samo nekolicina. Okrugli stol dio je projekta ‘Naši glasovi za mentalno zdravlje’ i predstavlja početak istoimene digitalne kampanje, čiji je cilj informirati i osvijestiti javnost o izazovima, dobrim praksama za podršku mentalnog zdravlja u zajednici te politikama mentalnog zdravlja u HR i EU, te ih pozvati da izađu na izbore za EU Parlament.
Skup je moderirao glumac Adrian Pezdirc iz nezavisne umjetničke inicijative za podršku mentalnom zdravlju mladih Boli me. Uz zamjenicu pravobranitelja Miru Pekeč Knežević, panelisti su bili Danijela Štimac iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Marina Vidović, predsjednica Udruge Feniks Split, stručnjakinja peer podrške, Radmila Stojanović Babić, predsjednica Udruge Susret i članica Mental Health Europe i Antonela Golobić, aktivistica za mentalno zdravlje.
Predsjednik SUMEZ-a Tin Pongrac u uvodnom govoru je istaknuo kako se ovim aktivnostima želi dovesti mentalno zdravlje u fokus u vrijeme izbora za Europski parlament zbog nedostatka političkog sluha. Savez okuplja 19 udruga u 10 gradova. Primjećuje da mentalno zdravlje prestaje biti marginalizirano, vjerojatno i zbog posljedica koja su na njega ostavili pandemija i potres. U Savezu se zalažu za veću dostupnost psihoterapije i podrške ljudi sa sličnim iskustvom psihičke krize. Zamijetili su da je određen broj stranaka u svojim stranačkim programima istaknuo područje zdravstva pa i područje mentalnog zdravlja koje je jedan od prioriteta u EU. Potrebno je izdvojiti veća sredstva kako bi se osigurale potrebne usluge i podrška. Naveo je da je mentalno zdravlje zalog budućnosti jedne države, jednako važno kao obrana, a ulaganje u zdravlje nije trošak nego dobitak.
Radmila Babić Stojanović podsjetila je na definiciju mentalnog zdravlja koja kaže da je mentalno zdravlje stanje dobrobiti u kojem čovjek može doprinositi zajednici i savladavati svakodnevne životne stresove usprkos simptomima.
Marina Vidović iz udruge Feniks napomenula je da ova općeprihvaćena definicija Svjetske zdravstvene organizacije naglasak stavlja na funkcionalnost i dobrobit za društvo, ali izostavlja zadovoljstvo životom i osjećaj ispunjenosti kao važne komponente mentalnog zdravlja.
Danijela Štimac govorila je o načinu na koji je organiziran sustav skrbi o mentalnom zdravlju na strateškoj razini. 2022. je donesena strategija koja je na tragu smjernica Svjetske zdravstvene organizacije i europskih smjernica. U njezinu izradu bio je uključen predstavnik korisnika, a daje dugoročnu viziju razvoja i govori o osnaživanju sveukupne populacije. Strategija stavlja fokus na organizaciju usluga u zajednici pri čemu vrlo važno mjesto imaju stručnjaci po iskustvu koji pružaju nadu u oporavak. Naglasila je kako bi sustav trebao biti fleksibilniji i usmjeren prema jačanju snaga pojedine osobe. Ciljevi strategije su izrada akcijskih planova koji će detaljizirati provedbu. Od 2016. do 2022. godine nije postojala strategija. U okviru mreže je osnovano 30 mobilnih timova, dispanzera i psiholoških timova koji će biti povezani sa školama. Cilj je da svaka lokalna jedinica ima stanicu za mentalno zdravlje i dostupnu psihoterapiju.
Najveća prepreka je rigidnost sustava i neusmjerenost na potrebe korisnika te monopol HZZO-a na financiranje zdravstvene zaštite pri čemu plaća nerealnu cijenu za psihoterapijske usluge. Mreža javnozdravstvenih timova pružat će uslugu psihoterapije, edukacije kadrova, jačanje kompetencije pružatelja i povezivanje s drugim sustavima. Subvencioniranje psihoterapije je cilj i potreba, a važno pitanje je na koji način se može ojačati izvanbolnička skrb. Unutar sustava se jako teško dobiva psihoterapijska pomoć, velike su liste čekanja.
Osim psihoterapije, potrebna je podrška u zajednici kako osoba ne bi trebala odlaziti iz svog doma da joj se pruži pomoć. Izuzetno važan resurs su udruge koje vode grupe uzajamne podrške, organiziraju besplatne psihoterapije i radno-okupacijske aktivnosti. Problem je u tome što bolnice zaziru od suradnje s udrugama. Bolovanje zbog mentalnih oboljenja je najčešće, a Ministarstvo zdravstva nije objavilo natječaj za psihosocijalnu pomoć dvije godine.
Mira Pekeč Knežević istaknula je kako se očekuje da bi pitanja mentalnog zdravlja trebao rješavati zdravstveni sustav. Međutim, kad već dođe do problema, kasno je. Potrebno se usmjeriti na održavanje ravnoteže i stabilnosti čitave zajednice. Sredstva su omeđena sustavom i ne prate korisnika. Ničim ne pokazujemo u našoj zajednici da nam je čovjek najvažniji, a istovremeno je ulaganje u čovjeka i ekonomsko pitanje.
Osnovni principi na kojima se temelji organizacija sustava je osnaživanje za preuzimanje odgovornosti, individualizirani pristup usmjeren potrebama i usmjerenosti na jače strane pojedinca. U tretmanu naglasak treba biti na oporavku. Psihičke bolesti nisu doživotne dijagnoze, svatko ima kapacitet za oporavak koji nije odsustvo simptoma. Pri tome je važna interdisciplinarnost i uključivanje onih o kojima se govori – stručnjaka po iskustvu koji trebaju biti sukreatori politika i provedbi intervencija. Takve Peer workere će plaćati zdravstveni sustav.
Marina Vidović istaknula je da su grupe uzajamne pomoći članovima udruga najvažniji oblik podrške jer im dopuštaju biti to što jesu, izraziti se i biti saslušan, biti tu za drugo ljudsko biće, maknuti svoja rješenja i nelagode prema tuđoj boli. Manjak je adolescentskih psihijatara, a 50% poremećaja događa se u adolescenciji i počinje s 15, 16 godina. Djecu treba podučavati socijalno-emocijalnim kompetencijama, a u obrazovanju je veliki naglasak na STEM znanjima. U školama se i dalje kod psihologa ide po kazni jer dijete odskače po nečemu, a ne uči se djecu kako postaviti osobne granice, kako izraziti ljutnju, kako žalovati, te kako izgleda zdrav emocionalni odnos. Sustav obrazovanja ne prepoznaje da je ulaganje u mentalno zdravlje nužno, a u društvu prevladava imperativ stjecanja bez obzira na to koliko je pojedincu pri tome teško što vodi u mentalnu bolest. Ako želimo unaprijediti mentalno zdravlje, potrebno je drugačije promišljati o vrijednostima i kvaliteti života.
Antonela Golobić govorila je o svom iskustvu borbe s depresijom pri čemu je navela izrazito zabrinjavajuće i neodgovarajuće reakcije djelatnika hitnih službi koji budu prvi kontakt osobi u stanju psihosocijalne krize. Tako je djelatnica hitne suicidalnoj osobi rekla da nazove prijateljicu, a policajka da je nezahvalna i da joj zapravo nije ništa. U zdravstvenom sustavu nailazila bi na komentare da ne može imati nikakve probleme jer ima samo 22 godine.
Nužna je edukacija hitnih službi kako se ponašati prema osobama s različitim vrstama invaliditeta i osobama s mentalnim teškoćama jer tijekom svog obrazovanja nisu imali nikakvu edukaciju.
Savez poziva građane da više o kampanji NAŠI GLASOVI ZA MENTALNO ZDRAVLJE poprate na web stranici, Facebooku i Instagramu, te da izađu na izbore 9. lipnja i iskoriste svoj glas i daju povjerenje osobi koja će ući u EU parlament i uključiti se u inicijative, grupe i koalicije za zaštitu mentalnog zdravlja na razini EU.
Župan Miletić naglasio je kako su zdravstvo i socijalna skrb, uz obrazovanje i sport, među najvažnijim prioritetima Istarske županije. Istaknuo je da je cilj dugoročno razvijati kvalitetne i dostupne usluge te osigurati kontinuiranu podršku onima kojima je najpotrebnija
Poslušaj članak
Istarska županija nastavlja s kontinuiranim ulaganjima u sustav socijalne skrbi, a najnoviji ugovori vrijedni gotovo 500.000 eura još jednom potvrđuju snažnu usmjerenost prema podršci najranjivijim skupinama. Ugovore je u Puli potpisao župan Boris Miletić s predstavnicama Sigurne kuće Istra, Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda – Pula i Društva Crvenog križa Istarske županije.
Dodijeljena sredstva omogućuju stabilno funkcioniranje ključnih socijalnih usluga – od zaštite i podrške ženama žrtvama nasilja, preko rehabilitacijskih i edukacijskih programa za osobe s invaliditetom, do širokog spektra humanitarnih i javnozdravstvenih aktivnosti koje provodi Crveni križ.
Župan Miletić naglasio je kako su zdravstvo i socijalna skrb, uz obrazovanje i sport, među najvažnijim prioritetima Istarske županije. Istaknuo je da je cilj dugoročno razvijati kvalitetne i dostupne usluge te osigurati kontinuiranu podršku onima kojima je najpotrebnija.
Značajan dio sredstava usmjeren je na Sigurnu kuću Istra, koja pruža smještaj, savjetodavnu i stručnu pomoć ženama i djeci u kriznim situacijama, ali i provodi preventivne programe i edukacije. Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda – Pula dobiva potporu za provedbu rehabilitacijskih, edukacijskih i psihosocijalnih programa za djecu, mlade i odrasle osobe s teškoćama u razvoju i invaliditetom. Uz to, u tijeku je i realizacija projekta nove zgrade Centra u pulskom naselju Šijana, vrijednog oko šest milijuna eura, čime će se dodatno unaprijediti kvaliteta usluga.
Društvo Crvenog križa Istarske županije sredstva će koristiti za razvoj volonterstva, rad s mladima, edukacije iz prve pomoći, organizaciju dobrovoljnog darivanja krvi te pripremu i djelovanje u kriznim situacijama. Time se dodatno jača sustav solidarnosti i spremnosti na izvanredne okolnosti.
Zamjenica župana Gordana Antić istaknula je važnost sustavnog pristupa razvoju socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na njihovu dostupnost svim građanima. Naglasila je i potrebu daljnjeg razvoja izvaninstitucionalnih oblika skrbi te jačanja suradnje između javnih institucija i organizacija civilnog društva.
Predstavnice ustanova zahvalile su Istarskoj županiji na kontinuiranoj financijskoj podršci, istaknuvši kako upravo takva ulaganja osiguravaju stabilan rad i omogućuju daljnje unaprjeđenje socijalnih programa na području Istre.
Biciklijada je otvorena za sve – osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta koje su u odgovarajućoj fizičkoj kondiciji te žele aktivno doprinijeti stvaranju uključivijeg društva
Poslušaj članak
U organizaciji Društva osoba s invaliditetom Varaždin, treći put održat će se inkluzivna biciklijada na relaciji Varaždin – Marija Bistrica – Varaždin. Ovaj hvalevrijedan događaj zakazan je za 2. svibnja 2026. godine, s polaskom u 6 sati s Varaždinskog korza.
Riječ je o inicijativi koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj sudionika s ciljem promicanja inkluzije, jednakosti i zajedništva. Biciklijada je otvorena za sve – osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta koje su u odgovarajućoj fizičkoj kondiciji te žele aktivno doprinijeti stvaranju uključivijeg društva.
Glavna ideja događaja jest poticanje međusobnog razumijevanja i povezivanja kroz zajedničku aktivnost. Upravo ovakve inicijative doprinose smanjenju predrasuda i jačanju socijalne kohezije, što je jedan od ključnih ciljeva modernih europskih društava. Prema smjernicama Europske unije i strategijama za prava osoba s invaliditetom, uključivanje u društvene, sportske i rekreativne aktivnosti igra važnu ulogu u poboljšanju kvalitete života i ravnopravnog sudjelovanja u zajednici.
Ruta Varaždin – Marija Bistrica – Varaždin duga je približno 80 kilometara u jednom smjeru, što ovu biciklijadu čini zahtjevnijom, ali istovremeno i posebno vrijednom za sudionike koji žele testirati svoje mogućnosti i sudjelovati u značajnoj društvenoj inicijativi. Marija Bistrica, kao jedno od najpoznatijih hrvatskih svetišta i odredište brojnih hodočasnika, dodatno daje simboličnu dimenziju ovom događaju.
Organizatori su osigurali sve potrebne uvjete za sigurno i ugodno sudjelovanje. Za sve prijavljene sudionike bit će osigurane majice, sendviči, voda i ručak, dok će tijekom cijele rute biti dostupna pratnja kombi vozilom za dodatnu sigurnost i podršku.
Ovakvi događaji važni su ne samo za sudionike, već i za širu zajednicu jer podižu svijest o važnosti inkluzije i jednakih mogućnosti za sve građane. Aktivnim sudjelovanjem ili podrškom, svaki pojedinac može doprinijeti stvaranju društva koje prihvaća različitosti i potiče solidarnost.
Organizatori pozivaju medije i javnost da podrže ovu inicijativu objavom poziva i plakata te tako pomognu u širenju svijesti o važnosti inkluzije u društvu.
Svi zainteresirani pozvani su da se pridruže i budu dio ove inspirativne priče koja povezuje ljude, briše granice i promiče vrijednosti zajedništva.
Volontiranje ima neprocjenjivu vrijednost. Omogućuje osobi da doprinese društvenom razvoju, obogati život drugih, ali i svoj život. U znak zahvalnosti i priznanja za nesebičan rad volonterima Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom (DTI) od 2016. godine dodjeljuje nagradu Vedran, nazvanu po pokojnom slikaru Vedranu Bouši koji je kao osoba s invaliditetom slikao glavom
Poslušaj članak
Nagrada Vedran za 2025. godinu 31. ožujka dodijeljena je socijalnoj radnici Ani Mužek iz Karlovca koja ima bogato volontersko iskustvo. Tijekom studija socijalnog rada Ana je pokazala poseban interes za volontiranje s osobama s invaliditetom.
Na Festivalu jednakih mogućnosti počela je volontirati 2017. godine, a danas volontira kao članica organizacijske strukture Festivala i voditeljica info pulta. Ana je volontirala i u udruzi Ozana s osobama s teškoćama u razvoju. Za volonterski rad u Društvu multiple skleroze Karlovačke županije nagrađena je nagradom ‘Naj volonterka Grada Karlovca’ 2025. godine.
Danas je zaposlena u Hrvatskom zavodu za socijalni rad pri stručnoj cjelini za odrasle osobe te je motivirana za daljnje profesionalno usavršavanje u području rada s osobama s invaliditetom.
Osim nagrade u obliku brončane skulpture kipara Vlatka Šaguda, Ani je uručena i monografija Vedrana Bouše te gravirano staklo ‘Volonterka 2025. godine’.
Uručujući nagradu Vedran, dopredsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Smiljana Tomić zahvalila je Ani za njezin volonterski rad, ali i svim volonterima koji svojim radom doprinose Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom i zajednici općenito.
Izvršna direktorica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Milica Gregurić Prugovečki istaknula je da je u Društvu 2025. godine volontiralo 112 volontera koji su ukupno realizirali 3537 volonterskih sati.
– Naši volonteri su dali svoj doprinos koliko god su mogli. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine uz Anu četiri osobe imale su najviše volonterskih sati. Antonela Križanović ostvarila je 82 volonterska sata, Lora Zečević 83, Ivana Ekart 88, Maja Liković Cipurić 97, a Ana Mužek impresivnih 138 sati volonterskog rada. Njezin se rad odvijao kroz društvene mreže, kreiranje sadržaja i komunikaciju te je Društvo zahvaljujući tome postalo vidljivije onima koji nisu bili fizički prisutni – pojasnila je Gregurić Prugovečki.
Za Anu Mužek velika je čast što joj je dodijeljena nagrada Vedran i to je, kaže, kruna njezina volontiranja. Tijekom desetogodišnjeg volontiranja na Festivalu jednakih mogućnosti stekla je dragocjeno znanje, ali i sklopila prijateljstva.
Emotivno je izjavila da je Festival dio njezina života te je kroz to volontiranje odrastala. Naglasila je da, ukoliko je nekome pomogla tijekom tri dana trajanja Festivala u deset godina svog volontiranja, ima osjećaj da je bila na dobrom putu.
– Odlučila sam prije deset godina volontirati jer sam željela dati svoj doprinos Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom, pritom ništa nisam očekivala zauzvrat, a dobila sam jako puno. U Ozani sam imala studentsku praksu te sam kraće vrijeme volontirala kroz projekt informatičkih radionica i radionica keramike za korisnike. To je lijepo iskustvo jer me ispunjava zadovoljstvom rad s osobama s intelektualnim teškoćama. Od 2018. volontiram u Društvu multiple skleroze Karlovačke županije te dalje redovito sudjelujem u raznim njihovim događajima – ispričala je Ana.
Poručila je mladima koji se odluče volontirati da ne trebaju očekivati kako će nešto dobiti od nekoga zauzvrat, nego da će se osjećati korisno čineći nešto dobro za druge.
BocciaPrije 3 dana
VremeplovPrije 3 dana
Moderna vremenaPrije 4 dana
Najbolji sportašiPrije 4 dana
EU kutakPrije 2 dana
IntervjuPrije 3 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 2 dana