Kad radna lampa pregori, Hrvati znaju rješenje: dva do tri tjedna pod suncem

Koliko puta ste ove godine u pauzi od posla rekli: ‘Još malo pa godišnji!’?

U Hrvatskoj, gdje je prosječan broj dana godišnjeg odmora 25, ljeto je pravo vrijeme za punjenje baterija, bježanje s užarenog asfalta i pretvaranje flip-flopova u službenu obuću.

Najpopularniji period za odlazak na godišnji odmor upravo su ljetni mjeseci. Prema istraživanju koje je provela Alma Career Croatia, koja upravlja portalom MojPosao, svaki treći Hrvat na ljetovanje će potrošiti od dva do tri tjedna (33% ispitanika u oba slučaja). Toliko godišnjeg odmora preporučuju i psiholozi kao optimalan period za odmor od posla i punjenje baterija za narednu godinu.

Više od tri tjedna, odnosno od 15 do 20 dana godišnjeg, na ljetovanje će potrošiti tek 12% ispitanika.

Za ljetovanje i dalje biramo Hrvatsku

Općenito gledano, na ljetovanje ove godine planira ići čak 79% ispitanika. Kada je destinacija u pitanju, građani i dalje planiraju ići unutar Hrvatske (71%), dok tek manji broj ispitanika na putovanje planira izvan granica Hrvatske (20%). Neki će, iako mali dio (9%), na ljetovanje i u Hrvatsku i u inozemstvo.

A oni koji ne planiraju, navode kao glavne razloge to što nemaju godišnjeg odmora preko ljeta, žive na moru pa im odlazak na ljetovanje nije potreban ili najčešće, jednostavno nemaju financijske mogućnosti za takav luksuz.

Unatoč medijskim naslovima kako je Hrvatska za domaće turiste postala skupa destinacija, istraživanje pokazuje nešto suprotno. Oni koji putuju van Hrvatske planiraju potrošiti više, u prosjeku 1898 eura. Usporedno s njima ispitanici koji planiraju ljetovanje unutar Lijepe Naše planiraju potrošiti oko 1330 eura. Ipak, ta skuplja ljetovanja često i traju kraće. Na putovanja izvan Hrvatske ispitanici potroše do 7 dana, dok su domaća putovanja rjeđe tako kratka.

I dok mnogima godišnjeg nikad nije dosta, u nekim američkim tvrtkama otišli su korak dalje i uveli neograničen broj dana godišnjeg odmora. Zvuči kao san? U stvarnosti, zaposlenici ondje i dalje koriste manje dana odmora nego što mi imamo na raspolaganju. I sami ispitanici su svjesni da bi kod nas takva praksa mogla rezultirati zloupotrebom od strane zaposlenika.

– Dobra praksa koja pokazuje da se cijeni rad radnika. Naravno, ne bi bilo fer da druga strana to ‘zloupotrebljava’ ukoliko je poslodavac korektan u ostvarivanju i ostalih prava radnika.

Bilo kako bilo, jednom kada krenu valovi, škripa japanki i zvuk cvrčaka, svi znamo da godišnji ima svoju posebnu čar. I da vrijedi svake sekunde.

Izvor: MojPosao

Gradnja centra označava značajan iskorak u kvaliteti skrbi, obrazovanja i inkluzije za djecu s teškoćama na području Krapinsko-zagorske županije

Poslušaj članak

U Krapinskim Toplicama je 7. srpnja 2025. godine svečano obilježen početak gradnje novog Centra za odgoj i obrazovanje, projekta vrijednog više od 20 milijuna eura. Novi objekt prostirat će se na više od 7000 kvadrata te će sadržavati 34 učionice, sportsku dvoranu, prostore za predškolski odgoj, socijalne usluge, ranu razvojnu podršku i poludnevni boravak.

Svečanost je simbolično obilježena polaganjem vremenske kapsule, koju su s učenicima centra položili župan Željko Kolar i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Župan Kolar istaknuo je važnost jednakih uvjeta za svu djecu, posebno onu s teškoćama u razvoju. Njegova zamjenica Jasna Petek dodala je da centar predstavlja jedinstvenu ustanovu koja objedinjuje obrazovne, rehabilitacijske i socijalne usluge te je izrazila ponos zbog ostvarenja višegodišnjeg sna.

Ministar Fuchs poručio je kako je projekt dio šire strategije kojom se svim županijama osigurava moderan centar ove vrste, dok je državni tajnik Ivan Vidiš istaknuo snažnu predanost lokalnog vodstva i impresivnu razinu projekta.

Ravnatelj Centra Antun Zupanc podsjetio je na povijest ustanove i izrazio zadovoljstvo što će djeca i djelatnici napokon dobiti suvremene uvjete. Načelnica Krapinskih Toplica Gordana Jureković zahvalila je što centar ostaje u mjestu te istaknula njegov doprinos razvoju općine.

Pročelnica Vlatka Mlakar predstavila tehničke detalje: projekt obuhvaća edukacijske prostore, sportsku dvoranu i igralište, a radove izvodi zajednica ponuditelja MAR d.o.o. i Tehnika d.d., uz vrijednost ugovora od 16,6 milijuna eura. Stručni nadzor i projektantski nadzor povjereni su specijaliziranim tvrtkama.

Gradnja centra označava značajan iskorak u kvaliteti skrbi, obrazovanja i inkluzije za djecu s teškoćama na području Krapinsko-zagorske županije.

Prosječna plaća u Hrvatskoj prvi put premašila 1500 eura, državne tvrtke i dalje ispod prosjeka

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, u drugom kvartalu 2025. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1526 eura neto, što je 4% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 17% više nego u istom razdoblju 2024. godine.

Medijalna plaća, koja bolje odražava stvarnu raspodjelu primanja, nešto je niža od prosjeka i iznosi 1410 eura. To znači da većina zaposlenika zarađuje manje od prosječne plaće.

U usporedbi s prethodnim kvartalom, medijalna plaća također je porasla za 4%, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježila rast od 18%.

Općenito gledano, najviše plaće imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, gdje su primanja u prosjeku 21% viša od ukupnog prosjeka. S druge strane, najniže plaće zabilježene su u turizmu, gdje su 10% ispod prosjeka.

Usporedimo li podatke s drugim kvartalom 2024. godine, najveći rast plaća zabilježen je u sektorima: poljoprivreda (+22%) te transportu, logistici i skladištenju (+19%).

S druge strane, u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, voda i otpada plaća je rasla svega 8% u odnosu na isti period prošle godine.

Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3000 eura, najbolje plaćene pozicije pronalazimo u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija.

Konkretnije, zaposlene u području tehnologije i razvoja zarađuju u prosjeku 37% više od prosječne plaće, odnosno 2098 eura, dok stručnjaci u IT sektoru primaju 21% više od prosjeka, što iznosi 1850 eura.

Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici pomoćnih zanimanja, čija su primanja 37% ispod prosjeka (964 eura), dok radnici u tekstilnoj industriji zarađuju 1021 eura, što je 33% ispod prosjeka.

Državne tvrtke i dalje ispod prosjeka

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 9% više od prosjeka te iznose 1669 eura neto. S druge strane, zaposlenici tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu primaju 1% niže plaće od prosjeka (1516 eura), a upravo su u tim tvrtkama primanja radnika doživjela najznačajniji rast u odnosu na prethodnu godinu – čak 21%.

Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu iznose 1493 eura neto, odnosno 2% manje od prosjeka. Radnici zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi ostvaruju mjesečna primanja od 1529 eura, što je u skladu s državnim prosjekom.

Provjerili su i postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade. S rastom veličine tvrtke, rastu i plaće.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna neto plaća iznosi 1370 eura, što je 10% ispod državnog prosjeka.

U tvrtkama s do 19 zaposlenika prosječna primanja iznose 1476 eura, što je 3% ispod prosjeka. Najviše prosječne plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.641 euro neto, što je 8% više od prosjeka i rast od 23% na razini godine.

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-17%), Požeško-slavonskoj (-18%) te Virovitičko-podravskoj (-18%) županiji.

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1671 euro (medijan 1540 eura).

U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše ‘skočile’ u županijama s nižim prosječnim plaćama: Krapinsko-zagorskoj (+30%), Osječko-baranjskoj (+21%) te Požeško-slavonskoj (+21%) županiji.

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.

Konkretnije, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 2506 eura, što je 64% više od prosječne plaće. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju čak 13% višu plaću od prosječne (1719 eura) i čak 31% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1312 eura, ili 14% manje od prosjeka.

Također, analiza pokazuje kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1180 eura (23% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1315 eura (-14%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1672 eura, odnosno 10% više od prosjeka.

Muškarci i dalje osjetno plaćeniji od žena

U drugom kvartalu 2025. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena. Prosječna mjesečna neto plaća muškaraca u drugom kvartalu iznosila je 1640 eura, dok je prosječna mjesečna plaća žena iznosila 1426 eura.

Izvor: MojPosao