Connect with us

Kutak za stručnjake

Creutzfeldt-Jakobova bolest rijetka je i smrtonosna

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje liječnika ili medicinskog stručnjaka koji pregledava rendgenske snimke i MRI slike. Na slici se vidi ruka osobe koja pokazuje na jednu od MRI slika mozga. Na lijevoj strani slike nalaze se MRI snimke kralježnice, dok se na desnoj strani nalaze MRI snimke mozga iz različitih kutova i presjeka. Ispod ovih slika nalazi se još jedna rendgenska snimka, vjerojatno kosti ili zgloba. Ova slika je zanimljiva jer prikazuje proces medicinske dijagnostike i analize, što je ključno za postavljanje točne dijagnoze i planiranje liječenja pacijenata.
Foto: Pexels

Creutzfeldt-Jakobova bolest predstavlja rijetku, ali strašnu prijetnju zdravlju, zbog svog brzog tijeka i smrtonosnog ishoda. Iako su slučajevi izuzetno rijetki, njezina priroda zahtijeva strogu kontrolu i praćenje potencijalnih izvora zaraze

Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD) rijetka je, progresivna i smrtonosna neurodegenerativna bolest koja utječe na mozak i živčani sustav. Spada u skupinu prionskih bolesti koje nastaju zbog abnormalnih proteina, poznatih kao prioni, koji uzrokuju propadanje moždanog tkiva. Bolest je nazvana prema dvojici njemačkih neurologa, Hansu Gerhardu Creutzfeldtu i Alfonsu Jakobu, koji su prvi opisali simptome 1920-ih godina.

CJD uzrokuju prioni – neobični proteini koji mijenjaju normalnu strukturu proteina u mozgu, što dovodi do nakupljanja abnormalnog tkiva. Postoje četiri glavna oblika bolesti.

Sporadična CJD: najčešći oblik (85-90 posto slučajeva), nastaje bez jasnog uzroka.

Nasljedna CJD: uzrokovana mutacijom gena PRNP, odgovorna za proizvodnju prionskog proteina. Čini oko 10-15 posto slučajeva.

Stečena CJD: prenosi se kontaminiranim medicinskim instrumentima, transplantacijama tkiva ili konzumacijom zaraženog mesa (npr. bolest ludih krava).

Varijantna CJD (vCJD): povezana s konzumacijom mesa zaraženog bovinskom spongiformnom encefalopatijom (BSE).

Bolest se razvija brzo, s progresivnim oštećenjem mozga koje vodi do smrti. Simptomi uključuju: kognitivni pad (demencija, gubitak pamćenja i dezorijentacija), promjene osobnosti (depresija, anksioznost i halucinacije), fizički simptomi (mišićni trzaji, gubitak koordinacije, slabljenje vida i govora), završne faze (potpuna nesposobnost kretanja i komunikacije).

Simptomi se obično pojavljuju između 55. i 75. godine života, ali mogu se javiti i ranije kod varijantne CJD.

Dijagnosticiranje CJD-a složeno je jer simptomi mogu nalikovati drugim neurodegenerativnim bolestima, poput Alzheimerove bolesti.

Nažalost, CJD nema lijek. Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma i pružanje palijativne skrbi.

Prevencija uključuje stroge kontrole u prehrambenoj industriji kako bi se spriječila kontaminacija mesnih proizvoda prionima.

Sterilizaciju medicinskih instrumenata na način koji uništava prione. Izbjegavanje upotrebe tkiva zaraženih donora u medicinskim postupcima.

CJD je izuzetno smrtonosna – većina oboljelih umire unutar godinu dana od dijagnoze. Sporadični oblik ima najkraće preživljenje, dok varijantni oblik može trajati dulje, ali također završava fatalno.

Creutzfeldt-Jakobova bolest predstavlja rijetku, ali strašnu prijetnju zdravlju, zbog svog brzog tijeka i smrtonosnog ishoda. Iako su slučajevi izuzetno rijetki, njezina priroda zahtijeva strogu kontrolu i praćenje potencijalnih izvora zaraze. Znanstvena istraživanja prionskih bolesti ključna su za razumijevanje mehanizama bolesti i pronalazak potencijalnih terapija u budućnosti.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

RIJETKI POREMEĆAJ Jeste li čuli za hiperfagiju? Bolje da niste

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Koliko je problem ozbiljan dovoljno govori podatak da njegovatelji osoba s hiperfagijom lancima i lokotima moraju zaključavati hladnjake

Vrlo je vjerojatno da nikada niste čuli za ljude koji – doslovno! – mogu umrijeti od prežderavanja, a da pritom nisu utažili glad.

Ovaj iznimno rijetki poremećaj zove se hiperfagija i može rezultirati trajnim invaliditetom i ponekad čak dovesti do smrti. Svjetska zdravstvena organizacija nema pouzdan podatak koliko ljudi u svijetu pati od ‘sindroma nezasitne gladi’ (tzv. Prader-Willijev sindrom), no poznato je da uzrokuje nizak mišićni tonus, razvojna kašnjenja, kognitivne poremećaje i probleme u ponašanju. Usto se pacijenti žale na anksioznost i učestala depresivna raspoloženja zbog kojih gube volju za životom.

Koliko je problem ozbiljan dovoljno govori podatak da njegovatelji osoba s hiperfagijom lancima i lokotima moraju zaključavati hladnjake, moraju imati posebne brave na kuhinjskim ormarima i, također, paziti da u kantu za otpatke ne bacaju ostatke hrane, pogotovo ne kosti od piletine te trulo voće i povrće. Jer ljudi koji pate od ekstremnog apetita često jedu i ono što bi trebalo biti kompost!

Do nedavno, jedini tretman za liječenje hiperfagije bila je terapija hormonom rasta koja je pacijentima pomagala da ostanu vitkiji i viši te na taj način izbjegnu pretilost. No problem s nekontroliranim apetitom ostao je isti.

Međutim, za ove se nesretne ljude ovih dana pojavio tračak nade u lijeku Vykat XR, poboljšanoj verziji postojećeg lijeka diazoksid kolina s produljenim oslobađanjem, koji znatno ublažava neumoljivu glad i pacijentima vraća energiju i optimizam.

Od početka ispitivanja lijeka 2018. godine, neki od pacijenata počeli su živjeti samostalno, upisati se na fakultet i započeti posao – prekretnice koje su se nekada činile nemogućima. Jedan od tih pacijenata na kojima je ispitan lijek prije testiranja je za tri minuta mogao pojesti vrećicu žitnih pahuljica od dva kilograma.

Drugi je progutao svih deset smrznutih pizza iz pakiranja, jedva i trepnuvši. Nisu bili rijetki oni koji su jeli hranu za kućne ljubimce! Drugi su u potrazi za hranom skakali u kontejnere za smeće.

Kod pacijenata na kojima je testiran lijek Vykat XR znanstvenici su uočili da se znatno povećala njihova čista mišićna masa, usporedo se smanjila tjelesna masnoća, a i gustoća minerala u kostima zabilježila je solidan rast.

Lijek je, dakle, gotovo pa savršen. Od savršenstva ga dijeli samo cijena – 465 tisuća dolara godišnje!

Nastavite čitati

Kutak za stručnjake

Ljudi kojima nelagodu stvaraju rupe ili šupljine

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi uzorak sastavljen od pravilnih šesterokutnih otvora koji podsjećaju na saće pčela. Otvori su ravnomjerno raspoređeni i imaju zlatno-žutu obrubnicu, dok je unutrašnjost svake šupljine tamna, gotovo crna, s teksturom koja podsjeća na kamen ili ugljen. Svjetlost u slici stvara blagi crvenkasti sjaj unutar rubova nekih otvora, što doprinosi dojmu dubine i kontrasta. Ova vrsta uzorka često izaziva nelagodu kod osoba koje pate od tripofobije zbog guste koncentracije rupa i nepravilnosti unutar njih.
Foto: Pixabay

Tripofobija je intrigantan i kompleksan fenomen koji, iako nije službeno priznat kao fobija, kod mnogih ljudi izaziva stvarne i intenzivne reakcije

Tripofobija je pojam koji označava intenzivan osjećaj nelagode, tjeskobe ili čak gađenja pri pogledu na grupirane rupe, izbočine ili šupljine koje se često pojavljuju u prirodnim oblicima poput saća, sjemenki lotosa, koralja ili čak u nekim kožnim bolestima.

Iako nije službeno priznata kao mentalni poremećaj u dijagnostičkim priručnicima brojni ljudi diljem svijeta tvrde da doživljavaju snažne emocionalne i fizičke reakcije kad vide takve uzorke.

Tripofobija je relativno nov termin koji se prvi put počeo spominjati na internetu ranih 2000-ih, a širu pozornost javnosti privukla je 2009. godine nakon što su se pojavili prvi forumi i internetske zajednice posvećene toj pojavi. Sama riječ potječe od grčkih riječi ‘trypa’, što znači rupa, i ‘phobos’, što znači strah.

Iako se često koristi naziv ‘strah od rupa’, mnogi stručnjaci smatraju da se ne radi o pravom fobičnom strahu, već više o snažnom osjećaju gađenja koji može biti praćen osjećajem svrbeža, mučninom ili panikom.

Zanimljivo je da neka istraživanja sugeriraju kako tripofobija može imati evolucijske korijene. Naime, određeni uzorci koji izazivaju nelagodu kod osoba s tripofobijom nalikuju kožnim oboljenjima ili znakovima zaraznih bolesti, što bi moglo značiti da je riječ o instinktivnoj reakciji koja pomaže u izbjegavanju potencijalne prijetnje.

Osim toga, ti se uzorci ponekad uspoređuju i s izgledom otrovnih životinja, poput nekih vrsta zmija ili žaba, što dodatno podržava teoriju o biološkom podrijetlu ove nelagode.

Poznate osobe koje su javno izjavile da pate od tripofobije uključuju pjevačicu Sarah Paulson, glumicu Kendall Jenner te pop zvijezdu Billie Eilish, koja je čak rekla da je toliko osjetljiva na određene uzorke da joj slike s takvim motivima mogu izazvati napad panike.

Internet i društvene mreže dodatno su proširili svijest o tripofobiji, ali su također često izvor slika koje namjerno izazivaju nelagodu kod osjetljivih pojedinaca.

Iako ne postoji standardizirani medicinski tretman za tripofobiju, neki ljudi tvrde da im pomažu tehnike smanjenja anksioznosti, poput kognitivno-bihevioralne terapije, meditacije ili postupne izloženosti. No, za mnoge, izbjegavanje okidača ostaje najučinkovitiji način suočavanja.

Bez obzira na to je li riječ o prolaznoj nelagodi ili izraženijoj reakciji, tripofobija ostaje fascinantan primjer kako ljudski mozak reagira na vizualne podražaje, često na načine koji nisu posve logični, ali imaju duboke biološke ili psihološke korijene.

Nastavite čitati

Kutak za stručnjake

Koristite klima uređaj na zdrav i siguran način

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se vidi ruka koja drži daljinski upravljač za klima uređaj. Na ekranu upravljača prikazana je temperatura od 26 °C i aktiviran je način hlađenja, što pokazuje simbol snježne pahulje . U pozadini se nazire unutarnja jedinica klima uređaja, montirana visoko na zidu.
Foto: Pixabay

Stručnjaci preporučuju da razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bude veća od 6 do 8 stupnjeva Celzija. Velika temperaturna razlika može uzrokovati toplinski šok za tijelo

Klima uređaj je sjajan način da se rashladite tijekom vrućih ljetnih dana, ali njegova nepravilna upotreba može negativno utjecati na vaše zdravlje. Kako biste izbjegli neugodne posljedice, važno je koristiti klima uređaj na pravilan i promišljen način.

Prije svega, temperatura na termostatu ne smije biti postavljena previše nisko u odnosu na vanjsku temperaturu. Stručnjaci preporučuju da razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bude veća od 6 do 8 stupnjeva Celzija. Velika temperaturna razlika može uzrokovati toplinski šok za tijelo, što može rezultirati prehladom, upalom grla, bolovima u mišićima ili općim osjećajem nelagode.

Također je važno redovito održavati klima uređaj, osobito filtere koji skupljaju prašinu, pelud, grinje i druge alergene. Ako se filteri ne čiste ili ne mijenjaju redovito, oni mogu postati izvori bakterija i plijesni, što može uzrokovati alergijske reakcije, iritaciju dišnih puteva, pa čak i respiratorne bolesti. Čišćenje filtera trebalo bi se obavljati barem jednom mjesečno tijekom sezone korištenja klima uređaja, a u slučaju intenzivne upotrebe i češće.

Tijekom korištenja klima uređaja, preporučljivo je ne ostavljati uređaj uključenim bez prekida tijekom cijelog dana i noći. Dugotrajno izlaganje hladnom i suhom zraku može isušiti sluznicu nosa, grla i očiju, što povećava rizik od infekcija i iritacija. Dobro je povremeno ugasiti klima uređaj i prozračiti prostoriju kako bi se omogućila izmjena zraka i ublažile posljedice suhoće. Također, ako je moguće, kombinirajte korištenje klima uređaja s ventilatorom koji će pomoći u ravnomjernijem rasporedu zraka.

Važno je paziti i na smjer strujanja hladnog zraka iz klima uređaja. Nikada ne bi trebao direktno puhati prema tijelu, jer to može uzrokovati bolove u mišićima i prehladu. Umjesto toga, smjer zraka treba usmjeriti prema gore ili u stranu, što omogućuje da se hladni zrak ravnomjerno rasporedi po prostoriji bez direktnog udara na osobe.

Još jedna važna stavka je održavanje optimalne vlažnosti zraka u prostoriji. Klima uređaji često isušuju zrak, što može izazvati nelagodu u dišnim putevima i koži. Preporučuje se korištenje ovlaživača zraka ili postavljanje posude s vodom u blizini uređaja kako bi se održala zdrava razina vlage. Također, redovito provjetravanje prostorije je ključno, jer svježi zrak smanjuje koncentraciju štetnih tvari i sprečava razvoj plijesni, koja može nastati zbog vlage u prostorijama.

Uzimajući u obzir sve ove savjete, korištenje klima uređaja može biti sigurno i zdravo, a ujedno će vam pomoći da tijekom vrućih dana zadržite ugodnu i svježu temperaturu u svom domu ili uredu.

Ako osjetite bilo kakve simptome poput iritacije grla, suhoće očiju ili glavobolje, razmislite o tome da smanjite vrijeme korištenja klima uređaja i posvetite više pažnje održavanju uređaja i provjetravanju prostorija.

Nastavite čitati

U trendu