Fantastični Splićanin nedavno je osvojio naslov prvaka Hrvatske, a sada je, uz puno muke, suza, znoja i truda, došao do svog prvog međunarodnog trofeja i tako se upisao u povijest hrvatskog tenisa u kolicima
Posljednjih godina Hrvatska se profilirala u poznatu destinaciju za turnire tenisa u kolicima.
Upravo jedan takav međunarodni turnir ITF Wheelchair Tennis Toura održan je proteklog vikenda u Bolu na otoku Braču. Organizatori ovog jakog turnira bili su Hrvatski teniski savez i Turistička zajednica grada Bola. Turnir se igrao na terenima Bluesun hotela Elaphusa.
Na ovom teniskom spektaklu sudjelovalo je pet renomiranih tenisača u kolicima, a igrao se ‘Round Robin’ sistem turnira, što znači da svi igrači igraju u istoj skupini i međusobno. Jedina garancija za biti prvi na turniru, igranom u ovakvom formatu, je dobiti sve mečeve.
Takav pothvat uspio je splitskom tenisaču u kolicima Svenu Maretiću. Naime, hrvatski as tenisa u kolicima još je jednom pokazao zavidnu kvalitetu i kroz turnir prohujao s četiri pobjede u isto toliko odigranih mečeva i to bez izgubljenog seta. No do prvog međunarodnog naslova Maretić nije došao lako.
Sven je natjecanje otvorio mečem protiv drugog nositelja Austrijanca Martina Legnera koji je već godinama u samom vrhu tenisa u kolicima, a o kakvom se kvalitetnom igraču radi, govori i činjenica da Legner ima osam osvojenih Grand Slam naslova u paru kao i dva osvojena naslova u pojedinačnoj konkurenciji.
Ipak, Maretić se pred teniskom veličinom Austrijanca nije pokolebao, naprotiv, odigrao je odličan meč pobijedivši ga sa 6:1-6:0. Velika pobjeda na otvaranju natjecanja bio je dodatni vjetar u leđa hrvatskog tenisača.
Drugog dana natjecanja Sven je odigrao maestralan meč protiv prvog nositelja – Amerikanca Jasona Keatseangsilpa. U teniskoj drami koja je trajala skoro dva sata, Maretić je uspio slomiti otpor vrlo dobrog američkog tenisača svladavši ga 7:6-6:3. Ta je pobjeda, ispostavilo se, bila ključna u pohodu na prvi međunarodni Svenov naslov.
Na putu prema ostvarenju svog sna Maretić je porazio sunarodnjaka Antonija Arambašića rezultatom 6:0-6:1, dok je najbolji hrvatski tenisač u kolicima Anto Joskić predao meč.
Fantastični Splićanin nedavno je osvojio naslov prvaka Hrvatske, a sada je, uz puno muke, suza, znoja i truda, došao do svog prvog međunarodnog trofeja i tako se upisao u povijest hrvatskog tenisa u kolicima.
Nakon ostvarenja povijesnog uspjeha Sven Maretić s novinarom In Portala podijelio je svoje dojmove.
– Sretan sam, ali i svjestan da je to samo jedan turnir. Treba nastaviti tim putem i zadržati ovakvu razinu treninga i izvedbe na natjecanjima. Ovo što sam napravio nije mala stvar. Natjecanje je bilo međunarodnog karaktera i prijavljivali su se vrhunski igrači. Turnir je bio jak. Natjecao se igrač koji ima osam osvojenih Grand Slamova u paru i dva pojedinačno, isto tako imali smo i Amerikanca iz Arizone koji je među top 50 igrača na svijetu, ali i najtrofejnijeg hrvatskog tenisača u kolicima Antu Joskića. Meni se sve poklopilo, osvojio sam turnir bez izgubljenog seta. Ovo je povijesni rezultat za hrvatski tenis u kolicima i drago mi je da sam ga uspio ostvariti – istaknuo je Maretić.
Interesantna činjenica je i da je Sven Maretić svoj prvi doticaj s tenisom u kolicima imao baš na terenima Bluesun hotela Elaphusa, a sada, četiri godine poslije, s istog mjesta donio je i svoj prvi međunarodni naslov.
Drugo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji pripalo je Amerikancu Jasonu Keatseangsilpu, treći je bio Martin Legner, četvrti Anto Joskić, dok je peto mjesto pripalo Antoniju Arambasiću.
Iako u pojedinačnom dijelu turnira nije igrao svoj najbolji tenis, Anto Joskić je došao do titule u konkurenciji parova koju je igrao s Martinom Legnerom. Njih dvojica u finalu su svladali hrvatski par Maretić/Arambasić sa 6:4-6:4.
Osvajanjem naslova u konkurenciji parova, sjajni Martin Legner nastavlja nizati pobjede na hrvatskim terenima. Naime, na kojem se god teniskom turniru u Hrvatskoj pojavi, Austrijanac uvijek odnese barem jedan trofej.
Valja naglasiti kako Sven Maretić već godinama naporno radi na podizanju kvalitete sporta osoba s invaliditetom, ali i kvalitete njihova života općenito.
– Ako ću svojom igrom osnažiti hrvatsku reprezentaciju i pridonijeti da budemo jači na međunarodnim natjecanjima, ali i svojim primjerom privući još nekoga da se bavi tenisom u kolicima, onda će moj cilj biti ispunjen – zaključio je trofejni hrvatski tenisač u kolicima.
Dok se 2020. godine, zbog zabrane treniranja timskih sportova u jeku pandemije korona virusa, nije počeo baviti tenisom u kolicima, Maretić je bio reprezentativac Hrvatske u košarci u kolicima. Sada, četiri godine poslije, pripada samom vrhu tenisa u kolicima.
Sve čestitke Svenu Maretiću i Anti Joskiću na osvojenim naslovima.
U petak je u Francuskom institutu u Zagrebu održana panel rasprava na temu ‘Nevidljive pobjednice: Paraolimpijke i borba za ravnopravnost’ u organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova HPO-a i Francuskog instituta u Zagrebu
Poslušaj članak
Organizatorica panela je proslavljena hrvatska paraolimpijka Ana Sršen koja je ujedno i osnivačica odbora za ravnopravnost spolova HPO-a.
Održavanjem ovog panela htjela se skrenuti pažnja na činjenicu da bi žene u sportu, a pogotovo u parasportu, trebale imati bolju podršku, kako državnih institucija, tako i medija.
U panel raspravi na ovu važnu temu sudjelovali su zlatna hrvatska paraolimpijka Anđela Mužinić Vincetić, njezina trenerica Mirela Šikoronja Ivančin, hrvatski paraolimpijac Ivan Katanušić te sociologinja sporta s Kineziološkog fakulteta Sunčica Bartoluci.
Svjedoci smo da u Hrvatskoj ženski sport nije dovoljno popraćen bez obzira na vrhunske rezultate koje naše sportske heroine postižu, a kada je u pitanju parasport tu je situacija još i gora. S tim se slažu hrvatski paraolimpijci koji su se kroz panel, između ostalog, dotaknuli i diskriminacije uspjeha naših paraolimpijki u hrvatskom medijskom prostoru.
Organizatorica konferencije Ana Sršen podsjetila je na uspjehe koje su Hrvatske paraolimpijke ostvarile na Paraolimpijskim igrama od prvog hrvatskog nastupa do danas.
– U našem parasportu je 22% natjecateljica, a od ukupnog broja osvojenih medalja 34 posto su osvojile paraolimpijke. Sport nas je naučio da snaga nije samo u mišićima, već u našim srcima i pokazuje da invaliditet nije prepreka – istaknula je Sršen.
Predsjednik HPO-a Ratko Kovačić rekao je kako je HPO ponosan na parasportašice.
– Kada je god Hrvatska bila na Paraolimpijskim igrama, nastupale su i naše parasportašice, imali smo sveukupno sedam parasportašica koje su zajedno osvojile 11 medalja. Nadamo se kako će naše paraolimpijke u budućnosti osvajati medalje i na Zimskim paraolimpijskim igrama.
Kovačić je u svom govoru kazao kako HPO provodi projekt Europskog socijalnog fonda za uključivanje mladih osoba s invaliditetom u sport.
– Želimo animirati mlade osobe i njihove roditelje da ih se što više uključe u sport bez obzira na vrstu invalidnosti – rekao je predsjednik HPO-a.
U svom obraćanju francuski veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Fabien Fieschi istaknuo je važnost sporta za osobe s invaliditetom.
– Sport nosi snaže vrijednosti kao što su poštivanje, timski duh, ustrajnost, disciplinu, ali i inkluzivnost i pravednost. Važno je iznova vraćati u središte rasprava pitanje inkluzije osoba s invaliditetom, na njihovu ulogu i mjesto u društvu, ali i nadahnuti i ohrabriti buduće parasportaše, posebno djevojčice i mlade djevojke – istaknuo je francuski veleposlanik.
Paraolimpijci su prisutnima ispričali kako ih je put doveo u parasport te s kojim su se preprekama i strahovima susretali na svome putu. Osim svog sportskog puta, naši panelisti dotakli su se načina na koji mediji izvještavaju o paraolimpijcima.
Anđela Mužinić Vincetić kazala je da većina medija kada piše o paraolimpijcima u prvi plan ne stavlja njihove uspjehe nego njihov invaliditet, te kazala kako njen nastup na Paraolimpijskim igrama nije adekvatno popraćen.
– Ja osvojim zlato u Parizu, a svaki naslov kreće ’10 godina nakon prometne nesreće Anđela je osvojila zlato’. Ja ne želim da se na mene gleda kao osobu s invaliditetom, nego kao na sportaša. Voljela bi da mediji gledaju više na moje rezultate i ono što ja radim – ističe zlatna paraolimpijka i dodaje ‘ljudi nisu svjesni što sve osobe s invaliditetom mogu’.
Na pitanje mijenja li parasport percepciju o invaliditetu u društvu ona odgovara ‘Na žalost, jako malo’.
Proslavljeni hrvatski paraolimpijac Ivan Katanušić dotakao se stereotipa o osobama s invaliditetom.
– Ja nemam nikakvih problema sa stereotipom i stigmom osobe s invaliditetom, niti me tako gledaju – kazao je Katanušić te dodao kako je za žene jako bitno da se bave sportom.
– Bavljenje sportom je za žene jako bitno jer ih očvrsne za ono što ih u životu čeka. Sport je najbolja inkluzija, kasnije se otvaraju sva vrata.
Atletičar se također dotaknuo problema koji muči mnoge paraolimpijke kada završe svoju sportsku karijeru.
– Jako ih je malo u nekim upravljačkim strukturama klubova, saveza. Tu im se ne daje povjerenje – naglasio je Ivan.
Trenerica koja je s Anđelom pokorila svijet u parastolnom tenisu, Mirela Šikoronja Ivančin, kazala je kako parasportaši stalno pomiču granice.
– Mi svakog dana pomičemo granice jer da ih ne pomičemo, ne bi mogli parirati Aziji. U svom radu ne vidim njihove invaliditete jer oni mogu apsolutno sve – kazala je, također istaknuvši važnost bavljenja sportom.
Nije to floskula, ali sport ugrađuje prave temelje za život mladih, zaključila je trofejna trenerica.
Sociologinja sporta na kineziološkom fakultetu u Zagrebu, Sunčica Bartoluci, istaknula je kako su žene dvostruko više diskriminirane, prvo zato što su paraolimpijke pa onda zato što su žene.
– Iako svojim talentom, predanošću i uspjesima pomiču granice mogućeg, parasportašice i dalje ostaju društveno nevidljive. Unatoč iznimnim postignućima, suočavaju se s brojnim preprekama, od manjka medijske vidljivosti do ograničenih resursa i stereotipa koji ih prate. Sport je moćan alat socijalizacije i resocijalizacije, ali njegov puni učinak na osobe s invaliditetom, osobito žene, još uvijek nije dovoljno prepoznat – kazala je sociologinja.
Isto tako, Bartoluci je naglasila kako je edukacija medijskih djelatnika jako bitna ako se želi postići da se u medijima o parasportašicama piše bez stigmatizacije.
Bilo je ovo više nego uspješno natjecanje za hrvatske gluhe atletičarke i dobra provjera pred Olimpijske igre gluhih i nagluhih koje će se od 15. do 26. studenog održati u Tokiju
Poslušaj članak
Proteklog je vikenda u Splitu održano Zimsko bacačko prvenstvo Hrvatske. Na natjecanju je sudjelovao velik broj natjecatelja, a među njima bilo je i nekoliko parasportaša, odnosno gluhih sportaša.
Mlada nada Sportskog drušva gluhih Silent, ali i hrvatske atletike općenito, Lorena Niče, nastupila je u dvije discipline, bacanju kladiva i bacanju kugle. U obje discipline Lorena je bila i više nego uspješna ostvarivši fantastične rezultate.
U disciplini bacanja kladiva, Niče je bacila 32,60, što je njezin osobni rekord. Tim hicem Lorena se okitila zlatom te postala prvakinja hrvatske u ovoj disciplini.
Kada je u pitanju disciplina bacanje kugle, Niče se natjecala u kategoriji 3 kg. I u toj disciplini mlada hrvatska atletičarka dokazala je da posjeduje iznimnu kvalitetu. Bacivši kuglu 11,66 m završila je na drugom mjestu, uz to postavivši novi osobni rekord.
Dobar rezultat na natjecanju postigla je i trofejna gluha hrvatska atletičarka Laura Štefanac. Štefanac je godinama u vrhu svjetske atletike za gluhe atletičare, te nastupa u svim disciplinama. Njezina najjača disciplina, a ujedno i disciplina u kojoj je nastupila na Zimskom bacačkom prvenstvu Hrvatske, je bacanje koplja.
Laura je pokazala da se bez problema može nosti i s čujućima, te je na natjecanju u Splitu ostvarila odličan rezultat. Naime, među jakom konkurencijom članica AK ‘Kvarner’ postala je vicepvakinja Hrvatske u bacanju koplja. Na drugo postolje se popela bacivši koplje dalekih 49,22 metra.
Inače, Laura Štefanac je osvajačica dva olimpijska zlata, dva europska zlata i jednog europskog srebra.
Bilo je ovo više nego uspješno natjecanje za hrvatske gluhe atletičarke i dobra provjera pred Olimpijske igre gluhih i nagluhih koje će se od 15. do 26. studenog održati u Tokiju.
U subotu 15 ožujka, Ogulin će biti domaćin sportsko inkluzivnog projekta ‘Inclusive Sport Initiative for All’ (ISIA) koji kroz inkluzivnu igru Baskin nastoji povezati osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta te tako raditi na jednakosti u društvu
Poslušaj članak
Prezentacija ovog sporta održat će se u Sportskoj dvorani Ivica Cindrić Piva.
Baskin (skraćenica od ‘basket integrato’) revolucionaran je sport – nastao u Italiji – koji ruši barijere između igrača sa i bez invaliditeta. Njegova pravila osiguravaju jednaku mogućnost sudjelovanja svih igrača, s ulogama prilagođenim individualnim sposobnostima svake osobe.
Talijanski stručnjaci prestaviti će Baskin, te objasniti sve njegove pojedinosti.
Cilj Projekt ISIA je promicanje prilagođenih sportova i društvene inkluzije u Hrvatskoj. Ovog vikenda u našoj zemlji nastojat će se izgraditi temelji kako bi se replicirao uspjeh Baskina iz Italije u Lijepu Našu, a početak će imati u Ogulinu i Kostreni.
Ono što Baskin čini posebnim, točnije inkluzivnim sportom, je to što njega zajedno igraju igrači s invaliditetom i oni koji nemaju nikakvu vrstu invaliditeta. Također, Baskin se igra s modificiranim loptama osmišljenim isključivo za ovaj sport.
Nakon što predstave ‘Inclusive Sport Initiative for All’ projekt i koncept Baskina, odigrat će se Baskin demonstracijska utakmica u kojoj će se prikazati pravila ove igre, te će se teoriju moći vidjeti u praksi.
Dan kasnije, u nedjelju 16. ožujka KKOI Kostrena bit će domaćin prve službene Baskin utakmice odigrane u Hrvatskoj. Riječ je o utakmici košarke u kolicima koja će se održati u sklopu projekta ‘Inclusive Sport Initiative for All’ (ISIA). Na parket će izaći košarkaši KKOI Kostrene koji će odmjeriti snage protiv aktualnih prvaka Italije u Baskinu, ekipe Zio Pino Baskin iz Udina.
– BASKIN je dokaz da sport može biti više od same utakmice – to je alat za promjenu mentaliteta. Ovo je prilika za Hrvatsku da postane dio velikog pokreta koji pretvara riječi o inkluziji u djela. S prvim aktivnostima u Kostreni započeli smo pred skoro dvije godine, a ovaj susret je kruna našeg dosadašnjeg rada i želje da ovaj sport zaživi u našim krajevima – kazao je Siniša Kuharić, koordinator projekta ISIA.
Osim Italije gdje je Baskin izrastao u ozbiljan pokret koji uključuje oko 100 klubova i gdje se održavaju nacionalna prvenstva, Baskin se počeo širiti na Francusku, Hrvatsku, Srbiju i Albaniju.
Jedva čekamo vidjeti Baskin spektakl na terenima diljem Hrvatske.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.