Ako se ambliopija ne otkrije i ne liječi na vrijeme, slabovidnost postaje trajna i nepovratna. Djeca kasnije u životu mogu imati problema s percepcijom dubine i prostornom orijentacijom
Dana 20. lipnja 2016. godine je Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku o proglašenju 12. rujna Nacionalnim danom ambliopije. Na taj dan se posebno želi naglasiti najčešći problem vida u djece, slabovidnost.
Ambliopija, u svakodnevnom govoru često nazvana ‘lijeno oko’, jedan je od najčešćih poremećaja vida u djece. Riječ je o smanjenju vida na jednom, a rjeđe na oba oka, koje se ne može u potpunosti ispraviti naočalama ili kontaktnim lećama, a pritom ne postoji nikakva organska bolest oka koja bi objasnila slabovidnost. Problem zapravo nastaje u mozgu, jer tijekom razvoja vida mozak počinje zanemarivati slike koje dolaze iz slabijeg oka i oslanja se gotovo isključivo na jače oko.
Najčešći uzroci ambliopije su škiljavost ili strabizam, velika razlika u dioptriji između očiju, kao i različita zamućenja vida, primjerice zbog urođene mrene ili spuštenog kapka. Budući da dijete vidi normalno na zdravom oku, roditelji najčešće ne primijete problem. Neki znakovi ipak mogu pobuditi sumnju, poput zatvaranja ili škiljenja jednog oka, naginjanja glave pri gledanju, približavanja predmeta očima ili teškoća u učenju i čitanju.
Ambliopija se može otkriti samo detaljnim oftalmološkim pregledom, stoga se preporučuje da svako dijete barem jednom u ranoj dobi, idealno do četvrte godine života, posjeti oftalmologa, čak i ako ne pokazuje nikakve simptome. Rano otkrivanje ključno je jer je liječenje najučinkovitije do sedme godine života, dok se vidni centri u mozgu još razvijaju.
Liječenje uključuje nošenje naočala ili kontaktnih leća za ispravljanje dioptrijskih grešaka, zatvaranje zdravog oka flasterom kako bi se slabije oko prisililo na rad, te po potrebi korištenje kapi ili leća koje zamućuju vid na boljem oku. U nekim slučajevima primjenjuju se i posebne vježbe za stimulaciju vida, a kada postoji organski uzrok poput mrene ili spuštenog kapka, može biti potrebna kirurška intervencija.
Ako se ambliopija ne otkrije i ne liječi na vrijeme, slabovidnost postaje trajna i nepovratna. Takva djeca kasnije u životu mogu imati problema s percepcijom dubine i prostornom orijentacijom, a to može ograničiti izbor zanimanja i utjecati na kvalitetu svakodnevnog života.
Unatoč tome, ambliopija se u većini slučajeva može uspješno liječiti ako se prepozna na vrijeme i ako se terapija provodi dosljedno. Zato je važno da roditelji budu svjesni ove poteškoće, da ne zanemaruju preventivne oftalmološke preglede i da reagiraju čim primijete bilo kakve neobičnosti u ponašanju djeteta. Pravovremena intervencija omogućuje uredan razvoj vida i sprječava trajne posljedice.
