Novi alat umjetne inteligencije u Ujedinjenom Kraljevstvu pronalazi bolest srca ljudi prije nego što uopće imaju simptome, piše u subotu njemačka agencija dpa
Alat pretražuje medicinsku dokumentaciju ne bi li pronašao znakove koje upućuju na rizik od razvijanja fibrilacije atrija.
Jedan bivši časnik, koji je sudjelovao u ispitivanju alata, kazao je da je ‘zaista zahvalan’ što mu je otkrivena fibrilacija atrija. John Pengelly je rekao da mu je sada potrebno svega ‘nekoliko tableta dnevno’ kako bi smanjio povišeni rizik od potencijalno smrtonosnog moždanog udara.
Fibrilacija atrija je stanje u kojem je rad srca nepravilan i često vrlo brz, a dovodi i do povećanog rizika od moždanog udara. Kod nekih ljudi može uzrokovati i snažno lupanje srca, vrtoglavicu, otežano disanje i osjećaj umora.
No, drugi nemaju nikakvih simptoma te uopće nisu svjesni da su im otkucaji srca nepravilni.
Fibrilacija atrija je dijagnosticirana oko 1,6 milijuna ljudi diljem Ujedinjenog Kraljevstva. No, Britanska zaklada za srce (BHF) je kazala da vjerojatno ima više tisuća ljudi u zemlji koji nisu svjesni da imaju fibrilaciju atrija jer im nije dijagnosticirana. Kada se stanje rano otkrije i liječi, može se kontrolirati, a rizik od moždanog udara smanjiti.
Novi alat umjetne inteligencije koji se isprobava zove se ‘Find-AF’, a financiraju ga BHF i humanitarna organizacija Leeds Hospitals Charity. Algoritam su razvili znanstvenici i kliničari sa sveučilišta Leeds te zaklade britanskog javnog zdravstva Leeds Teaching Hospitals.
Stvorili su alat koji koristi anonimnu medicinsku dokumentaciju prikupljenu od više od 2,1 milijuna ljudi kako bi pronašao naznake koje upućuju na rizik od razvijanja fibrilacije atrija.
Alat je potom provjeren medicinskom dokumentacijom dodatnih 10 milijuna ljudi.
Stručnjaci procjenjuju koliko je učinkovit u pronalaženju ljudi koji imaju rizik od razvijanja stanja u sljedećih šest mjeseci, kojima se potom nudi daljnje testiranje za rizik od moždanog udara.
Dok poslodavci već dulje vrijeme koriste umjetnu inteligenciju kako bi unaprijedili selekcijske procese, od početnog filtriranja životopisa do analize kandidata u završnim krugovima intervjua, pitanje koje se sve češće nameće jest: prate li kandidati taj trend?
Poslušaj članak
Koriste li i oni AI alate kako bi oblikovali svoje životopise i motivacijska pisma, ili i dalje vjeruju isključivo vlastitim riječima? Upravo to bilo je u fokusu ankete koju je provela Alma Career Croatia, prepoznatljiva po brendu MojPosao.
AI kao alat, ali i dilema kandidata
Prema rezultatima, svaka treća osoba (34%) već koristi umjetnu inteligenciju prilikom pisanja životopisa. Za mnoge je to postalo gotovo nužan korak, osobito pri prijavama u velikim kompanijama gdje automatizirani sustavi često odlučuju o prolasku prvog kruga selekcije. Dio ispitanika pritom ističe kako smatraju logičnim da i kandidati posegnu za istim alatima koje poslodavci već koriste.
S druge strane, petina ljudi (21%) još uvijek ne koristi umjetnu inteligenciju u te svrhe, ali planira početi. Kao ključni razlog navode potrebu za dodatnom podrškom u oblikovanju kvalitetnijih prijava, posebice kada je riječ o gramatičkoj ispravnosti i jasnijem strukturiranju sadržaja. Ipak, naglašavaju kako pritom žele zadržati osobni pečat i autentičnost.
Autentičnost je ujedno i glavni razlog zašto 45% ispitanika uopće ne koristi umjetnu inteligenciju pri pisanju životopisa i motivacijskih pisama, niti to planira u budućnosti. Smatraju da AI ne može vjerodostojno prenijeti osobnost, motivaciju i specifične nijanse koje čine kandidata jedinstvenim. Osim toga, dio njih upozorava da pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju može oslabiti naše sposobnosti promišljanja i izražavanja.
Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
ATAAC konferencija, najveća europska stručna konferencija o asistivnoj tehnologiji (AT) i augmentativnoj i alternativnoj komunikaciji (AAK), ove godine dolazi u novom, snažnijem formatu.
Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom.
Asistivna tehnologija i augmentativna i alternativna komunikacija nisu samo pojmovi iz stručnih priručnika. Riječ je o alatima koji osobama s teškoćama u komunikaciji, motoričkim poteškoćama ili složenim potrebama omogućuju aktivno sudjelovanje u svakodnevnom životu, obrazovanju i zajednici.
ATAAC je prostor u kojem se susreću svi oni koji razvijaju, primjenjuju i istražuju takva rješenja — edukacijski rehabilitatori, logopedi, radni terapeuti, inženjeri, istraživači, roditelji i sami korisnici — kako bi razmijenili iskustva i unaprijedili praksu.
Ovogodišnji program donosi bogat sadržaj sa simultanim prijevodom na hrvatski jezik. Sudionike očekuju predavanja vodećih međunarodnih stručnjaka, praktične radionice, demonstracije i isprobavanje asistivnih tehnoloških rješenja, kao i ATAAC igraonica — interaktivni prostor u kojem će se tehnologija moći isprobati kroz igru i simulirane situacije.
U sklopu konferencije bit će organiziran i izlagački prostor s proizvođačima iz cijelog svijeta te prezentacije postera s primjerima dobre prakse. Cjelokupan program bit će dostupan i putem online prijenosa sa simultanim prijevodom na hrvatski i engleski jezik.
ATAAC 2026 po prvi put uključuje i znanstvenu konferenciju u sklopu istog događaja. Ovogodišnji poziv privukao je 88 recenziranih radova s čak 258 autora iz 27 zemalja i s pet kontinenata, a Hrvatska prednjači po broju radova prema prvom autoru, s udjelom od 21,8 posto.
Prihvaćeni radovi bit će objavljeni u open access zborniku s DOI brojevima, dostupnom svima bez pretplate. Sudjelovanje na znanstvenom dijelu nije uvjetovano predajom rada, već je moguće sudjelovati i kao slušatelj.
Konferenciju organiziraju E-Glas, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Podršku konferenciji pružaju međunarodne organizacije ISAAC, AAATE, ATIA i DATEurope, dok će stručni program biti bodovan prema pravilima nadležnih komora, uključujući HKER, HLK i HKRTP.
Osnivač tvrtke E-Glas i jedan od organizatora konferencije Miroslav Vrankić ističe kako je ATAAC započeo kao skromni regionalni skup s idejom da stručnjake za potpomognutu komunikaciju i asistivnu tehnologiju okupi na jednom mjestu.
Danas je, kaže, riječ o međunarodnoj konferenciji s više od 1.100 sudionika, od kojih je 350 pratilo program online iz cijelog svijeta. Prosječna ocjena sudionika iznosi 4,77 od 5, dok čak 95 posto sudionika konferenciju preporučuje drugima.
Prema njegovim riječima, ključ uspjeha leži u jednostavnom, ali važnom fokusu na edukaciju stručnjaka i korisnika potpomognute komunikacije. Organizatori nastoje dovesti najbolje svjetske stručnjake iz područja asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije kako bi svoja praktična znanja prenijeli svima zainteresiranima.
– ATAAC nije samo program s predavanjima – to je mreža logopeda, edukatora, terapeuta, istraživača i tvrtki koje dijele iste vrijednosti – ističe Vrankić. Dodaje kako se na konferenciji susreću stručnjaci različitih profila, korisnici asistivne tehnologije, istraživači i tvrtke, svi za istim stolom, što smatra pravom rijetkošću.
Posebnost konferencije vidi i u formatu koji se razvijao godinama. Uz predavanja, sudionicima su na raspolaganju interaktivne radionice, ATAAC Playground u kojem djeca i terapeuti mogu isprobati uređaje kroz različite aktivnosti, networking događanja te prijenos kompletnog programa za međunarodnu publiku.
Ipak, smatra da se sudionici najviše vraćaju zbog ozračja cijele konferencije, kvalitetne organizacije i osjećaja dobrodošlice. Posebno naglašava trud studentskih volontera, budućih logopeda, edukacijskih rehabilitatora i radnih terapeuta, koji sudjeluju u svakom detalju organizacije.
Ovogodišnja najveća novost upravo je znanstveni program koji se prvi put uvodi uz dosadašnji stručni dio konferencije. Vrankić taj korak opisuje kao veliko otvaranje prema akademskoj zajednici i istraživačima, uz zadržavanje praktičnog i primjenjivog znanja koje je, kako kaže, srce ATAAC-a.
– Sve ovo što radimo ima još više smisla kada se radi zajednički. Svaki stručnjak koji na ATAAC-u nauči nešto novo, svaka nova tehnologija koja dospije u ruke logopeda ili roditelja, to su stvarni životi koji se mijenjaju – poručuje Vrankić te poziva na konferenciju 21. i 22. listopada. 2026. godine. u Zagrebu.
Više informacija i prijave dostupni su na stranici www.ataac.eu.
Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike
Poslušaj članak
Ljeto je uvijek asocijacija na odmor, putovanja, više vremena na otvorenom i opušteniji ritam života, ali za osobe koje imaju kateter ili stomu ono donosi i neke dodatne izazove o kojima je važno razmišljati unaprijed.
Visoke temperature, pojačano znojenje, promjene rutine, duža putovanja i boravak izvan kuće mogu povećati rizik od infekcija, iritacija kože, dehidracije i neugodnih komplikacija koje se često zanemaruju dok se ne pojave prvi problemi.
Kod osoba s urinarnim kateterom ljetne vrućine posebno povećavaju mogućnost razvoja infekcija mokraćnog sustava. Tijelo se više znoji, gubi tekućinu, a urin postaje koncentriraniji, što pogoduje razvoju bakterija.
Zato je tijekom ljeta iznimno važno unositi dovoljno tekućine, čak i kada osoba nema osjećaj žeđi. Treba paziti i na redovito pražnjenje vrećice te održavanje higijene područja oko katetera, osobito nakon kupanja, znojenja ili duljeg sjedenja tijekom putovanja.
Kateter i cjevčice ne smiju biti savijeni ili pritisnuti jer se tijekom vožnje i dugog sjedenja lako može usporiti protok mokraće, što povećava rizik od komplikacija.
Osobe sa stomom tijekom ljeta često imaju problema s odljepljivanjem podloga zbog znojenja i vlage. Koža oko stome tada postaje osjetljivija, crvenija i sklonija iritacijama. Važno je koristiti proizvode koji dobro prijanjaju uz kožu i po potrebi češće mijenjati podlogu.
Nakon kupanja u moru ili bazenu preporučuje se pažljivo osušiti područje oko stome jer vlaga koja ostane ispod podloge može izazvati oštećenje kože ili slabije prianjanje. Mnogi se boje odlaska na plažu ili nošenja laganije odjeće, ali uz dobru pripremu i kvalitetna pomagala moguće je bez većih ograničenja uživati u ljetnim aktivnostima.
Dulja putovanja zahtijevaju dodatnu organizaciju. Nikada nije dobro nositi samo minimalnu količinu potrebnog materijala jer tijekom puta može doći do kašnjenja, gubitka prtljage ili neočekivanih situacija.
Preporučuje se uvijek imati barem dvostruko više potrošnog materijala nego što se procjenjuje da će biti potrebno. Rezervne vrećice, podloge, kateteri, dezinfekcijska sredstva, zaštitne maramice i dodatna odjeća trebali bi biti pri ruci, a ne spremljeni duboko u kofer.
Tijekom ljetnih putovanja posebno treba paziti gdje se materijal čuva jer visoke temperature u automobilu mogu oštetiti ljepila, plastiku i sterilna pakiranja.
Jedna od skrivenih opasnosti ljeta je upravo osjećaj sigurnosti kada sve djeluje stabilno. Ljudi tada često zanemare prve znakove problema poput peckanja, neugodnog mirisa urina, promjene boje kože oko stome, sitnog curenja ili blage boli.
Međutim, upravo ti simptomi mogu biti prvi znak infekcije ili oštećenja kože koje se po vrućinama može vrlo brzo pogoršati. Dugotrajno sjedenje tijekom putovanja također povećava rizik od pritiska na područje stome ili katetera, a kod starijih i slabije pokretnih osoba može dovesti i do rana na koži.
Važno je misliti i na prehranu. Ljeti se češće konzumira laganija hrana, gazirana pića, sladoledi i voće, ali neke namirnice mogu pojačati stvaranje plinova, proljev ili neugodne mirise, što osobama sa stomom može stvarati dodatnu nelagodu.
Dehidracija je posebno opasna kod ileostome jer tijelo tada gubi više tekućine i elektrolita nego inače. Zato nije dovoljno piti samo vodu, već treba voditi računa i o unosu minerala i soli, osobito tijekom velikih vrućina.
Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike.
Ljeto može biti ugodno i sigurno razdoblje i za osobe s kateterom ili stomom, ali samo ako se na vrijeme razmišlja o stvarima koje drugi često uzimaju zdravo za gotovo. Važnu ulogu u cijeloj priči jasno ima i kvaliteta, funkcionalnost pomagala.
Košarka u kolicimaPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Osobe s invaliditetomPrije 2 dana
Asistivna tehnologijaPrije 3 dana
Kutak za stručnjakePrije 3 dana