Cilj konferencije je pokrenuti razgovor o hrvatskom sustavu Euroključa. Govorit će se o korisnicima, kriterijima za korištenje, bravama, infrastrukturi i mreži dostupnih lokacija
Poslušaj članak
Udruga ZAMISLI organizira konferenciju „Ključ europske mobilnosti i pristupačnosti“. Konferencija će se održati u četvrtak, 8. listopada 2026. godine u Centru Doživi Europu u Zagrebu.
Cilj konferencije je pokrenuti razgovor o hrvatskom sustavu Euroključa. Govorit će se o korisnicima, kriterijima za korištenje, bravama, infrastrukturi i mreži dostupnih lokacija.
Ove godine obilježava se 40 godina Euroključa (Euroschlüssel). Riječ je o sustavu koji osobama kojima je pristupačna infrastruktura potrebna omogućuje da je koriste samostalno pomoću standardiziranog ključa.
Euroključ je nastao kako bi pristupačna infrastruktura bila zaštićena od zlouporabe. Istodobno omogućuje osobama kojima je potrebna da same otključaju prostor i ne ovise o pomoći druge osobe.
Na konferenciji će se razgovarati o mogućnosti uvođenja Euroključa u Hrvatskoj. Posebno će se raspravljati o tome tko bi trebao imati pravo na Euroključ i kako to pravo utvrditi jednostavno i bez dodatnih administrativnih prepreka.
O temama konferencije govorit će Svjetlana Marijon, predsjednica Udruge ZAMISLI i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Marica Mirić iz SOIH-a, Dario Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Christophe Lefèvre, član EGSO-a iz Francuske, Denis Marijon iz Saveza SUMSI te Monika Dederichs-Schmitt, suvlasnica Der Euroschlüssel GbR.
Christophe Lefèvre govorit će o pristupačnosti i neovisnoj mobilnosti. Denis Marijon predstavit će važnost Euroključa za samostalnost. Monika Dederichs-Schmitt predstavit će razvoj Euroključa u Njemačkoj i Europi.
U programu je i panel-rasprava „Jedan ključ – jedna Europa: kako otvoriti Hrvatsku?“. Panel će moderirati Svjetlana Marijon, a sudjelovat će Monika Dederichs-Schmitt, Domagoj Plašić, Tomislav Benjak, Biljana Balde i Nijaz Škaljo.
Razgovarat će se i o stvaranju mreže pristupačne infrastrukture koju bi Euroključ mogao otvarati u Hrvatskoj.
Poruka konferencije je jednostavna – pristupačnost treba omogućiti što veću samostalnost.
Posebnost projekta bila je u tome što su na jedrilicama zajedno plovili videći, slabovidni i slijepi sudionici. Nisu bili podijeljeni u skupine, već su djelovali kao jedan tim
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je ovog vikenda završen međunarodni projekt „Jedra duha 2026“, koji je prvi put održan na Jadranu. Tijekom deset dana projekt je okupio više od 60 sudionika iz Hrvatske i drugih zemalja te spojio jedrenje, radionice, druženje, sport, kulturu i inkluziju.
Projekt je osmišljen u duhu ExtrAbility filozofije, pristupa koji u prvi plan stavlja sposobnosti svakog čovjeka i stvara prostor za njihovo izražavanje.
Sudionici su tijekom projekta pod jedrima prešli 160 nautičkih milja, ploveći na dvije jedrilice. U različitim etapama sudjelovalo je više od 25 članova posade.
Posebnost projekta bila je u tome što su na jedrilicama zajedno plovili videći, slabovidni i slijepi sudionici. Nisu bili podijeljeni u skupine, već su djelovali kao jedan tim. Zajedno su se pripremali za isplovljavanje, dijelili zadatke, rješavali izazove i pomagali jedni drugima.
Videći sudionici tako su imali priliku prostor doživjeti na drugačiji način – pažljivije slušati, vjerovati partneru i oslanjati se na druga osjetila. Slijepi i slabovidni sudionici dijelili su svoja znanja, iskustva i vještine. Svaki je sudionik pritom mogao biti i učenik i učitelj.
– Cilj nam je bio pokazati da inkluzija nije samo uključivanje nekoga u postojeće aktivnosti, već stvaranje prostora u kojem svatko može ravnopravno sudjelovati, doprinijeti i nešto novo naučiti. Na jedrilici nema podjele na one koji mogu i one koji ne mogu – svi zajedno čine posadu – kazali su iz Rotary Cluba Kvarner, organizatora hrvatske etape projekta.
U Rijeci je održan susret međunarodnog tima s hrvatskim partnerima. Sudionici su se upoznali, razgovarali o svojim iskustvima i sudjelovali u različitim praktičnim zadacima. U nekima od njih radili su zatvorenih očiju kako bi bolje razumjeli koliko su za zajednički rad važni komunikacija, suradnja i međusobno povjerenje.
Važan dio programa bio je i susret s 25 učenika Tehničke škole Rijeka. Učenici su upoznali ExtrAbility filozofiju te sudjelovali u interaktivnim i kreativnim radionicama. Dio njih imao je priliku izaći na jedrilice zajedno sa slijepim učiteljima.
Sudionici su tijekom projekta posjetili i taktilni muzej u Malinskoj, upoznali povijest brodogradnje te posjetili jedriličarski klub, gdje su se upoznali s trenažnim jedrilicama i družili s mladim sportašima. Sve su aktivnosti imale zajednički cilj – pokazati da more, sport, kultura i putovanja mogu biti prostor zajedničkog iskustva ljudi različitih mogućnosti.
Projekt „Jedra duha“ već se 15 godina provodi kroz morske ekspedicije, jedriličarske kampove i regate u kojima sudjeluju osobe s invaliditetom i druge socijalno isključene skupine. Do danas je projekt prešao više od 30.000 nautičkih milja i okupio više od 45.000 sudionika.
Od 2011. godine „Jedra duha“ plovila su morima i jezerima Armenije, Egipta, Estonije, Finske, Francuske, Izraela, Kazahstana, Kirgistana, Kube, Latvije, Litve, Njemačke, Nizozemske, Rusije, Tajlanda i Turske.
Prvu jedriličarsku regatu sa slijepim osobama u Hrvatskoj organizirala je 2012. godine Udruga slijepih White Cane iz Ekaterinburga u akvatoriju Dubrovnika.
Ove godine u projekt se prvi put uključila i rotarijanska zajednica, a organizator hrvatske etape bio je Rotary Club Kvarner. Projekt je realiziran uz sudjelovanje i podršku prijatelja i partnera iz IYFR Croatia Yachting Fellowship i IYFR Balcan, čiji je Commodore Jovan Velja otvorio regatu, Rotary Cluba Ekaterinburg, ExtrAbility Movementa, White Canea, Hrvatskog saveza slijepih, Hrvatskog Crvenog križa – Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, Udruge slijepih Primorsko-goranske županije i Udruge slijepih Istarske županije.
Deset dana plovidbe povezalo je ljude na moru, u školama, muzejima, sportskim klubovima i društvenim organizacijama. Više od 60 sudionika i više od 25 članova posade sudjelovalo je u različitim dijelovima projekta, a zajedničko putovanje donijelo je nova poznanstva, iskustva i prijateljstva.
Prva hrvatska ruta projekta „Jedra duha“ sada je završena, ali projekt se nastavlja. U studenom 2026. održat će se online konferencija „ExtrAbility kao fenomen inkluzivne kulture“, nakon čega počinju pripreme za novu sezonu ExtrAbility projekata.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici
Poslušaj članak
Udruga slijepih Zagreb provodi projekt „Da ti pokažem što mogu?“, kojem je cilj pružiti podršku djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Projekt traje 36 mjeseci, a kroz njegove aktivnosti bit će uključeno 105 djece i njihovih roditelja, skrbnika i drugih članova obitelji. Ukupna vrijednost projekta iznosi 249.887,97 eura.
Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju „Silver“ i Skijaškim klubom za osobe s invaliditetom „Sljeme“. Kroz različite aktivnosti djeci će se omogućiti razvoj novih znanja i vještina, veća samostalnost i lakše uključivanje u društveni život, dok će obitelji dobiti stručnu i praktičnu podršku.
U projekt se mogu uključiti djeca i mladi do 18 godina koji zbog tjelesnih, senzoričkih, komunikacijskih, govorno-jezičnih ili intelektualnih teškoća trebaju dodatnu podršku. Uključiti se mogu i njihovi roditelji, udomitelji, skrbnici te njihovi bračni ili izvanbračni partneri.
Udruga slijepih Zagreb u sklopu projekta pružat će psihosocijalnu podršku djeci i roditeljima, pomoć u učenju, podršku u razvoju svakodnevnih, komunikacijskih i socijalnih vještina, organizirani prijevoz te pravnu podršku roditeljima. Predviđene su i edukacije roditelja te različite aktivnosti i treninzi.
Centar za rehabilitaciju „Silver“ pružat će stručnu podršku roditeljima te provoditi aktivnosti usmjerene na razvoj socijalizacijskih i komunikacijskih vještina uz pomoć terapijskog psa. Skijaški klub za osobe s invaliditetom „Sljeme“ provodit će prilagođene zimske i ljetne sportske radionice i treninge.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici.
Početna konferencija projekta održat će se u srijedu, 7. listopada 2026. u prostorijama Udruge slijepih Zagreb, Draškovićeva 80/III. Na konferenciji će biti predstavljen projekt, njegove aktivnosti i mogućnosti uključivanja djece i njihovih obitelji.
Zainteresirani za sudjelovanje mogu se javiti Udruzi slijepih Zagreb putem e-maila: info@udruga-slijepih-zagreb.hr ili telefonom na broj 01/4811-124.
Prilikom prijave potrebno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, ovisno o tome prijavljuje li se dijete ili roditelj, odnosno skrbnik. Prijavljeni korisnici ne uključuju se automatski u projekt, već će o rezultatima prijave biti naknadno obaviješteni.
Projekt „Da ti pokažem što mogu?“ želi djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima pružiti konkretnu podršku i bolje mogućnosti za razvoj, učenje, kretanje, druženje i što veću samostalnost.
U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja
Poslušaj članak
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.
Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.
Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.
Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.
U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.
Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.
Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.
– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.
– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.
U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.
Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.
U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.