Vijesti
GERONTOLOŠKI TULUM Starije osobe izgradile su današnje društvo
Na temelju odluke Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1990. godine, 1. listopada obilježava se Međunarodni dan starijih osoba, a Grad Zagreb se priključio obilježavanju
Poslušaj članak
Starije osobe svojim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti napretku društva. Međutim, veliku ulogu treba imati i društvo u osiguranju dostojanstvenog života tih osoba.
S ciljem jačanja podrške osobama starije dobi, na temelju odluke Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1990. godine, 1. listopada obilježava se Međunarodni dan starijih osoba, a Grad Zagreb se priključio obilježavanju tog Dana 2004. godine.
U povodu Međunarodnog dana starijih osoba Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i ove je godine u Parku Josipa Jurja Strossmayera organizirao Gerontološki tulum. Ova se manifestacija održala 22. godinu zaredom s ciljem upoznavanja javnosti s programima, uslugama i aktivnostima koje se provode i osiguravaju za starije građane na području grada Zagreba.
U prigodnom govoru predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Matej Mišić istaknuo je da su starije osobe svojim radom, mudrošću i ustrajnošću izgradile današnje društvo.
– Naša obveza kao društva i pojedinca je da starijim osobama osiguramo dostojanstvo, sigurnost i poštovanje. Zagreb je grad svih generacija – poručio je Mišić.
Zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec podsjetila je da je Grad Zagreb na Međunarodni dan ljudskih prava pokrenuo kampanju ‘Za uključivanje starijih’, čiji je cilj naglasiti uključivanje starijih osoba u život zajednice.
– Pokrenuli smo Zagrebačke kvartove kulture s idejom da i starije osobe imaju što više kulturnih događaja u svom kvartu, ali i s ciljem transgeneracijskog druženja – pojasnila je Dolenec, čestitajući Međunarodni dan starijih osoba.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je kako je lijepo na Gerontološkom tulumu vidjeti snagu koju imaju najstariji i najmudriji sugrađani. Naglasila je da uz razne aktivnosti obogađuju svoj život i život drugih.
U kulturno-zabavnom programu nastupile su rekreativne i plesne grupe domova za starije osobe i gerontoloških centara Grada Zagreba, KUD Vedar Osmijeh i muzičar Zvonimir Sruk. Na štandovima su domovi za starije osobe, gerontološki centri Grada Zagreba, domovi zdravlja, udruge umirovljenika, organizacije civilnog društva, privatni pružatelji socijalnih usluga i druge ustanove u nadležnosti Grada Zagreba prezentirali programske aktivnosti. U sklopu preventivno-zdravstvenog programa održana su mjerenja tlaka i šećera te druga mjerenja.
Među izlagačima rukotvorina bila je Udruga umirovljenika Vugrovec Gornji.
– Udruga ima 129 članova. Organiziramo svaki mjesec izlete po Hrvatskoj te druženja s drugim udrugama umirovljenika, a zajednički organiziramo i izlete. Tako su životi naših umirovljenika ispunjeni – ispričala je predsjednica Udruge umirovljenika Vugrovec Gornji Ružica Dominko.
Jedan od pružatelja usluga starijim osobama je Ustanova za zdravstvenu njegu u kući. Radni terapeut Mirta Šehar Kvesić pojasnila je da se na temelju inicijalne procjene dolazi do potreba korisnika.
– Naši korisnici su zadovoljni s uslugama radne terapije. Na gradskoj razini imamo preko 6 tisuća intervencija, trenutno pet radnih terapeuta pokriva cijeli Zagreb. Ideja je da što više pružimo pomoć ljudima u njihovom domu, odnosno da ne idu u domove za starije osobe ako to nije potrebno. Radimo s populacijom starijom od 65 godina, ali zbog određene dijagnoze uzimamo i mlađe osobe u naše intervencije. Korisnici najviše traže naše intervencije vezane uz aktivnosti svakodnevnog života, a radimo i na njihovom uključivanju u zajednicu – objasnila je Šehar Kvesić.
Među pružateljima socijalnih usluga bile su udruge Prisutnost, Kap dobrote, Caritas Zagrebačke nadbiskupije, a doprinos Međunarodnom danu starijih osoba dao je i URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prezentacijom svojih proizvoda.
O svom boravku u Domu za starije osobe Ksaver ispričala je Đurđica Osman. U Domu za starije osobe je već dvije godine i zadovoljna je smještajem, a vrijeme joj je ispunjeno pjevanjem u pjevačkom zboru i bavljenjem gimnastikom.
– Dom je za mene bio dobar izbor. Zbog djelomičnog invaliditeta nisam mogla brinuti o kućanstvu. Imam kćer koja radi i ima svoj život – rekla je Đurđica. Naglasila je da joj najviše smeta porez na mirovine, a osobito su pogođeni umirovljenici s malim mirovinama.
Umirovljenica Antonija Šoško još uvijek živi u svom obiteljskom domu, a s obzirom na to da želi biti i dalje aktivna, bavi se rekreativnim plesom. Naglasila je da je žalosno što danas neki umirovljenici preživljavaju od svoje mirovine te i njoj, po potrebi, financijski pomažu djeca.
Umirovljenica Dubravka Vereš istaknula je da ima dobru mirovinu, ali živi sa sinom kojeg financijski uzdržava s obzirom na to da trenutno ne radi.
Na svoju tešku situaciju upozorila je umirovljenica Zdenka Arlović.
– Moja mirovina s povećanjem iznosi 400 eura i prisiljena sam prodavati skupljene boce. Sin mi je počeo nedavno raditi te mi daje novac za režije koje iznose 150 eura – ispričala je Zdenka.
Umirovljenica Kata istaknula je da neki umirovljenici žive dobro, a neki loše.
– Mi, koji živimo loše, mučimo se, od svoje male mirovine pomažemo i svojoj djeci. Kupujemo kad god su rasprodaje. Ono što želimo jest da država ukine porez na mirovine – poručila je Kata.
Umirovljenica Gordana također se slaže da treba ukinuti porez na mirovine.
– Kao umirovljenica živim skromno od prvog do prvog u mjesecu. Priuštim sebi samo osnovno, važno mi je da se režije pokriju, a za ostalo nije niti važno – rekla je Gordana.
Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka Balkanske nefropatije
Prošli je tjedan održana osnivačka skupština Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, čime je službeno započeo rad Društva.
Balkanska nefropatija, koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis, desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.
Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj, paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.
Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) čije sjemenke su se u prošlosti miješala sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije su bile kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.
Naši rezultati su priznati od međunarodne znanstvene zajednice, i još više od toga – ušli su u opću povijest medicine. Sastavni dio su brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da zbog napretka poljoprivredne i
mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje. Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro ni nema jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.
Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekim od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka transzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti, dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.
To su razlozi zbog kojih je odnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.
– Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju sada utječemo na novu opasnost za ovo stanovništvo koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost – poručuje Nikolina Bukal Ćaleta, predsjednica Brodskog društva za Balkansku nefropatiju
Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne
Nisu tako rijetki slučajevi da su neki stanovnici Zagreba kupovali stanove u zgradama s četiri ili pet katova, bez lifotva, a u međuvremenu stekli invaliditet i počeli se kretati u invalidskim kolicima ili uz pomoć štaka. Za te je ljude ugradnja dizala postalo pitanje od ključne važnosti, nešto bez čega je njihov društveni život sveden na minimum, a izolacija postala tegobna svakodnevica.
Svjesna ovog gorućeg problema, zagrebačka je Gradska uprava osmislila pet programa revitalizacije metropole, među koje spada i ugradnja liftova u zgradama u kojima žive osobe s invaliditetom i teže pokretljivi građani u trećoj životnoj dobi.
Riječ je ovdje o državnom programu, Vlada RH ugradnju liftova sufinancira s 33 posto, Grad Zagreb na sebe je preuzeo pokrivanje troškova od 50 posto, a ostatak plaćaju suvlasnici zgrada. Ovog trenutka u tu je svrhu Grad iz proračuna osigurao milijun eura, koji su predviđeni za izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova te stručni nadzor. Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne. Javni poziv za ugradnju dizala otvoren je do 31. kolovoza.
Rečeno je to na konferenciji za medije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta koji su, jučer u Gradskoj upravi, predstavili svih pet programa za revitalizaciju Zagreba.
Kako je rekao gradonačelnik Tomašević, programi su osmišljeni kako bi podigli kvalitetu života građana, brinuli o kulturnoj baštini i razvijali otpornost grada na klimatske promjene te poticali nova ulaganja u komunalne projekte.
– Ulažemo i u ovakve projekte jer želimo da naš grad izgleda ljepše, da budemo ponosniji na Zagreb, da posjetitelji više uživaju u njemu, a prije svega da građani imaju ugodnije okruženje za život. Najvažnije nam je da ljudi u svom gradu imaju bolju kvalitetu života – kazao je gradonačelnik Tomašević.
Najveći dio ulaganja odnosi se na obnovu pročelja višestambenih zgrada, a u gradskom je proračunu za tu namjenu osigurano 6,3 milijuna eura.
Kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama
Aktualni ciklus programa Zaželi, koji je usmjeren na sprječavanje institucionalizacije starijih osoba i osoba s invaliditetom, u finalnoj je fazi provedbe, a Ministarstvo rada najavilo je da se period do novog EU financiranja planira premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao kontinuitet.
Program se trenutačno financira iz Europskog socijalnog fonda + putem Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. te je u finalnoj fazi provedbe.
– Budući da se približava završetak financiranja iz sredstava Europske unije, razdoblje do novog EU financiranja planira se premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao puni kontinuitet jednog od najvrjednijih programa skrbi o našim građanima, bez prekida u pružanju usluga korisnicima – odgovorili su iz Ministarstva na upit Hine.
Naime, upravo je sama projektna narav i ovisnost o europskim fondovima jedna od glavnih kritika tog projekta za kojeg iz Vlade ističu da je jedan od najboljih programa socijalne politike i hrvatska invencija, a koji kroz zapošljavanje teže zapošljivih skupina pruža skrb za starije osobe i osobe s invaliditetom.
Program Zaželi, pokrenut 2017. godine, u prvim je fazama bio usmjeren ponajprije na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, dok je aktualni ciklus fokus prebacio na pružanje usluga potpore u zajednici radi odgađanja ili izbjegavanja smještaja starijih osoba u domove.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika nedavno je pozvao na reformu programa Zaželi.
– Umjesto da postane trajna, sustavno integrirana socijalna usluga, skrb za starije svodi se na vremenski ograničene cikluse. Između faza projekata redovito nastaju duži prekidi, ostavljajući najranjivije korisnike preko noći prepuštene samima sebi, a radnice bez prihoda – naveo je.
Upitao je zašto program još nije evoluirao iz ‘socijalnog eksperimenta’ u trajan sustav, koji bi podrazumijevao uvođenje mješovitih timova, stabilno financiranje iz proračuna neovisno o sredstvima EU, uz proširenje usluga na tehničku pomoć u kući?
Iz Ministarstva su pak poručili kako je program Zaželi u svojim prvim fazama prvenstveno bio usmjeren na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, ali da se tijekom godina program razvijao i prilagođavao potrebama društva.
– Aktualni ciklus stavlja naglasak na sprječavanje institucionalizacije, odnosno odgađanje ili izbjegavanje smještaja osoba starije životne dobi u domove, omogućujući im da što dulje ostanu živjeti u vlastitim domovima uz potrebnu podršku – naveli su.
Projekti iz aktualnog programa provode se od prosinca 2023. godine i traju od 30 do 36 mjeseci, a završavaju najkasnije do svibnja 2027. godine.
Do sada je na njima ukupno angažirano 9633 pružatelja usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za 76.459 starijih osoba i osoba s invaliditetom.
Drugim riječima, prema informacijama sa službene mrežne stranice koja pruža sveobuhvatan pregled programa Zaželi, u aktualnom pozivu nisu propisana ograničenja vezana uz dob, spol ili stupanj obrazovanja osoba koje rade na projektnim aktivnostima kao što je to bilo u prethodnim fazama, s obzirom da se želi povećati socijalna uključenost i prevenirati institucionalizacije ranjivih skupina.
Također je istaknuto kako kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama.
To pokazuju i podaci prema kojima se oko 14 posto primatelja usluga u “Zaželi” projektima iz aktualnog ciklusa nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija.
Korisnici usluge su većinom žene, njih oko 67 posto, a sveukupni korisnici pretežno imaju 64 godine ili više.
Od ukupnog broja primatelja usluge, više od 40 tisuća ih je iz ruralnog područja, a među korisnicima su i pripadnici nacionalnih manjina, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima te državljani trećih zemalja.
Što se tiče razine završenog obrazovanja primatelja usluge, najčešće je riječ o završenoj srednjoj i osnovnoj školi te o završenim nižim razredima osnovne škole.
Kada je riječ o pružateljima usluge, pretežito je riječ o ženama – oko 97 posto, najčešće u dobi od 40 do 64 godine, no ima i znatno mlađih.
Podrška koju pružaju uključuje pomoć u pripremi obroka i nabavci hrane, obavljanju kućanskih poslova te svakodnevnih aktivnosti.
Program Zaželi prvi put je pokrenut u prosincu 2017., a od početka njegove provedbe ukupno je zaposleno 32.233 pružatelja usluga podrške i pomoći za ukupno 205.282 korisnika te je do sada isplaćeno ukupno 619,6 milijuna eura, naveli su iz Ministarstva.
Na pitanje o mogućem širenju sadržaja i usluga, iz Ministarstva su poručili kako će se ovo prijelazno razdoblje iskoristiti za temeljitu pripremu novog programa, u skladu s demografskim promjenama, ali i širim društvenim trendovima i potrebama.
Također, razmatra se i uvođenje programa Zaželi za djecu.
– Iako je taj projekt još u fazi pripreme, smatramo da predstavlja kvalitetan iskorak u razvoju socijalnih usluga te vjerujemo da ima velike izglede biti prihvaćen u konačnoj verziji novog programskog okvira – najavili su iz Ministarstva.
Piše: Marina Hudoletnjak
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 7 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom