Connect with us

Civilno društvo

Hrabri telefon od siječnja provodi projekt ‘Škole hrabrosti’

Objavljeno

/

Na fotografiji se nalazi osoba u žutoj majici pritisnuta uz zid od crvene cigle, dok je druga osoba drži za majicu. Na zidu se nalaze bijele oznake ili crteži. Cijela scena djeluje kao da prikazuje sukob ili nasilnu situaciju
Foto: Pixabay

Projekt ‘Škole hrabrosti’ ima za cilj razviti program prevencije teškoća mentalnog zdravlja kod djece u osnovnim školama

Od siječnja 2025. godine Hrabri telefon provodi projekt ‘Škole hrabrosti’, koji će trajati do kraja 2026. godine. Projekt je nastao kao odgovor na jasno prepoznatu potrebu, proizašlu iz dugogodišnjeg rada s djecom – primarnim korisnicima usluga Hrabrog telefona.

Posebno se to očituje kroz direktan rad s djecom, jer je u posljednjih nekoliko godina zabilježen porast od gotovo 50 posto u broju poziva na dječju savjetodavnu liniju. Najveći dio tih poziva odnosi se na teškoće povezane s mentalnim zdravljem, poput samoozljeđivanja, suicidalnih misli, anksioznosti, strahova i sličnih izazova.

Ovi podaci, nažalost, ne odudaraju od trendova koje bilježe slične organizacije i institucije u drugim zemljama zapadnog svijeta.

Hrabri telefon ima dvije savjetodavne linije – jednu za djecu i jednu za roditelje. Na dječjoj se liniji najčešće javljaju sama djeca, ali iznimno je važno uključiti i roditelje kad god je to moguće. Najveći broj poziva dolazi od djece osnovnoškolske dobi. Kada dijete nazove, prvi i najvažniji korak je provjera njegove sigurnosti. Potom slijedi pokušaj razumijevanja što dijete muči i kako mu se može pomoći.

Ključno je u tom kontaktu izgraditi povjerenje i omogućiti djetetu da osjeti kako je to sigurno mjesto na kojem može slobodno govoriti o svojim osjećajima i problemima, bez straha i bez obveze da otkrije svoj identitet. Pozivi su anonimni, a za one kojima je lakše pisati nego govoriti, dostupan je i chat za djecu i mlade, koji se često doživljava kao pristupačniji oblik komunikacije.

Nakon razgovora sa stručnjakom, ovisno o procjeni situacije, predlažu se daljnji koraci, a u središtu svih aktivnosti uvijek je dobrobit djeteta.

Projekt ‘Škole hrabrosti’ ima za cilj razviti program prevencije teškoća mentalnog zdravlja kod djece u osnovnim školama. Program je u završnoj fazi; razvijene su radionice, a u pripremi je i priručnik koji će biti dostupan stručnjacima koji će provoditi aktivnosti.

Jednako važan cilj projekta je osigurati njegovu održivost. Hrabri telefon želi izbjeći situaciju u kojoj projekt završava istekom dvogodišnjeg razdoblja, kao što je to često slučaj s projektnim aktivnostima.

Kroz suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te drugim obrazovnim institucijama želi se omogućiti dugoročna i kontinuirana provedba programa u školama diljem Hrvatske.

Program uključuje ukupno 16 radionica, a za četvrte i sedme razrede pripremljene su dodatne dvije. Svaki razred sudjeluje u dvije radionice godišnje, a teme su usmjerene na jačanje emocionalne pismenosti, samopouzdanja, pozitivne slike o sebi, nošenje sa stresom i neugodnim emocijama, donošenje odluka, pripremu za budućnost i suočavanje sa školskim izazovima.

Obuhvaćene su i aktualne teme poput odnosa na društvenim mrežama i utjecaja lajkova.

Sve radionice povezane su s književnim djelima kako bi sadržaj bio djeci pristupačniji i zanimljiviji. Za učenike četvrtih i sedmih razreda predviđene su i posebne radionice u kojima će im se predstaviti savjetodavne usluge Hrabrog telefona – dječja linija i chat – kako bi se smanjio strah i neizvjesnost kod traženja pomoći te omogućio prvi kontakt s volonterima u sigurnom okruženju.

U sklopu projekta provedene su fokus grupe u kojima su sudjelovala djeca iz 14 partnerskih škola iz cijele Hrvatske. Mnogi su izrazili osjećaj usamljenosti i potrebu da se sami nose sa svojim problemima. Iako znaju da pomoć postoji, često je ne traže jer smatraju da je neće dobiti ili da će biti odbijeni.

Kada i pokušaju potražiti podršku, odrasli ih nerijetko ignoriraju ili umanjuju njihove probleme, govoreći im da pretjeruju ili da će sve proći samo od sebe. Takve poruke ih obeshrabruju. Djeca se često boje da će biti obilježena ako priznaju da im je teško i da trebaju pomoć – da će netko pomisliti da s njima nešto nije u redu. Zbog toga mnogi odustaju od traženja podrške.

Najveći učinak postiže se ako se s djecom počne raditi na vrijeme. Što ranije, to bolje. Djecu treba učiti kako prepoznati i izražavati emocije na prihvatljiv način, razumjeti da nije normalno biti stalno sretan te prihvatiti da je u redu biti tužan, ljut ili frustriran, ali da se te emocije mogu prepoznati i obraditi. Djeca danas, pod utjecajem društvenih mreža i medija, često misle da svi moraju biti nasmijani i uspješni svakog dana. Važno je objasniti im da to nije stvarnost.

Projekt ‘Škole hrabrosti’ financiran je sredstvima Europske unije. Hrabri telefon i inače provodi brojne projekte financirane od strane državnih institucija i europskih fondova, a redovito surađuje s različitim partnerima. U okviru ovog projekta posebno se ističe podrška Ureda pravobraniteljice za djecu.

Civilno društvo

R.E.A.D. program mijenja dječji odnos prema čitanju

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se vidi djevojčica koja sjedi na podu i čita knjigu u društvu psa svijetle dlake. Pas mirno leži pokraj nje, s glavom naslonjenom na pod, dok djevojčica prstom prati tekst u otvorenoj knjizi. Oboje se nalaze u učionici ili prostoru za učenje, a u pozadini se vide stolice i dječji radovi na zidu. Fotografija odiše toplinom, smirenošću i povjerenjem te lijepo prikazuje trenutak zajedničkog čitanja i povezanosti između djeteta i psa.
Foto: Sergej Jonke

Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju

Poslušaj članak

Postoji mjesto na kojem djeca ne strahuju od pogreške, gdje ih nitko ne ispravlja zbog krivo pročitane riječi i ne procjenjuje koliko su uspješna. Na tom mjestu pažljivo ih sluša pas.

Upravo na toj jednostavnoj, ali snažnoj ideji temelji se međunarodni program R.E.A.D. (Reading Education Assistance Dogs), koji djeci pomaže razviti ljubav prema čitanju uz pomoć posebno educiranih pasa i njihovih voditelja.

Program u Hrvatskoj već godinama provodi Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, a među njegovim dugogodišnjim provoditeljima je i Sergej Jonke, koji R.E.A.D. više od deset godina provodi u školama, knjižnicama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Djeca često osjećaju pritisak kada čitaju pred učiteljem, roditeljem ili razredom. Boje se pogriješiti, biti ismijana ili ocijenjena. Pas, međutim, ne poznaje kritiku. Mirno sluša, strpljivo čeka i prihvaća dijete upravo onakvo kakvo jest.

U takvom okruženju nestaje napetost, a raste samopouzdanje. Nerijetko se događa da dijete koje je prije izbjegavalo čitanje nakon nekoliko susreta samo traži novu knjigu koju će pročitati svom četveronožnom prijatelju.

Iako je cilj programa unaprijediti čitalačke vještine, njegove su dobrobiti mnogo šire. Namijenjen je djeci osnovnoškolske dobi, posebno onoj koja imaju teškoće u čitanju, disleksiju, probleme s koncentracijom ili jednostavno nemaju dovoljno vjere u vlastite sposobnosti. Redovitim susretima djeca razvijaju sigurnost u izražavanju, bogate rječnik, bolje razumiju pročitano i uče da je pogreška sastavni dio učenja.

Jednako važan je i emocionalni učinak programa. Druženje sa psom smanjuje napetost, razvija empatiju, odgovornost i osjećaj prihvaćenosti. Zato mnoga djeca R.E.A.D. ne doživljavaju kao još jednu školsku obvezu, nego kao vrijeme kojem se iskreno raduju.

Najveći uspjeh programa ne vide se u statistikama, nego u malim, ali važnim promjenama. Roditelji često ističu da njihova djeca ponovno posežu za knjigama, s ponosom pokazuju svoj napredak i s veseljem čekaju novi susret sa psom. Slično primjećuju i stručni suradnici, koji kod djece uočavaju veću motivaciju, opušteniji pristup čitanju i više samopouzdanja.

R.E.A.D. nije zamjena za podršku učitelja, logopeda ili edukacijskih rehabilitatora, već vrijedna nadopuna njihovu radu jer djeci pruža sigurno okruženje u kojem mogu učiti bez straha od pogreške.

Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju. Jer ponekad je za veliki napredak potrebno samo jedno – netko tko će strpljivo slušati. A psi poput Ruby to rade najbolje.

Nastavite čitati

Civilno društvo

‘Odmori se, imaš podršku’ donio predah obiteljima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan sastanak ili konferencija održana u potkrovnoj dvorani. Oko velikog drvenog stola sjedi petnaestak sudionika koji prate prezentaciju projiciranu na platnu na kraju prostorije. U pozadini se vidi i promotivni roll-up s nazivom projekta „Odmori se, imaš podršku“. Sudionici sjede u opuštenoj, radnoj atmosferi, a na stolu se nalaze čaše, vrčevi s vodom i osobni predmeti, što upućuje na radni sastanak ili završnu konferenciju projekta. Prostorija je osvijetljena prirodnim svjetlom koje dolazi kroz krovne prozore, stvarajući ugodnu i profesionalnu atmosferu.
Foto: Udruga Jaglac

Glavni cilj bio je rasteretiti obitelji koje svakodnevno skrbe o svojim članovima te unaprijediti kvalitetu njihova života

Poslušaj članak

U restoranu Stara ložiona u Orahovici prošlog je tjedna održana završna konferencija projekta ‘Odmori se, imaš podršku’, koji je provodila Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Jaglac Orahovica u partnerstvu s Udrugom Veličanka iz Velike i Centrom za unaprjeđenje kvalitete života Niteo iz Slavonskog Broda.

Projekt je bio usmjeren na pružanje inovativne socijalne usluge odmora od skrbi roditeljima njegovateljima i njegovateljima djece s teškoćama u razvoju te osoba s invaliditetom. Glavni cilj bio je rasteretiti obitelji koje svakodnevno skrbe o svojim članovima te unaprijediti kvalitetu njihova života.

Tijekom provedbe projekta usluga je bila dostupna korisnicima s područja Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije, a podršku je dobilo ukupno 27 roditelja njegovatelja i njegovatelja te njihove obitelji.

Na samom početku projekta organizirana je edukacija za zaposlene obiteljske asistente, dok je stručni tim za svakog korisnika izradio individualni plan skrbi prema kojem su asistenti pružali podršku.

 Uz redovitu skrb za članove obitelji kojima je pomoć bila potrebna, tijekom projekta održane su i grupne radionice podrške za roditelje njegovatelje i njegovatelje, s četiri susreta na svakoj od lokacija – u Orahovici, Velikoj i Slavonskom Brodu. Organizirane su i tjedne grupne aktivnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, dok su za obiteljske asistente redovito održavani online mentorski sastanci.

Na završnoj konferenciji predstavljene su provedene aktivnosti, ostvareni rezultati te iskustva i izazovi s kojima su se tijekom provedbe susretali korisnici, pružatelji usluge i projektni partneri.

Rezultati evaluacije pokazali su visoku razinu zadovoljstva pruženom uslugom. Korisnice su posebno istaknule osjećaj sigurnosti, povjerenja i olakšanja koje im je projekt donio. Kao najvažnije učinke usluge naveli su mogućnost predaha od svakodnevnih obveza skrbi, više vremena za vlastite potrebe, smanjenje stresa i umora te pozitivan utjecaj na kvalitetu obiteljskog života.

Provedena evaluacija još je jednom potvrdila koliko su ovakve usluge važne za očuvanje mentalnog zdravlja, snage i kvalitete života roditelja njegovatelja i njegovatelja, ali i za dobrobit cijele obitelji.

Projekt ‘Odmori se, imaš podršku’ završava s vrijednim iskustvima, konkretnim rezultatima i jasnom porukom o važnosti razvoja dostupnih, fleksibilnih i korisnicima prilagođenih socijalnih usluga u zajednici.

Iz Udruge Jaglac zahvalili su svim korisnicima, partnerima, suradnicima i sudionicima koji su svojim povjerenjem, angažmanom i podrškom pridonijeli uspješnoj provedbi projekta.

Nastavite čitati

Civilno društvo

VARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan skup povodom obilježavanja obljetnice Centra za pružanje usluga u zajednici Varaždin. U prvom planu sjede uzvanici i korisnici Centra, među kojima je i osoba u invalidskim kolicima, što dodatno naglašava inkluzivni karakter događanja. Sudionici pažljivo prate program koji se odvija u dvorani. Prostorija je ispunjena brojnim posjetiteljima, a u pozadini se mogu vidjeti redovi sjedećih mjesta i osoba koja fotografira događaj. Topla i svečana atmosfera odražava zajedništvo, podršku i važnost rada Centra za lokalnu zajednicu.
Foto: Grad Varaždin

Impresivan razvoj Centra najbolje potvrđuju brojke. Dok je 2023. godine ustanova imala troje zaposlenih i svega sedam korisnika, danas o 70 korisnika skrbi tim od 13 stručnjaka. Taj rast jasno pokazuje koliko je velika potreba za ovakvim oblicima socijalne podrške

Poslušaj članak

Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin svečano je obilježio sedmu obljetnicu djelovanja, potvrdivši svoju važnu ulogu u pružanju socijalnih usluga i podrške najranjivijim skupinama građana. Od osnutka 15. srpnja 2019. godine, kada je Grad Varaždin Odlukom Gradskog vijeća osnovao ustanovu, Centar je prerastao u nezaobilazno mjesto pomoći i podrške u lokalnoj zajednici.

Svečanosti obilježavanja rođendana prisustvovali su brojni partneri, suradnici i prijatelji Centra. Uzvanicima se uvodnim govorom obratio gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, koji je istaknuo važnost ovakvih ustanova za kvalitetu života građana te podsjetio na razvojni put Centra od njegova osnutka do danas. Ravnatelj Centra tom je prigodom predstavio usluge koje se trenutačno pružaju korisnicima i planove za daljnji razvoj.

Iako su prvi korisnici, odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem koje koriste uslugu poludnevnog boravka, u Centar stigli 2020. godine, razvoj ustanove odvijao se iznimno dinamično. Tijekom 2024. godine otvoren je poludnevni boravak za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, dok je godinu dana kasnije s radom započeo i poludnevni boravak za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima.

Značajan iskorak ostvaren je i pokretanjem projekta PREDAH, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), kojim se roditeljima njegovateljima omogućuje prijeko potrebna usluga predaha i odmora od svakodnevne skrbi.

Impresivan razvoj Centra najbolje potvrđuju brojke. Dok je 2023. godine ustanova imala troje zaposlenih i svega sedam korisnika, danas o 70 korisnika skrbi tim od 13 stručnjaka. Taj rast jasno pokazuje koliko je velika potreba za ovakvim oblicima socijalne podrške i koliko je Centar postao važan oslonac mnogim obiteljima.

Nakon službenog dijela programa i razgledavanja izložbe radova korisnika, organizirana je prigodna proslava uz glazbu, ples i druženje, čime je dodatno naglašena zajednička i uključiva atmosfera koja obilježava rad Centra.

Pogled prema budućnosti donosi i nove projekte. Tom je prilikom najavljen II. regionalni Olimpijski dan inkluzije i zajedništva, koji će se održati 10. rujna 2026. godine u Sportskoj dvorani Graberje u Varaždinu.

Na sportski susret već se prijavilo 177 osoba s invaliditetom iz 15 ustanova i udruga s područja Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, zajedno sa svojim stručnim djelatnicima.

Sedma obljetnica Centra bila je i prilika za zahvalu svim partnerima, donatorima i suradnicima koji su svojim radom, podrškom i predanošću pridonijeli razvoju ustanove, pretvarajući je u mjesto u kojem se poštuju i uvažavaju potrebe svakog pojedinca.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu