Kultura
Legenda o Picokima uprizorena 57. puta u Đurđevcu
Tradicionalni 57. scenski prikaz legende o Picokima, odnosno uprizorenje neuspješnog osmanlijskog osvajanja utvrde Stari grad u Đurđevcu, održan je u subotu u večernjim satima, a u samom događaju statiralo je nekoliko stotina Đurđevčana koji je pratilo nekoliko tisuća posjetitelja
Pomno režirani prikaz osmanlijskog opsjedanja đurđevačke utvrde odvija se svake godine ispred zdanja iz 14 stoljeća. Sama legenda u Podravini živi stoljećima, a utemeljena je na stvarnim događajima iz sredine 16 stoljeća, točnije iz 1552. godine. Osmanlijska vojska tada je nadirući s istoka željela osvojiti što veće područje pa tako i važnu obrambenu, uporišnu točku, utvrdu Stari grad sagrađenu u 14. stoljeću.
Priča koja se prenosi generacijama, a uprizorena je u subotu 57. puta, kaže da su zahvaljujući lukavstvu jedne starice, na njen prijedlog kapetanu grada, branitelji iz topa ispalili pjetlića, to jest picoka. Zbog tog su čina Osmanlije zaključili da u utvrdi hrane ima u izobilju. Bio im je to dovoljan razlog da prestanu opsadu i krenu dalje, nazvavši žitelje grada Picokima, imenom koje i danas Đurđevčani s ponosom nose.
Ovogodišnje uprizorenje odvijalo se, kao i prethodnih godina, pod režijskom palicom redatelja Krešimira Dolenčića. On je novinarima kazao da se scenarij iz godine u godinu nadograđuje. Riječ je, kako je istaknuo, o najvećoj predstavi u Hrvatskoj i velikoj turističkoj atrakciji.
Najstariji pronađeni zapis o legendi nalazi se u rukopisu iz 1898. godine pisanom prema Osnovi o sabiranju i proučavanju narodne građe o narodnom životu Antuna Radića. Napisao ga je Tomo Jalžabetić, seljak i političar, pokretač seljačkog zadrugarstva i vođa Hrvatske pučke seljačke stranke u Đurđevcu i Podravini.
Čin ispaljivanja picoka iz topa i sve ono što mu prethodi, uprizoruje se svake godine baš kao i u subotu ispred đurđevačke utvrde Stari grad. Riječ je o središnjem godišnjem turističkom događaju u Đurđevcu, a osim što služi očuvanju legende o Picokima, ujedno je i turistička atrakcija koja privlači goste iz cijele Hrvatske.
Sama manifestacija Picokijada, čiji prikaz Legende jest njen središnji dio, obuhvaća brojne višednevne događaje, od koncertnih nastupa, gastroenološke ponude, sportskih aktivnost do izlagačkih događaja u kojima važnu ulogu igraju stari zanati.
Ovogodišnja Picokijada održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture i medija te Ministarstva turizma i sporta.
Dana 15. rujna 2026. u Dječjoj kući u Rijeci održana je početna konferencija programa „Kultura svima svugdje – mladi za kulturu“, u okviru kojeg se pokreće drugi saziv inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima
Poslušaj članak
Na konferenciji je sudjelovala Tea Rubeša, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koja je uvodno govorila o važnosti inkluzivnih kulturnih praksi i pristupačnosti kulture kao ljudskog prava te o preprekama s kojima se osobe s invaliditetom susreću u pristupu kulturnim ustanovama i sadržajima. Istaknula je pritom važnost promatranja osoba s invaliditetom ne samo kao publike, već i kao aktivnih sudionika i stvaratelja u području kulture.
Na konferenciji je predstavljen projekt i mogućnosti uključivanja mladih osoba te radnica i radnika s mladima i u kulturi zainteresiranih za inkluziju, kulturu i razvoj inkluzivnih kulturnih praksi. Svoja iskustva i perspektive predstavili su članovi i članice prvog saziva inkluzivnog kulturnog vijeća mladih te mladi radnici i radnice u kulturi Nika Grbelja, Katarina Bošnjak, Elena Kiss i Borna Padovan.
Projekt „Kultura svima svugdje – mladi za kulturu“ provodi Kultura svima svugdje u partnerstvu s Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Gradskom knjižnicom Rijeka i Savjetovalištem za akademsku prilagodbu Filozofskog fakulteta u Rijeci. Projekt se provodi od 1. rujna 2026. do 6. svibnja 2028. godine, uz financiranje sredstvima Europske unije.
Izvor: posi.hr
Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala
Nakon Sesveta, treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture nastavio se i ujedno završio u Stenjevcu, donoseći od 18. do 20. rujna bogat i raznovrstan program.
Trodnevni program uključio je koncerte Natali Dizdar i Zagrebačkih solista, filmski hit Glavonja, kazališne i plesne predstave za djecu, izvedbu suvremenog cirkusa, poeziju uz glazbu i okolišnu akciju.
Podsjetimo, prva dva ciklusa okupila su tijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja više od 17.000 posjetitelja, a sveukupno u ovogodišnjem projektu sudjeluje više od 200 umjetnika u osam kvartova.
U Stenjevcu se nastavila suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.
Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj.
U ovogodišnjem izdanju projekta Zagrebački kvartovi kulture, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.
Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.
Program u petak, 18. rujna, započinje okolišnom akcijom Počisti u svom kvartu – svi zainteresirani stanovnici Zagreba mogu sudjelovati u čišćenju Stenjevca od smeća. Uslijedit će već tradicionalni marš kroz kvart u izvedbi Zagrebačkog orkestra ZET-a, koji signalizira službeni početak još jednog izdanja Zagrebačkih kvartova kulture! Za kraj večeri sve stanovnike Stenjevca čeka zajedničko obiteljsko filmsko iskustvo: dječji kino-hit Glavonja, napeta detektivska avantura i ujedno topla priča o prijateljstvu, zajedništvu i prihvaćanju različitosti. Glavni junaci filma su desetogodišnja Alisa i njezin stariji brat Milan, koji svijet doživljava drugačije od ostalih. U društvu trojice dječaka detektiva kreću u potragu za roditeljima koji su tajanstveno nestali te upadaju u nadrealnu pustolovinu u kojoj će se zbližiti i postati nerazdvojna dječja družina. Spomenuta projekcija uključit će titlove na hrvatskom jeziku prilagođene osobama s oštećenjem sluha, kao i audiodeskripciju za slijepe i slabovidne osobe. Inkluzivna projekcija realizira se u suradnji s udrugom Kultura svima svugdje, u okviru njihovog projekta Film svima.
Subotnji program počinje na neobičan način – uz predstavu SMASH, koja ima sve elemente tenisa, ali nije teniski meč. Ova izvedba, u produkciji Teatra Cirkus Punkt, spaja cirkus, kazalište i uličnu umjetnost. Za vrijeme trajanja predstave svi odrasli koji žele potaknuti pozitivnu promjenu u kvartu moći će se uključiti u razgovor Umjetnost u našem kvartu inicijative Novi javni naručitelji, koja građanima pruža mogućnost naručivanja umjetničkog djela u javnom prostoru. Potom će uslijediti plesna predstava za djecu Polygon, u produkciji Plesnog centra TALA. Riječ je o interaktivnoj izvedbi u kojoj se pravila kazališne igre oblikuju tijekom izvedbe, a djeca aktivno sudjeluju i uključuju se u scenske zadatke.
Subotnja večer završava koncertom popularne i omiljene zadarske pjevačice Natali Dizdar, koja se nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu i Splitu te brojnih koncerata diljem regije vraća u studio i počinje raditi na novim materijalima, ali se posvećuje i novim, jesenskim koncertima. Nastupom u Stenjevcu Natali Dizdar otvara novu koncertnu sezonu!
Nedjeljni program počinje poslijepodne izvedbom predstave Pita moja mama imate li jedno jaje u izvedbi Teatra Poco Loco, nastale prema istoimenoj slikovnici slikarice i autorice Tisje Kljaković Braić. Uz mnogo glazbe, kreativnih scenografskih rješenja i prepoznatljivih ilustracija, predstava priča priču o Splitu, najlipšen gradu na svitu!
U Stenjevcu se nastavlja suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.
Program završava na najbolji mogući način – uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj koji se ne propušta!
Ulaz na sve programe je slobodan. Program će se održati u Parku Lujze Janović Wagner. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta cijeli program na otvorenom odgađa se.
U ovogodišnjem izdanju projekta, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.
Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.
Jedna od zadaća Tifološkog muzeja jest stvarati prostor u kojem umjetnost nije privilegija jednog osjetila, nego iskustvo dostupno svima, osobito osobama oštećenog vida
U Tiflološkom muzeju 16. rujna otvorena je izložba likovih radova splitske slikarice Lili Gluić pod nazivom’I gledam more gdje se k meni penje’.
Na izložbi je izloženo 14 radova s motivima mediteranskog krajolika. Izloženi radovi sadržavaju verbalne opise pohranjene na QR kodovima, dok su za dvije slike izrađeni taktilni dijagrami namijenjeni taktilnom doživljaju osobama oštećenog vida.
U prigodnom govoru, ravnateljica Tifološkog muzeja Nina Sivec istaknula je kako naziv izložbe uvodi u prostor mora -mjesta susreta vanjskoga krajolika, unutarnjeg svijeta i osobnog doživljaja.
-Taj osobni doživljaj mora prepoznajemo i u osebujnom likovnom izričaju Lili Gluić. Posebnu vrijednost izložbi daje i njena slikarska tehnika koja je prilagođena mogućnostima taktilnog istraživanja i koja omogućuje neposredan susret s umjetničkim djelom te nas podsjeća da umjetnost možemo doživjeti ne samo pogledom, nego i dodirom- pojasnila je Sivec.
Zaključila je kako je jedna od zadaća Tifološkog muzeja stvarati prostor u kojem umjetnost nije privilegija jednog osjetila, nego iskustvo dostupno svima, osobito osobama oštećenog vida.
Koautorica izložbe Iva Sočković rekla je da se izloženim radovima nastojalo ponovno prizvati sjećanje i osjećaje koji vežu uz more, obalu, boravak na otvorenom. Naglasila je da je autorica stvarala radove s namjerom da ih osobe s oštećenjem vida mogu doživjeti, te imaju dva prepoznatljiva elementa, boju i teksturu.
Slikarica Lili Gluić prvi puta izlaže svoje radove u Tifološkom muzeju, a ovo joj je jedna od dražih izložbi koja je pripremana dvije godine. Podsjetila je da je prije dvije godine u Parizu imala izložbu na kojoj su izloženi neki od taktilnih radova te je došlo do ponude da se radovi izlože u Tifološkom muzeju.
– Puno mi znači da mogu slikarskom tehnikom svoje radove približiti osobama oštećenog vida. Oni su jednako vrijedni kao drugi te im treba omogućiti da žive što normalnije.Umjetnost doživljavaju na svoj način, možda i bolje od drugih – rekla je Gluić.
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni