Korisnici u Centru borave svakim radnim danom, od četiri do šest sati dnevno, gdje sudjeluju u individualno i grupno osmišljenim aktivnostima, prilagođenima njihovim potrebama i mogućnostima
Poslušaj članak
Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin, javna ustanova socijalne skrbi koju je 2019. godine osnovao Grad Varaždin, u posljednjih je nekoliko godina doživio značajan razvoj.
Od svojih skromnih početaka, kada je 2020. godine započeo s pružanjem usluge poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem, Centar je proširio svoje djelovanje i danas svakodnevno pruža podršku trima skupinama korisnika – odraslim osobama s tjelesnim i intelektualnim oštećenjem, te djeci i mladima s problemima u ponašanju.
U ožujku 2024. godine otvoren je poludnevni boravak za djecu i mlađe punoljetne osobe koje se suočavaju s problemima u ponašanju, a u svibnju 2025. godine pokrenut je i boravak za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima.
Ovim širenjem Centar se profilirao kao jedna od ključnih ustanova u sustavu socijalne skrbi na području Varaždina, s naglaskom na individualizirani pristup i uključivanje korisnika u zajednicu.
Trenutno usluge poludnevnog boravka koristi ukupno 44 korisnika. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem čine jednu skupinu korisnika, odrasle osobe s intelektualnim oštećenjem drugu, dok treću skupinu čine djeca i mladi s problemima u ponašanju.
Korisnici u Centru borave svakim radnim danom, od četiri do šest sati dnevno, gdje sudjeluju u individualno i grupno osmišljenim aktivnostima, prilagođenima njihovim potrebama i mogućnostima.
Programi koji se provode u Centru bogati su i raznoliki. Za odrasle osobe s invaliditetom organiziraju se kreativne, sportske, literarne, kulinarske i glazbene radionice, kao i individualne vježbe pažnje, govora, grafomotorike i korištenje informatičke opreme s ciljem razvoja digitalnih vještina.
Uz svakodnevne aktivnosti, korisnici sudjeluju i u izletima, posjećuju kulturne ustanove i razna događanja u zajednici, a često se u provedbu uključuju i volonteri.
Posebna pažnja posvećena je događanjima koja povezuju korisnike i njihove obitelji. Tako je povodom Međunarodnog dana obitelji 15. svibnja održana radionica pod nazivom ‘Glina inkluzije’, u suradnji s Paulom Banić Vudrag i Nikolom Vudragom, koja je potaknula kreativno izražavanje i međusobno povezivanje.
Centar je također nositelj projekta PREDAH – Odmor od skrbi i osnaživanje roditelja njegovatelja odraslih osoba s invaliditetom. Projekt se provodi uz financijsku podršku iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u sklopu programa ‘Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027.’, a ukupna vrijednost bespovratnih sredstava iznosi 147.896,00 eura.
Projekt se provodi u partnerstvu s Gradskim društvom Crvenog križa Varaždin i Društvom multiple skleroze Varaždinske županije, a prve usluge korisnici će moći koristiti krajem ljeta.
Poludnevni boravak za djecu i mlade s problemima u ponašanju usmjeren je na učenike viših razreda osnovnih škola i srednjoškolce koji se suočavaju s emocionalnim, socijalnim i obrazovnim izazovima. Stručni tim Centra kroz individualni i grupni rad, psihoedukativne radionice te aktivnu suradnju s roditeljima i relevantnim institucijama, pomaže mladima u razvoju socijalnih vještina, emocionalnoj stabilizaciji te prevenciji rizičnih ponašanja.
U sklopu stalnog unaprjeđenja kvalitete rada, Centar organizira stručna umrežavanja i edukacije. Dana 16. travnja 2025. godine održan je drugi interaktivni seminar pod nazivom ‘Osnaživanje i umrežavanje stručnjaka u radu s osnovnoškolcima koji iskazuju probleme u ponašanju’. Ovaj događaj rezultirao je formiranjem međuresornog tima pod nazivom VARtim – Varaždinski tim za podršku djeci, mladima i obiteljima. Prvi sastanak ovog tima zakazan je za 4. lipnja, a okupit će stručnjake iz područja socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva, nevladinog sektora i lokalne samouprave.
Cilj osnivanja VARtima je jačanje međusobne suradnje između ustanova, izrada smjernica i protokola za rad s djecom i roditeljima, te razvoj platforme za kontinuiranu stručnu razmjenu i edukaciju.
Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin svakodnevno dokazuje da promjene u sustavu skrbi mogu biti učinkovite, humane i usmjerene na stvarne potrebe korisnika. Kroz stalno proširivanje usluga, razvoj novih projekata i povezivanje sa zajednicom, Centar ne samo da širi svoja vrata, već i otvara nove prilike za sve koji trebaju podršku, razumijevanje i poticaj za kvalitetniji život.
Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite
Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.
– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).
Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.
Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.
Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.
Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.
Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.
Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.
– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.
– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.
Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.
– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a
Vizija ovog događaja bila je jasna i snažna: osobe s invaliditetom nisu samo promatrači, već aktivni nositelji programa
Poslušaj članak
Nedavno je u hotelu Miramare održana je Modna revija inkluzije u organizaciji Udruge Uspjeh, događaj koji je na poseban način proslavio različitost, prihvaćanje i zajedništvo.
Večer je bila posvećena ljudima, njihovim osobnostima i unutarnjoj snazi, stavljajući u drugi plan poteškoće te naglašavajući vrijednost svakog pojedinca.
Vizija ovog događaja bila je jasna i snažna: osobe s invaliditetom nisu samo promatrači, već aktivni nositelji programa. Upravo su oni bili u središtu zbivanja, sudjelujući kao modeli, voditelji i domaćini, čime su pokazali svoju kreativnost, sposobnosti i autentičnost.
Program je dodatno obogaćen umjetničkim radovima koje su članovi izradili uz pomoć asistenata, stvarajući bookmarkse i kartice zahvalnosti koje su ostavile snažan dojam na sve prisutne.
Atmosfera večeri bila je ispunjena emocijama, toplinom i iskrenom radošću. Svaki trenutak na pozornici bio je podsjetnik da prava ljepota dolazi iznutra, iz srca i osobne priče svakog pojedinca. Revija nije bila samo prikaz odjeće, već simbol životnih iskustava, hrabrosti i jedinstvenosti koja se očitovala u svakom pokretu sudionika. Publika je svjedočila snažnoj poruci da ljepota ne leži u jednakosti, već u raznolikosti i mogućnosti da svatko bude ono što jest.
Vrhunac večeri obilježila je snažna poruka da svatko zaslužuje biti viđen, prihvaćen i voljen bez obzira na razlike. Događaj je nadmašio očekivanja organizatora, a dvorana je bila ispunjena pljeskom, suzama i podrškom koja nije jenjavala.
Na kraju su sudionici nagrađeni titulama i prigodnim darovima, čime je dodatno prepoznata njihova hrabrost i doprinos. Druženje se nastavilo uz zakusku, gdje su se razmjenjivali dojmovi i učvršćivao osjećaj zajedništva koji je obilježio cijelu večer.
Predsjednika Udruge za autizam Zagreb pitamo ima li istine u tvrdnjama da država naprosto više nema dovoljno sredstava za financiranje svih temeljnih socijalnih usluga
Svjetski dan svjesnosti o autizmu, obilježen početkom travnja, otvorio je i jedno bolno pitanje s kojim se u posljednje vrijeme suočavaju brojne udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom. Kako, naime, nastaviti s provedbom projekata i programa koji podižu kvalitetu života njihova članstva, a pritom neprestano strahovati od financijske gabule i mogućeg gašenja udruge?
O tome razgovaramo s Igorom Ružićem, predsjednikom Udruge za autizam Zagreb, koja je lani prestala pružati uslugu organiziranog stanovanja za odrasle osobe iz spektra upravo zbog nedostatka financijskih sredstva. Ružića pitamo ima li istine u tvrdnjama da država naprosto više nema dovoljno sredstava za financiranje svih temeljnih socijalnih usluga?
– Definitivno nisam osoba koja može odgovoriti na to, s pozicije predstavnika ili predsjednika organizacije civilnog društva nemam i ne mogu imati uvid u državne financije – kaže nam Ružić.
– Načelno, mogu reći da nije pitanje postoje li sredstva, nego kako se sredstva distribuiraju. S obzirom na najave krize, a pritom smo svjedoci utemeljenih tvrdnji da je nekoliko sustava koji čine socijalnu državu (socijalna skrb, zdravstvo, školstvo) u ozbiljnoj krizi koja se pokušava kompenzirati plaćama zaposlenih – koji, da se razumijemo, trebaju i moraju biti adekvatno honorirani za svoj rad! – ali ne i cijenom usluga, recimo da sam prilično skeptičan oko mogućnosti da se sve najavljene, i one već zakonski ili na druge načine zagarantirane, socijalne usluge mogu zaista realizirati u narednom period – veli Ružić.
Novinari In Portala i sami su, prošlog rujna, svjedočili koliko je tegobna i stresna bila odluka njegove udruge da prestane s uslugom organiziranog stanovanja za odrasle osobe s autizmom. Ružića pitamo što se dogodilo s tim ljudima o kojima je Udruga za autizam Zagreb skrbila, kako se to odrazilo na njihovu svakodnevicu?
– U bolnom procesu donošenja odluke o prestanku pružanja usluge organiziranog stanovanja za odrasle osobe s poremećajem iz spektra autizma, kao organizacija smo zajednički postavili prioritete: najprije korisnici, zatim zaposlenici, nakon toga prostorni i drugi kapaciteti i tek nakon svega toga organizacija sama, jer organizacija nema smisla ako iznevjeri svoje ljude, i korisnike i zaposlenike – tumači Ružić.
– Ta pva dva kriterija smo ispunili, na ostalima se još radi. S relativnim zadovoljstvom mogu reći da su svi korisnici pronašli mjesto u institucijama, većina njih u Centru za autizam Zagreb s kojim je Udruga za autizam – Zagreb višestruko i povijesno povezana, i koji koji nam je zato posebno izašao u susret, dok su manji dio korisnika preuzele su državne institucije, Centar za rehabilitaciju Stančić i Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači u Splitu. Prema informacijama kojima raspolažem, tranzicija je prošla iznenađujuće bezbolno, čak s ponekim progresom u psihofizičkom smislu, a i reakcije roditelja/skrbnika su većinom pozitivne – zaključuje Ružić