In Metropola
ZAGREB Konferencija o cijepljenju koje spašava živote
Na konferenciji je istaknuto kako je cijepljenje povijesna tekovina koja zaslužuje da se o njoj priča i primjenjuje tijekom cijelog života.
Cijepljenje je najvažnije postignuće suvremene medicine u zaštiti zdravlja od raznih zaraznih bolesti. Zahvaljujući ovoj zdravstvenoj intervenciji u posljednjih pedeset godina spašeno je 154 millijuna života. Međutim, zabrinjavajući je podatak da 2023. godine gotovo 22 millijuna djece u svijetu nije primilo prvo cjepivo protiv ospica.
Povodom Svjetskog tjedan cijepljenja u utorak na konferenciji za novinare pod nazivom „Cijepljenje – Za život“ u zagrebačkom Novinarskom domu stručnjaci su govorili o važnosti cijepljenja tijekom cijelog života pogotovo osjetljivih skupina građana, ali i o zakonskom okviru koji će omogućiti da se ljekarnici uključe u cijepljenje.
Epidemiolog Bernard Kaić upozorio je na pad cijepnih obuhvata u mnogim zemljama.
„ U Hrvatskoj je pad cijepnih obuhvata malo zaustavljen nakon pandemije Covid- 19 , ali obuhvati više nisu dobri kao prije petnaestak godina, daleko smo još od toga. Svjetska zdravstvena organizacija i druge organizacije kao što su UNICEF, Američki Centar za sprječavanje bolesti te Europski centar za sprječavanje bolesti upozoravaju da se hitno treba nešto poduzeti kako bi se povećali cijepni obuhvati“ rekao je Kaić.
Spomenuo je da u Hrvatskoj po županijama postoje razlike po cijepnim obuhvatima. Gotovo deset godina najniži cijepni obuhvati su u Dubrovačko- neretvanskoj i Splitsko – dalmatinskoj županiji, ali su zadnjih godina i u Primorsko- goranskoj te Osječko- baranjskoj županiji u padu.
Predsjednik Hrvatske koalicije za imunizaciju Goran Tešović ukazao je na rizike necijepljenja protiv gripe kod djece i starijih osoba Naglasio je da se zbog gripe češće hospitaliziraju starije osobe, ali se hospitalizira i značajan broj predškolske djece te prema službenim statistikama je najviše prijavljen broj oboljele djece od gripe. Kod starijih osoba uslijed gripe se javljaju respiratorne komplikacije , a kod male djece uglavnom neurološke komplikacije.
„Protiv gripe se cijepi i mali broj djece koja imaju kronične komorbiditete, a ne cijepe se niti članovi njihove obitelji. Ova djeca završavaju u bolnicama s respiratornim komplikacijama i na jedinicama intenzivnog liječenja. U nekim ustanovama za smještaj kronično bolesne djece cijepljenje protiv gripe je ipak zaživjelo“ objasnio je Tešović.
Liječnica obiteljske medicine Valerija Bralić- Lang istaknula je važnost edukacije u donošenju odluke o cijepljenju. Naglasila je kako je važno da osoba razumije koje su prednosti cijepljenja i koji su rizici necijepljenja. Kad je riječ o djeci važno je da ispravnu odluku vezano za cijepljenje donesu roditelji.
„ U Hrvatskoj je 23 posto populacije starije od 65 godina, a taj postotak će rasti. S obzirom na godine četvrtina populacije se mora cijepiti, ali se moraju cijepiti i oni neovisno o godinama zbog bolesti kao što su primjerice šećerna bolest, kronična bubrežna bolest, kronična obstruktivna plućna bolest . U Hrvatskoj više od trećine populacije su pušaći i velika je vjerojatnost da imaju kroničnu obstruktivnu bolest pluća, a kod šećerne bolesti je vjerojatan i komorbiditet. Onkološki pacijenti prije ciljanog liječenja bolesti bi trebali biti procijepljeni, ako nije sezona gripe, onda se trebaju cijepiti protiv pneumokoka. Kada se krene s kemoterapijom osoba se ne smije cijepiti, mora proći barem tri mjeseca od cijepljenja“, pojasnila je Bralić- Lang.
Naglasila je da se mali broj starijih osoba odaziva na docijepljivanje protiv tetanusa.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo istaknula je da Zakon o ljekarništvu i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti uključuju ljekarnike u imunizaciju pacijenata. Spomenula je da su ljekarnici provodili edukacijske kampanje vezano za cijepljenje i u Hrvatskoj .
„Iskustva iz Australije , Kanade i SAD-a su pokazala da kroz edukaciju i u praktičnom dijelu imunizacije ljekarnici imaju važnu ulogu u povećanju cijepnog obuhvata. U SAD-u i Kanadi se većina pacijenata cijepi u ljekarnama. Cijepljenje protiv gripe postoji i u nekim zemljama Europske unije. Uz ljekranike cijepe i farmaceutski tehničari. Nadamo se da će se i u Hrvatskoj krenuti s imunizacijom u praksi u ljekarnama jer to ima smisla“ rekla je Soldo. Naglasila je da za cijepljenje pacijenata u Hrvatskoj već educirano oko 500 ljekarnika, a četiri tisuća članova Hrvatske ljekarničke komore bi moglo također proći ovu edukaciju što će omogućiti da se poveća cijepni obuhvat.
Predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva Miroslav Venus istaknuo je da je cijepljenje najznačajnija preventivna mjera koja štiti ne samo od akutnih zaraznih bolesti nego i od nastanka kroničnih bolesti.
„Danas se cijepe djevojčice i dječaci protiv HPV-a, a pokušalo se da to uđe i u kalendar obveznog cijepljenja. Međutim, ipak je postignut napredak jer se više djevojčica i dječaka u određenoj životnoj dobi više procijepilo nego što je to bilo prije.
Imamo i cijepljenje protiv hepatitisa B koje štiti od nastanka određene kronične bolesti. “Cijepljenje je jedna povijesna tekovina koja zaslužuje da se o njoj priča i primjenjuje tijekom cijelog života“ istaknuo je Venus.
In Metropola
GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
In Metropola
GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
In Metropola
SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
-
in MREŽAPrije 6 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 7 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
-
VijestiPrije 2 danaPotpora za prijevoz studenata s invaliditetom
-
Video / podcastPrije 6 danaZašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
-
BocciaPrije 2 danaDora Bašić zlatna na Svjetskom kupu u Brazilu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPokrenut program „Mreža podrške u zajednici”




