EU kutak
EUROBAROMETAR Građani žele da ih EU zaštiti i djeluje jedinstveno
Zimsko istraživanje Eurobarometra, koje je proveo Europski parlament, pokazuje povijesne razine potpore članstvu u EU-u, prije svega zbog pitanja mira i sigurnosti
– Dvije trećine Europljana želi da EU ima veću ulogu u njihovoj zaštiti. To je jasan poziv na djelovanje na koji ćemo odgovoriti. Europa mora biti jača kako bi se naši građani osjećali sigurnije. Europski parlament osigurat će da svaki izneseni prijedlog bude dovoljno hrabar i ambiciozan te prikladan za ozbiljnost prijetnje s kojom se Europa suočava. Europa danas mora napraviti iskorak, u protivnome riskira da sutra ostane po strani – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Čak 66% europskih građana želi da EU preuzme važniju ulogu u njihovoj zaštiti od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. To je stajalište posebno izraženo među mlađim ispitanicima. Na nacionalnoj razini rezultati za snažniju ulogu EU-a kreću se od 87% u Švedskoj do 47% u Rumunjskoj i 44% u Poljskoj.
Gotovo tri četvrtine (74%) građana u EU-u vjeruje da njihova zemlja ima koristi od europskog članstva. Riječ je o najvećem rezultatu ikad zabilježenom u istraživanju Eurobarometra o tom pitanju otkad je ono prvi put postavljeno 1983. godine. Uzimajući u obzir trenutačni kontekst, ispitanici navode doprinos EU-a održavanju mira i jačanju sigurnosti (35%) kao glavne razloge zbog kojih se članstvo smatra korisnim.
U Hrvatskoj je broj građana koji vidi koristi od EU članstva još veći od EU prosjeka te iznosi 84%. Najzastupljenije je mišljenje da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja (51%), a nakon toga da doprinosi miru i sigurnosti (34%).
Na razini EU-a građani se općenito slažu kako bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima (89%) i da su Europskoj uniji potrebna veća sredstva za suočavanje s predstojećim izazovima (76%).
U Hrvatskoj je na pitanje bi li Europska unija trebala biti jedinstvenija pozitivno odgovorilo 90% građana, a 83% ispitanika smatra da bi Unija trebala imati na raspolaganju više sredstava.
Građani od EU-a očekuju jačanje sigurnosti i obrane te veću konkurentnost
U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja obrana i sigurnost (36%) te konkurentnost, gospodarstvo i industrija (32%) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu. To su ujedno teme koje su bile važne na prošlotjednom sastanku Europskog vijeća na kojem je predsjednica Parlamenta pozvala na brže djelovanje i odvažnije ambicije.
Dok su rezultati za obranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s veljačom/ožujkom 2024., oni za konkurentnost, gospodarstvo i industriju povećali su se za pet postotnih bodova. Nakon tih dvaju područja slijede energetska neovisnost (27%), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25%) te obrazovanje i istraživanje (23%).
Gospodarska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu Europskog parlamenta. Četiri od deset Europljana spominju inflaciju, rast cijena i troškove života (43%), a slijede obrana i sigurnost EU-a (31%), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31%) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (29%). Inflacija, rastuće cijene i troškovi života glavni su prioritet u svim dobnim skupinama, a najveći su rezultati zabilježeni u Portugalu (57%), Francuskoj (56%), Slovačkoj (56%), Hrvatskoj (54%) i Estoniji (54%).
Ispitanici u Hrvatskoj smatraju da se Europska unija u jačanju svoje uloge na svjetskoj pozornici mora prvenstveno usmjeriti na sigurnost hrane i poljoprivredu (35%) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (31%). Slijede energetska neovisnost (29%), demografija, migracije i starenje stanovništva (28%) te obrana i sigurnost (24%).
Kao prioritete u radu Europskog parlamenta, uz već spomenuti problem inflacije, rasta cijena i troškova života (54%), ispitanici su izdvojili potporu gospodarstvu i novim radnim mjestima (38%) te borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (34%).
Kao što je pokazalo prethodno istraživanje Europskog parlamenta, inflacija i troškovi života već su imali važnu ulogu kao pokretačka snaga na posljednjim europskim izborima, a gospodarska situacija i dalje je glavni razlog zabrinutosti mnogih Europljana.
Trećina ispitanika (33%) očekuje da će se njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, što je sedam postotnih bodova više nego u razdoblju od lipnja do srpnja 2024. U tome prednjače ispitanici u Francuskoj s 53% (+8 postotnih bodova) te u Njemačkoj s 47% (+15 postotnih bodova). U Hrvatskoj 29% građana očekuje pad životnog standarda, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na posljednje istraživanje.
Mir i demokracija i dalje su temeljne vrijednosti EU-a
Kad je riječ o vrijednostima koje bi Europljani željeli da Europski parlament brani, na prvom su mjestu mir (45%), demokracija (32%) i zaštita ljudskih prava u EU-u i svijetu (22%). Rezultati za to pitanje ostali su stabilni, što naglašava nepokolebljivu potporu građana temeljnim vrijednostima i načelima EU-a.
Dvije trećine građana podržava snažniju ulogu Europskog parlamenta
Kao što pokazuju povijesni trendovi, u trenucima krize građani od EU-a traže odlučne mjere i rješenja. Kada EU ostavlja dojam zajedništva i ostvarenih rezultata, pokazatelji potpore su visoki, što je i trenutačno slučaj. 50% ispitanika tako ima pozitivnu predodžbu o EU-u.
U posljednjem desetljeću ta je pozitivna percepcija samo jednom bila viša (52%), na proljeće 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pozitivna slika Europskog parlamenta je na stabilno visokoj razini (41%). Nekoliko mjeseci od početka novog saziva, više od šest od deset (62%) građana željelo bi da Parlament ima važniju ulogu. To je povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na veljaču i ožujak 2024., odnosno na razdoblje uoči europskih izbora u lipnju 2024.
U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56% ispitanika, a o Europskom parlamentu 44%. Kao i na EU razini, 62% građana voljelo bi da Parlament ima važniju ulogu.
EU kutak
Je li asistivna tehnologija u EU dostupna samo odabranima?
Ključno je poboljšati prekogranični pristup asistivnoj tehnologiji, te omogućiti slobodno kretanje osobama s invaliditetom koje je koriste
Poslušaj članak
Većina osoba s invaliditetom danas je ovisna o nekoj vrsti asistivne tehnologije. Međutim, ako ste građanin zemlje koja je članica Europske unije, ipak ćete imati određene probleme pri nabavi prijeko potrebnih asistivnih pomagala. Zvuči nevjerojatno, ali zaista je tako.
Potvrdila je to i analiza Europskog forma za osobe s invaliditetom objavljena 22. listopada. Kako se navodi, osobe s invaliditetom suočavaju se s nedostupnošću pomagala iz nekoliko razloga.
Jedan od razloga zašto je tako leži u tome što unutar Europske unije postoje zatvoreni popisi dostupne asistivne tehnologije, ali asistivna tehnologija s popisa nije od koristi svim osobama koje ju trebaju. Drugim riječima, izdani popisi se ne prilagođavaju i ne nude rješenje za pomoć kod svake dijagnoze, odnosno vrste invaliditeta.
Isto tako, Europska unija ne pomaže pri financiranju asistivnih tehnologija koje su nekima jedini način za funkcioniranje u svakodnevici, pa si ljudi slabijeg imovinskog stanja nisu u mogućnosti osigurati potrebno pomagalo. To kod osoba s invaliditetom može dovesti do rizika od isključenosti.
Osim toga, dodatni problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra koji bi korisnike educirao o načinu korištenja određene asistivne tehnologije, dok također kronično nedostaje i kadra koji bi osobama s invaliditetom bio na usluzi pri korištenju te tehnologije i servisiranju iste ako za tim bude potrebe.
Kako bi se dobavljačima asistivne tehnologije isplatila nabavka istih, potrebno je prijeći na nova asistivna rješenja. To uključuje tehnologiju temeljenu na pretplati, troškove povezanih uređaja i ažuriranja, ali i bolju tehničku podršku.
Zbog različitih pravila, različitog popisa asistivne tehnologije i drugačije razine financiranja iste, dobavljači iz pojedinih zemalja ne nabavljaju noviju asistivnu tehnologiju što osobama s invaliditetom iz pojedinih zemalja onemogućuje pristup asistivnoj tehnologiji koja bi im uvelike mogla podići kvalitetu života.
Zato ljudi iz određenih zemalja moraju putovati u druge zemlje kako bi nabavili asistivnu tehnologiju koja im je potrebna.
Kako bi svaka osoba s invaliditetom na području Europske unije dobila odgovarajuću asisitivnu tehnologiju koja bi joj olakšala život, u analizi Europskog foruma istaknute su određene stavke pomoću kojih bi se mogla olakšati dostupnost asistivne tehnologije svima kojima je potrebna.
Pa tako, između ostalog, u preporukama stoji kako je potrebno osigurati da sustavi financiranja podržavaju širi spektar asistivne tehnologije, kako bi asistivnu tehnologiju mogli dobiti svi, uključujući i korisnike iz manjih zemalja, jamčeći da će dobiti visoko kvalitetne, specijalizirane proizvode.
Isto tako, potrebno je prilagoditi pravila potrebama korisnika asistivne tehnologije što uključuje bolji pristup financiranju, podršci i načinima žalbe.
Između ostalog, potrebno je i povećati broj stručnjaka koji mogu podržati korisnike, odnosno pomoći im pri savladavanju korištenja asistivne tehnologije i pružiti im tehnološku podršku.
Nadalje, bitno je uskladiti zahtjeve za informacijama za pomoćna rješenja među državama članicama i osigurati međusobno priznavanje tamo gdje postoje ekvivalentne procjene.
Kao jedna od ključnih stvari nameće se i poboljšanje prekograničnog pristupa asistivnoj tehnologiji, te omogućavanje slobodnog kretanja osobama s invaliditetom koje je koriste.
Jedino na ovaj način može se osigurati da svaka osoba u Europskoj uniji dobije adekvatnu asistivnu tehnologiju.
U Dublinu je održana konferencija na temu „Asistivna tehnologija i pristupačna digitalna tehnologija – Osnaživanje sudjelovanja“ na kojoj su predstavnici država članica i civilnog društva govorili o pristupačnijoj asistivnoj tehnologiji za sve s područja Europske unije.
Zaključeno je da digitalna i asistivna tehnologija značajno povećavaju neovisnost, sudjelovanje, zdravlje i opću dobrobit osoba s invaliditetom. Pristup odgovarajućoj digitalnoj i asistivnoj tehnologiji ključan je za ostvarenje prava navedenih u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i sudjelovanje u zajednici.
EU kutak
Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
Gotovo dvije od pet osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bile su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Veći udio zabilježile su samo Litva, Latvija i Bugarska
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je 2025. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 39,8 posto osoba s invaliditetom u dobi od 16 i više godina. Među osobama bez invaliditeta iste dobi taj je udio iznosio 15,6 posto. Razlika od 24,2 postotna boda znači da su osobe s invaliditetom u Hrvatskoj tom riziku bile izložene oko dva i pol puta češće.
Podatke Eurostata usporedio je Europski forum osoba s invaliditetom u analizi objavljenoj 15. listopada 2026. Na razini Unije riziku je bilo izloženo 28,8 posto osoba s invaliditetom. U Litvi je taj udio dosegnuo 50,5 posto. U Latviji je iznosio 42,6 posto, a u Bugarskoj 42,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto.
Gdje je prag rizika od siromaštva
Širi pokazatelj obuhvaća tri skupine ljudi. U prvoj su oni čiji je dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, u drugoj oni koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici, a u trećoj oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Tko pripada dvjema ili svim trima skupinama, broji se samo jednom.
Kad se promatra samo dohodak, ispod praga rizika od siromaštva živjelo je 37,6 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i 20,9 posto u Europskoj uniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag za osobu koja u Hrvatskoj živi sama iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno.
Istraživanje obuhvaća ljude koji žive u privatnim kućanstvima. U skupinu osoba s invaliditetom Eurostat ubraja one koji su naveli da ih zdravstvene teškoće najmanje šest mjeseci ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Osobe koje žive u ustanovama ostaju izvan te statistike.
Kad je do škole više od 40 kilometara
U izvješću za 2025. godinu pravobranitelj za osobe s invaliditetom opisuje slučaj majke koja je dvoje djece s teškoćama u razvoju vozila u školu udaljenu više od 40 kilometara od kuće. Bliže njihovu domu nije bilo prostora za poseban razredni odjel. Na rehabilitaciju su odlazili tridesetak kilometara od kuće u suprotnom smjeru. Zbog teškoća s hranjenjem majka je djecu između nastave i terapije vozila kući na ručak i odmor.
Pravobranitelj je preporučio osnivačima škola da organiziraju prijevoz tako da roditelji mogu raditi i kad dijete treba pratnju na putu do škole. Kao primjer naveo je Osnovnu školu „Antun Gustav Matoš” u Vinkovcima, u kojoj je uz podršku osnivača i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prijevoz organiziran tako da roditelji ne moraju voziti djecu ni pratiti ih do škole.
EU kutak
VIJEĆE EU Osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh
Poslušaj članak
Pristupačna radna mjesta, razumna prilagodba, napredovanje u karijeri i uključivo obrazovanje ključni su zahtjevi novog dokumenta Vijeća EU-a kojim se osobama s invaliditetom želi osigurati siguran prijelaz iz zaštićenog na otvoreno tržište rada.
No hoće li taj prijelaz na otvoreno tržište rada uistinu biti realiziran u skorijoj budućnosti pitanje je oko kojeg se već sada lome koplja, posebno unutar organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Jer ima i onih skeptika koji smatraju kako bi se iza tog „naizgled plemenitog“ cilja mogla kriti opasnost za skrivenu diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Pristupačna radna mjesta i razumna prilagodba, primjerice, zgodno i ohrabrujuće izgledaju na papiru, no u praksi se često ne realiziraju zbog navodno visokih troškova za poslodavce.
Kako god bilo, jednakost osoba s invaliditetom na tržištu rada za Vijeće je „pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-u“. Glavni cilj spomenutog dokumenta zapravo je izgradnja Unije jednakosti, za što već postoje zakonodavni akti kojima se zabranjuje diskriminacija, utvrđuju načela jednakih mogućnosti, svekolike ravnopravnosti, sprječavanja siromaštva i socijalne isključenosti, i to ne samo za osobe s invaliditetom.
– Predrasude i stigma mogu dovesti određene skupine u nepovoljan položaj već od samog početka i tijekom cijelog života. Žene, djeca i skupine u ranjivim situacijama izloženiji su riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od drugih – navodi se u dokumentu Vijeća.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh na otvorenom tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom ovu su inicijativu isprva pozdravljali kao važan iskorak u izgradnji društva jednakih mogućnosti (Unije jednakosti), no početno je oduševljenje brzo splasnulo zbog nedostatka političke volje da se taj cilj uistinu i realizira.
-
in MREŽAPrije 6 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 7 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
-
VijestiPrije 2 danaPotpora za prijevoz studenata s invaliditetom
-
Video / podcastPrije 6 danaZašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
-
BocciaPrije 2 danaDora Bašić zlatna na Svjetskom kupu u Brazilu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPokrenut program „Mreža podrške u zajednici”




