Krafne su poslastica koja nas privlači mirisom i mekoćom, bilo da su punjene čokoladom, džemom, kremom ili jednostavno posute šećerom u prahu
Imaju dugu tradiciju u mnogim kulturama, a u Hrvatskoj ih najčešće vežemo uz vrijeme fašnika tijekom veljače kada ih možemo pronaći na svim policama u dućanima ili ih radimo kod kuće.
U zadnje vrijeme krafne postaju sve popularnije pa osim klasičnog punjenja s čokoladom i pekmezom danas možemo pronaći krafne s velikim brojem različitih punjenja.
Bez obzira na to volite li ih domaće, tek izvađene iz vrućeg ulja, ili ih kupujete u omiljenoj pekari, one su simbol slavlja, a koliko krafne imaju kalorija i koliko često se počastiti krafnama upitali smo nutricionisticu Jelenu Margetić Bošković.
Koliko kalorija imaju krafne?
Broj kalorija ovisi o veličini krafne i tome čime je punjena, ima li preljev od čokolade ili je posipana šećerom u prahu. U razgovoru s nutricionisticom saznali smo da krafne u prosjeku imaju 450 kcal na 100 g. Prosječno krafna s marmeladom ima 340 kcal na 100 g dok čokoladna ima oko 400 kcal na 100 g. Osim toga danas u dućanima i pekarama možemo pronaći popularne krafne s različitim masnim punjenjima koja dodaju broju kalorija.
“Moderne popularne krafne s punjenjima od pistacija, slastičarskim kremama i sl. mogu imati i preko 500 kcal/ 100 g pogotovo ako su kreme od orašastih plodova koji sadrže puno masnoća i na bazi maslaca i vrhnja. Naravno, ako su krafne dodatno uvaljane u šećer ili prelivene čokoladom njihova energetska vrijednost se povećava”.
Sourdough krafne ili ”obične”
Osim običnih krafni s dizanim tijestom, sve su popularniji recepti sa sourdough tijestom. Glavna razlika je da se sourdough krafne pripremaju od prirodno fermentiranog tijesta, a obične krafne se pripremaju s kupovnim kvascem.
Nutricionistica ističe da nema posebne razlike između ove dvije vrste krafni jer se i jedno i drugo tijesto prži u dubokom ulju što je glavna mana ove slastice. Također obje vrste sadrže različita masna punjenja što doprinosi broju kalorija. Ipak: “Krafne od sourdough tijesta bi mogle biti malo lakše probavljive jer ne sadrže kvasac”.
Koliko često se počastiti krafnom?
S vremena na vrijeme možemo si priuštiti slatki zalogaj, no, prema riječima nutricionistice, preporučuje se konzumaciju deserta ograničiti na otprilike dva puta tjedno. Pritom treba imati na umu i individualne prehrambene potrebe pojedinca te zdravstveno stanje.
“Vrijeme fašnika svakako mami na koju krafnu više, ipak treba biti oprezan, pogotovo osobe s dijabetesom, hiperlipidemijom, prekomjernom tjelesnom masom, gastritisom”, naglašava naša sugovornica za Centar zdravlja, portal za zdraviji i sretniji život.
Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu
Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CARPO) jučer je upriličio okrugli stol, zanimljiv i važan, koji je okupio stručne suradnike u osnovnim školama – socijalnu pedagoginju, psihologa, pedagoginju, edukacijsku rehabilitatoricu i logopedinju.
Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu te studentima i zainteresiranoj akademskoj zajednici približiti važan dio profesionalne svakodnevice koji ih očekuje po ulasku u praksu.
Razgovor je bio usmjeren na uloge pojedinih stručnih suradnika u osnovnoj školi, mogućnosti i izazove timske suradnje te na iskustva rada u školama koje nisu uvijek u potpunosti ekipirane svim profilima stručnjaka.
– Ovim okruglim stolom Centar za podršku studentima i razvoj karijera (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, nap. aut.) htio je dati prostor našim studentima da se susretnu sa stručnjacima u praksi, onim stručnjacima koji rade u osnovnih školama, i da od njih na licu mjesta čuju izazove s kojima se suočavaju u praksi, kako ih rješavaju. I ono što nam je posebno bilo u fokusu jest pitanje kako surađuju i što zapravo znači inerdisciplinarnost u praksi. Vjerujem da smo ovim okruglim stolom kroz razmjenu iskustava uspjeli odgovoriti na ta pitanja – kaže nam Ivana Maurović, voditeljica Centra.
Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se u finale HIPPO natjecanja engleskog jezika u Hrvatskoj
Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih osoba s poremećajem iz spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje i engleski jezik. Znanje tog jezika učenici prvog razreda Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je plasman u finalu HIPPO natjecanja iz engleskog jezika u Hrvatskoj.
Ukoliko postigne dobar rezultat na državnom finalu Anđelinu očekuje sudjelovanje na međunarodnom natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno natjecanje je najveće natjecanje iz engleskog jezika kojim se promovira taj jezik te povezuju učenici, ali i nastavnici.
„ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se u osnovnim i srednjim školama u nekoliko zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima se ocijenjuje čitanje s razumijevanjem i govorenje engleskog jezika. Na HIPPO natjecanju u Hrvatskoj među 50 učenika osnovnih i srednjih škola prvi krug je uspješno prošla i naša Anđelina. To je veliki uspjeh jer je konkurencija bila oštra. „Centar Dubrava je ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila je nastavnica engleskog jezika i Anđelinina mentorica Mirna Teodorović.
Naglasila je kako se Anđelina s lakoćom izražava na engleskom jeziku te je uvjerena da će biti jednako uspješna u drugom krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se održava 24. i 25. travnja. Nastavnica Teodorović izrazila je zadovoljstvo što je u prvom krugu HIPPO natjecanja u Hrvatskoj sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su pokazali dobro znanje engleskog jezika.
„Ovo natjecanje puno znači za Anđelinu i učenike Centra , jer se osjećaju ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje na kojem svi učenici mogu pokazati svoje znanje i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila je Teodorović. Pozvala je i druge odgojno-obrazovne ustanove da prijave svoje učenike s teškoćama u razvoju na HIPPO natjecanje iz engleskog jezika.
„Privilegija je raditi s djecom s teškoćama i s invaliditetom. Oni se zaista trude i žele se dokazati. Treba im dati priliku, a to ovo natjecanje pruža“ poručila je Teodorović.
Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.
U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.
Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?
Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.
Da, zvuči ozbiljno. I jest. Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.
Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.
Zašto vlogovi?
Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.
Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.
Što vas očekuje?
Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.
Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:
upoznati najčešće komunikacijske izazove
razbiti uvriježene mitove i zablude
vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski
Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).
Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji
Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.
Iva to želi promijeniti.
Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.
A između svega toga…
Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.