Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u utorak je na akcijskom sastanku na vrhu o umjetnoj inteligenciji u Parizu pokrenula inicijativu InvestAI za mobilizaciju 200 milijardi eura za ulaganja u umjetnu inteligenciju, uključujući novi europski fond od 20 milijardi eura za gigatvornice umjetne inteligencije
Ta velika infrastruktura umjetne inteligencije potrebna je kako bi se omogućio otvoren, suradnički razvoj najsloženijih modela umjetne inteligencije i kako bi Europa postala kontinent umjetne inteligencije.
– Umjetna inteligencija poboljšat će našu zdravstvenu skrb, potaknuti naša istraživanja i inovacije te povećati našu konkurentnost. Želimo da umjetna inteligencija bude snaga dobra i rasta. To činimo vlastitim europskim pristupom koji se temelji na otvorenosti, suradnji i izvrsnim talentima. Ali naš pristup još uvijek treba biti posebno jak. Zato ćemo zajedno s državama članicama i partnerima mobilizirati dosad nezabilježen kapital u okviru programa InvestAI za europske gigatvornice umjetne inteligencije. To jedinstveno javno-privatno partnerstvo, slično CERN-u za umjetnu inteligenciju, omogućit će svim našim znanstvenicima i poduzećima, ne samo najvećima, da razviju najnaprednije vrlo velike modele potrebne da Europa postane kontinent umjetne inteligencije – izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Predsjednica Europske investicijske banke Nadia Calviño izjavila je kako ‘zajedno s Europskom komisijom Grupa EIB-a pojačava potporu umjetnoj inteligenciji, ključnom pokretaču inovacija i produktivnosti u Europi’.
Iz fonda EU-a InvestAI financirat će se četiri buduće gigatvornice umjetne inteligencije diljem EU-a. Nove gigatvornice umjetne inteligencije bit će specijalizirane za osposobljavanje najsloženijih, vrlo velikih modela umjetne inteligencije. Takvi modeli sljedeće generacije zahtijevaju opsežnu računalnu infrastrukturu za otkrića u određenim područjima kao što su medicina ili znanost. Gigatvornice će imati oko 100.000 čipova umjetne inteligencije posljednje generacije, što je oko četiri puta više od tvornica umjetne inteligencije koje se trenutačno osnivaju.
Gigatvornice koje se financiraju iz programa InvestAI bit će najveće javno-privatno partnerstvo na svijetu za razvoj pouzdane umjetne inteligencije. Oni će služiti europskom modelu kooperativnih, otvorenih inovacija, s naglaskom na složenim industrijskim primjenama i primjenama koje su ključne za misije. Cilj je da svaka tvrtka, a ne samo najveći igrači, može pristupiti velikoj računalnoj snazi za izgradnju budućnosti.
InvestAI će uključivati slojeviti fond s udjelima različitih profila rizika i povrata. Proračunom EU-a ne bi se ugrozila ulaganja drugih partnera. Početno financiranje Komisije za InvestEU osigurat će se iz postojećih programa financiranja EU-a koji imaju digitalnu komponentu, kao što su program Digitalna Europa i Obzor Europa te InvestEU. Države članice mogu doprinijeti i programiranjem sredstava iz svojih kohezijskih omotnica. Financiranje gigatvornica umjetne inteligencije kombinacijom bespovratnih sredstava i vlasničkog kapitala poslužit će kao jedan od pilot-projekata za strateške tehnologije najavljenih u Kompasu za konkurentnost.
Komisija je već najavila prvih sedam tvornica umjetne inteligencije u prosincu, a uskoro će objaviti i sljedećih pet. Postojeća potpora tvornicama umjetne inteligencije u iznosu od 10 milijardi eura, koju sufinanciraju EU i države članice, već je najveće javno ulaganje u umjetnu inteligenciju na svijetu i potaknut će više od deset puta više privatnih ulaganja. Novoosnovanim poduzećima i industriji već pruža golem pristup superračunalima.
Komisija će osnovati i Europsko istraživačko vijeće za umjetnu inteligenciju u kojem Europa može udružiti resurse i istražiti kako može iskoristiti neiskorišteni potencijal podataka za potporu umjetnoj inteligenciji i drugim tehnologijama. Kasnije ove godine Komisija će pokrenuti inicijativu ‘Primijeni umjetnu inteligenciju’ kako bi potaknula industrijsku primjenu umjetne inteligencije u ključnim sektorima.
Komisija upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja
Poslušaj članak
Europska komisija je prošli tjedan predstavila opsežan socijalni paket kojim želi znatno smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost u Europskoj uniji do 2050. godine.
U središtu paketa nalazi se prva Strategija EU-a za borbu protiv siromaštva, koja bi trebala uskladiti politike država članica i usmjeriti europska sredstva prema najugroženijim skupinama stanovništva.
Komisija pritom upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja.
Uz strategiju protiv siromaštva predstavljen je i Europski plan za pristupačno stanovanje, kojim Bruxelles želi odgovoriti na rast cijena nekretnina i najamnina u velikom broju europskih gradova.
Komisija planira povećati ulaganja u socijalne i energetski učinkovite stanove, pojednostaviti pravila državnih potpora za stambene projekte te potaknuti Europsku investicijsku banku na snažnije financiranje javnog i pristupačnog stanovanja.
Poseban naglasak stavljen je na borbu protiv beskućništva i energetske siromašnosti, odnosno situacija u kojima kućanstva ne mogu podmirivati osnovne troškove grijanja i električne energije.
Komisija također želi ojačati provedbu Europskog stupa socijalnih prava kroz nove mjere za pravednije tržište rada, bolju zaštitu radnika i veći pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i digitalnim uslugama.
U priopćenju se navodi da će države članice dobiti dodatnu financijsku i tehničku podršku za provođenje reformi, uključujući korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda plus i drugih europskih fondova. Komisija smatra da socijalna politika mora postati sastavni dio zelene i digitalne tranzicije kako bi se spriječilo dodatno produbljivanje nejednakosti među građanima EU-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da gospodarski napredak nema smisla ako velik broj građana ostaje isključen iz osnovnih društvenih i ekonomskih prilika te da Europa mora ostati kontinent socijalne sigurnosti, jednakih mogućnosti i dostojanstvenog života za sve.
Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite
Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.
– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).
Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.
Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.
Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.
Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.
Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.
Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.
– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.
– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.
Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.
– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje dvije godine
Europski parlament objavio je natječaj u sklopu programa ‘Positive Action Programme 2026’, koji je namijenjen zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Uz ovaj program Europski parlament želi povećati zapošljivost osoba s invaliditetom te na taj način stvoriti bazu kandidata s invaliditetom za rad na radnim mjestima ugovornih djelatnika u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Program je namijenjen osobama koje prethodno nisu radile u institucijama, tijelima ili agencijama Europske unije.
Na natječaj se mogu prijaviti osobe s najmanje 20% invaliditeta prema europskoj ljestvici procjene invaliditeta koji su državljani zemlje članice Europske unije.
Isto tako, kandidati moraju imati odgovarajuće obrazovanje, odnosno znanje barem jednog službenog jezika Europske unije na C1 razini te drugog službenog jezika na B2 razini. U službene jezike Europske unije spadaju jezici država članica plus engleski jezik.
Razina traženog obrazovanja ovisi o radnom mjestu. Za prijavu na administrativnu poziciju osoba treba imati visoko obrazovanje. Ako se osoba pak prijavljuje za administrativno-tehničke poslove, dovoljno je da ima srednju školu uz radno iskustvo ili višu razinu obrazovanja.
Svi koji se odluče prijaviti morat će proći selekcijski postupak koji se sastoji od online testa s pitanjima o Europskoj uniji, verbalnom zaključivanju i situacijskim zadatcima.
Kandidati koji pređu prag ulaze u drugi selekcijski krug, nakon čega se formira lista 20 najuspješnijih kandidata. Tijekom selekcijskog postupka kandidati mogu zatražiti razumnu prilagodbu, dok se prilagodba radnog mjesta osiguravaju u slučaju zapošljavanja.
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje u razdoblju od dvije godine, a mogu biti pozvani na razgovor za posao u različitim službama u Europskog parlamenta, kada se otvori mjesto koje odgovaraju njihovom profilu.
Prijave se podnose na putem platforme Apply4EP, ovdje, a rok za prijavu je do 6. svibnja 2026. u 12 sati.
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 6 dana
RibolovPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana