Osjetan pad zadovoljstva poslom u Hrvatskoj – niske plaće i nemogućnost napredovanja glavni uzroci

Inspirirani potrebom za boljim razumijevanjem radne stvarnosti, MojPosao – najpoznatiji brend tvrtke Alma Career Croatia – još je 2022. pokrenuo Istraživanje nacionalnog zadovoljstva zaposlenika. Svjesni da većina hrvatskih radnika ne radi u kompanijama poput Infinuma, Productivea ili Rentlija, koje su proglašene najboljim poslodavcima za 2024. godinu, odlučili su istražiti kakva je situacija kod onih koji nisu dio te privilegirane manjine.

Kako je većini hrvatskih zaposlenika? Koliko su zadovoljni svojim poslom?

Odgovore su potražili kroz istraživanje provedeno na više od 1300 ispitanika. Koristili su eNPS (engagement Net Promoter Score) kao ključni indikator te odabrana pitanja za procjenu angažiranosti iz Pulser alata – specijaliziranog rješenja za istraživanje zadovoljstva zaposlenika.

Pad razine zadovoljstva poslom u Hrvatskoj

Prema istraživanju, zadovoljstvo radnika u Hrvatskoj na radnom mjestu bilježi zabrinjavajuće niske rezultate. Na pitanje ‘Koliko ste zadovoljni svojim radnim mjestom?’, ispitanici su dali prosječnu ocjenu od samo 3,51 na skali od 0 do 10, što predstavlja značajan pad u odnosu na prethodnu godinu kada je prosječna ocjena iznosila 4,63.

Ispitanici se prema svojim ocjenama svrstavaju u tri kategorije. Promotori su oni koji daju ocjene 9 ili 10 i predstavljaju zadovoljnu skupinu zaposlenika koji rado preporučuju svog poslodavca. Pasivni ispitanici, s ocjenama između 7 i 8, zauzimaju neutralan stav – ne promoviraju svog poslodavca, ali o njemu ne govore loše. Kritičari su ispitanici s ocjenama od 0 do 6, koji su izrazito nezadovoljni svojim poslodavcem.

Tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je zabilježeno tek 8% promotora, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu kada je njihov udio iznosio 12%. Pasivnih ispitanika bilo je 13%, dok je čak 78% zaposlenika pripadalo kategoriji kritičara, što je porast u odnosu na 2023. godinu kada je taj udio iznosio 72%. Kritičari su oni zaposlenici koji negativno govore o svom poslodavcu među prijateljima i obitelji.

Na temelju omjera promotora, pasivnih i kritičara izračunato je da je eNPS u Hrvatskoj dosegnuo izrazito niske razine, s rezultatom od -70.

Za usporedbu, tvrtke koje koriste Pulser alat za istraživanje zadovoljstva zaposlenika – što svjedoči o njihovoj posvećenosti unapređenju radne okoline – bilježe prosječan eNPS od 21. U najboljim tvrtkama, spomenutim na početku, taj je pokazatelj iznimno visok i doseže čak 82, što odražava izvanrednu razinu zadovoljstva i lojalnosti njihovih zaposlenika.

Žene nešto nezadovoljnije od muškaraca

Žene su u nešto većoj mjeri nezadovoljne svojim trenutnim radnim mjestom u odnosu na muškarce. Naime, čak 80% žena u Hrvatskoj nije zadovoljno radnim uvjetima (ocjena 6 ili niže), dok isti stav dijeli 76% muškaraca. eNPS za žene iznosi -71, dok je za muškarce nešto povoljniji i iznosi -67.

Iako se generacija Z često označava kao nezadovoljna i teško motivirana, stariji zaposlenici ipak pokazuju veću nezadovoljstvo. Među radnicima generacije X (rođenima do 1980. godine) čak 81% spada u kategoriju kritičara, dok isti stav dijeli 79% zaposlenika iz generacije Y, te 74% onih iz najmlađe generacije Z. Jedan od razloga za ovu razliku mogao bi biti veći stupanj mobilnosti mlađih radnika, koji lakše mijenjaju poslove i nisu skloni ostajati u radnim sredinama u kojima nisu zadovoljni.

Također, postoji jasna povezanost između obrazovne razine i zadovoljstva na poslu. Zaposlenici s višom stručnom spremom generalno su zadovoljniji od onih s nižim obrazovanjem. Kritičara je najviše među zaposlenicima sa srednjom stručnom spremom (79%), dok je najniži udio kritičara među visokoobrazovanim radnicima (76%). Posljedično, eNPS za visokoobrazovane radnike je također najpovoljniji i iznosi -66.

Najzadovoljniji radnici i dalje u Zagrebu

Najveća koncentracija zadovoljnih radnika zabilježena je u Zagrebu, gdje 10% zaposlenika spada u kategoriju promotora, dok su najniže razine zadovoljstva prisutne u Istri (6%) i Dalmaciji (6%). Sukladno tome, Zagreb ima i najviši eNPS, koji iznosi -64.

Zanimljivo je da u manjim tvrtkama postoji nešto veća stopa zadovoljstva, s 11% promotora, u usporedbi s velikim kompanijama gdje je taj postotak manji i iznosi 7%.

Turbulencije na IT tržištu ostavile su značajan trag na zaposlenicima ovog sektora, pa je broj promotora u IT tvrtkama pao s 23% prošle godine na samo 10% ove godine, čime je IT sektor izgubio status industrije s najvišim eNPS-om. Suprotno tome, najviše promotora u 2024. godini zabilježeno je u industrijama umjetnosti, zabave i sporta (27%), te zdravstva (19%).

Najmanje zadovoljstva ima u administrativnim djelatnostima (0%), poljoprivredi (3%) i transportu (5%).

Prema istraživanju, najvišu razinu zadovoljstva iskazuju zaposlenici privatnih tvrtki, bilo da se radi o domaćem (13% promotora) ili stranom vlasništvu (9%).

S druge strane, najniže razine zadovoljstva zabilježene su među zaposlenicima stranih institucija (6%), državne i javne uprave (6%) te državnih tvrtki (5%).

Kolegijalnost je na visokoj razini, ali plaćom nismo zadovoljni

Istraživanjem su analizirali i koji to aspekti radnog odnosa zaposlenicima donose najveće zadovoljstvo, ali i što bi poslodavci trebali poboljšati kako bi stvorili sretnije radno okruženje.

Prema rezultatima, najviši stupanj zadovoljstva radnici iskazuju u odnosu na svoje kolege. Velik broj ispitanika izjavljuje da su u potpunosti zadovoljni kolegijalnim odnosima, što je jedan od pozitivnih faktora koji ističe u gotovo svim analiziranim grupama.

Međutim, s druge strane, postoje brojni aspekti koji zahtijevaju značajnu pozornost poslodavaca. Najveći izvor nezadovoljstva među hrvatskim radnicima odnosi se na financijsko vrednovanje, odnosno plaću i druge beneficije, kao i na ograničene mogućnosti za napredovanje. Što je još zabrinjavajuće, tek 11% ispitanika izjavilo je da redovito prima povratne informacije od svojih nadređenih, što je ključni faktor za angažman zaposlenika.

Na temelju analiziranih podataka, moguće je izračunati stupanj angažiranosti zaposlenika, što se definira kao razina predanosti zaposlenika uložiti dodatni trud nužan za postizanje uspjeha. Angažirani zaposlenici ne samo da postižu visoke rezultate, već svojim ponašanjem pozitivno utječu na kolege, klijente i širu zajednicu. Oni su lojalniji svojim poslodavcima i skloniji ostati duže u tvrtkama koje cijene njihov angažman.

Prema istraživanju, u Hrvatskoj je samo 9% zaposlenika angažirano, dok je 45% neutralnih, a čak 46% zaposlenika spada u kategoriju nemotiviranih – oni koji ne ulažu dodatni napor i čije nezadovoljstvo može negativno utjecati na radnu atmosferu i kolege.

Za usporedbu, u 2024. godini, postotak angažiranih zaposlenika u tvrtkama koje su koristile Pulser alat za istraživanje zadovoljstva iznosio je 36%. U tim organizacijama, 62% zaposlenika bilo je neutralno, dok je samo 2% bilo nemotivirano.

Izvor: MojPosao