Cilj manifestacije Mentalfest je podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, posebno u kontekstu radnog mjesta, te poticanje dijaloga i pozitivnih promjena u zajednici. Festival teži smanjenju stigmatizacije osoba s mentalnim teškoćama, promicanju njihovog uključivanja u društvo i jačanju podrške za mentalno zdravlje kroz različite aktivnosti, tribine i suradnju s partnerima iz lokalne zajednice

Od 7. do 11. listopada u Rijeci se održava deveti Mentalfest – Festival mentalnog zdravlja, koji se ove godine fokusira na temu ‘Mentalno zdravlje na radnom mjestu kao prioritet’.

Manifestacija je počela tribinom ‘Zapošljavanje osoba s invaliditetom’.

Festival, kojeg od 2016. godine organizira Dom za odrasle osobe Turnić uz podršku lokalnih partnera, održava se povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja. Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada, a pokrenut je 1992. u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH), s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i mobilizacije podrške na globalnoj razini.

Ravnateljica Doma Turnić, Martina Baiocco, istaknula je kako tribina sama po sebi neće promijeniti stanje, ali ima za cilj potaknuti dijalog u zajednici i pozitivne promjene. Zahvalila je partnerima festivala, posebno korisnicima Doma, koji svake godine aktivno sudjeluju u organizaciji Mentalfesta. Baiocco je naglasila važnost njihove vidljivosti jer oni čine dio zajednice.

– Stigmatizacija osoba s mentalnim teškoćama i dalje postoji u našem društvu, a nismo dovoljno napravili po pitanju njihova zapošljavanja. Ipak, svaki pozitivan primjer predstavlja napredak, pogotovo za te osobe i njihove obitelji. Ponosna sam što je Mentalfest postao prepoznat kao brend kad je riječ o mentalnom zdravlju, a tijekom ovog tjedna želimo biti vidljivi jer to daje nadu da će naši korisnici biti bolje prihvaćeni u društvu – dodala je Baiocco.

Uz Martinu Baiocco, sudionici tribine o zapošljavanju osoba s invaliditetom bili su i Nenad Seifert, direktor Regionalnog ureda Rijeka Hrvatske udruge poslodavaca, Nataša Kovačić Stilinović, direktorica ljudskih resursa Hilton Costabella Beach Resort & Spa, Kristina Kleva i Melita Seršić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Rijeka, te psihologinja iz Doma za odrasle osobe Turnić, Kristina Manestar.

Sudionike su pozdravili i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke, Karla Mušković, Dragica Marač iz Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade PGŽ, te savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Tea Rubeša.

Pročelnica Mušković istaknula je da Grad Rijeka podržava Mentalfest od njegova početka.

-Grad Rijeka prepoznaje važnost mentalnog zdravlja, što je vidljivo kroz brojne projekte koje provodimo. Mentalno zdravlje je također jedan od prioriteta u zdravstvenom planu Grada Rijeke, a unutar projekta ‘Rijeka – zdravi grad’ postoji i tematska skupina koja se bavi isključivo mentalnim zdravljem. Mentalfest zasigurno pridonosi smanjenju stigme prema osobama s mentalnim teškoćama, što svakako treba poticati – rekla je Mušković.

Važno je napomenuti da su mentalne bolesti jedan od glavnih uzroka bolničkog liječenja. U Primorsko-goranskoj županiji u 2023. godini, 7 posto pacijenata liječilo se zbog psihičkih poremećaja, među kojima prednjače poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija i depresija. Psihičke dijagnoze čine 30 posto svih bolničkih dana, a najduže se liječe pacijenti sa shizofrenijom, poremećajima uzrokovanim alkoholom, demencijom i depresijom.

Festival mentalnog zdravlja – Mentalfest, organiziran je u suradnji s Gradom Rijekom, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Gradskom knjižnicom Rijeka, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područna služba Rijeka, Psihijatrijskom bolnicom Lopača i Hilton Costabella Beach Resort & Spa.

Na IV. Međusektorskom treningu Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela, održanom u Tuheljskim Toplicama 3. i 4. listopada 2024., okupili su se stručnjaci iz različitih sektora s ciljem unapređenja sustava podrške za žrtve i svjedoke

Organizatori događanja, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), SOS telefon i Savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije, pružili su platformu za raspravu i razmjenu iskustava među predstavnicima sudova, državnog odvjetništva, policije, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te drugih relevantnih institucija i organizacija civilnog društva.

Jedan od ključnih govornika bio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Darijo Jurišić, koji je drugog dana treninga održao izlaganje na temu ‘Osobe s invaliditetom – specifičnosti rada i pravilno postupanje’.

U prvom dijelu izlaganja, Jurišić je predstavio zakonski okvir koji štiti prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj te iznio aktualne statistike o osobama s invaliditetom, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. Ova statistika obuhvatila je podatke o broju osoba s invaliditetom te izazovima s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu, osobito u pravnim postupcima.

Posebnu pažnju posvetio je interaktivnom dijelu izlaganja, gdje su sudionici imali priliku na praktičan način doživjeti kako se osobe s invaliditetom suočavaju s određenim svakodnevnim preprekama. Sudionici su, primjerice, mogli osjetiti kako je to ‘čuti’ kao gluha ili nagluha osoba, kako je kretati se u invalidskim kolicima, te kako slijepa osoba koristi svoja osjetila u orijentaciji.

Jurišić je također naglasio važnost pravilnog oslovljavanja osoba s invaliditetom i njihove ravnopravnosti u društvu, osobito u kontekstu kaznenih postupaka gdje su često posebno ranjiva skupina.

Ovaj trening dio je šireg programa koji provodi Ženska soba u suradnji s deset organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, a koji je usmjeren na pružanje sveobuhvatnih, besplatnih i lako dostupnih usluga pomoći i podrške za žrtve, svjedoke i svjedokinje kaznenih djela.

Program se provodi uz podršku Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, te obuhvaća niz aktivnosti i edukacija namijenjenih jačanju kapaciteta institucija i organizacija civilnog društva u pružanju podrške žrtvama.

U suvremenom društvu, izazovi održivog razvoja postaju sve kompleksniji, zahtijevajući nove pristupe i rješenja koja će osigurati pravednije i održivije zajednice

Stručno-znanstvena konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ održana je u Narodnom sveučilištu Sesvete.

Ova konferencija okupila je niz stručnjaka, edukatora i lokalnih dionika s ciljem razmjene znanja i iskustava o tome kako sport, zdravlje i inkluzija mogu doprinijeti održivom razvoju.

Sudionici su se usredotočili na ključne aspekte koji povezuju sport s jačanjem socijalne kohezije, promocijom zdravlja i potporom inkluzivnim praksama.Otvorenje konferencije ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ započelo je s uvodnim govorima uglednih članova društveno-političke zajednice. Ovi lideri istaknuli su ključnu ulogu lokalnih zajednica u poticanju sportskih aktivnosti i zdravog načina života, naglašavajući kako sport može djelovati kao snažan alat za izgradnju socijalne kohezije i promicanje zdravlja.

Konferenciju je otvorila vijećnica Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Zorica Gregurić, koja je istaknula važnost lokalne zajednice u poticanju sportskih aktivnosti. Željko Blažinović, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, naglasio je u svom govoru ključnu ulogu lokalnih dionika u stvaranju uvjeta za aktivno sudjelovanje svih građana, uključujući i osobe s invaliditetom. Luka Holjevac, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, također je ukazao na potrebu za suradnjom među različitim sektorima kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja i inkluzije. Marko Gotovac, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, iznio je snažnu poruku o potrebama inkluzije osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života, posebno u sportu. Ermina Lekaj Prljaskaj, posebna savjetnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, obogatila je raspravu osvrtom na pravni okvir koji podržava inkluziju i održivi razvoj.

Moderatori Sara Markus i Ana Gabud, osigurale su strukturirani i inkluzivan pristup temama, potičući aktivnu interakciju među sudionicima.

Nakon uvodnih obraćanja, konferencija je nastavila s plenarni izlaganjima koja su obuhvatila raznolike teme. Sara Markus otvorila je plenarni dio izlaganja temom ‘Održivi razvoj kroz sport: Priprema djece s teškoćama u razvoju za samostalan život’, ističući kako sport može igrati ključnu ulogu u razvoju životnih vještina. Vedran Habel, predsjednik Udruge UNUO, predstavio je projekt ‘CUPID’S SPOON’, međunarodno gastro natjecanje za osobe s invaliditetom, koji pokazuje kako kulinarstvo može poslužiti kao platforma za inkluziju. Izlaganje Tihomira Prusine, Centar za rehabilitaciju Zagreb, s temom o sportu osoba s intelektualnim teškoćama dodatno je naglasilo važnost kinezoterapeuta u održivom razvoju. Martina Trnčević i Ivana Pišćanec, Škola za medicinske sestre Vinogradska, predstavile su modele suradnje između odgojno-obrazovnih ustanova i ustanova socijalne skrbi, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja.

U drugom dijelu konferencije, uslijedila su izlaganja o individualizaciji obrazovanja, suradnji među institucijama i važnosti sporta i zdravlja u kontekstu održivog razvoja.

Jedno od ključnih izlaganja održale su Katarina Magzan i Dunja Plazonja iz Športske gimnazije Zagreb. Njihovo izlaganje o individualizaciji u poučavanju učenika kategoriziranih sportaša naglasilo je važnost prilagodbe nastavnih metoda prema specifičnim potrebama svakog učenika, što je preduvjet za društvenu inkluziju i jednakost. Istaknule su da individualizirani pristupi ne samo da pomažu učenicima da postanu uspješniji sportaši, već ih i osnažuju da postanu aktivni članovi društva.

Iva Bojčić i Mate Sabol iz Industrijske strojarske škole u Zagrebu govorili su o  utjecaju sportskih aktivnosti na čitalačku kulturu mladih. Njihovo istraživanje pokazuje kako sport može pozitivno utjecati na razvoj čitalačkih vještina među mladima, čime se promiče jednakost i inkluzivnost. Ova izlaganja postavljaju temelje za integraciju sportskih programa s književnim aktivnostima, stvarajući holistički pristup obrazovanju.

Natalija Kirčenkova iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke istaknula je važnost izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u kontekstu održivog razvoja. Prikazala je kako ove aktivnosti mogu potaknuti angažman učenika i zajednice, osiguravajući da se školski život ne svodi samo na učionicu. Održivi razvoj zahtijeva aktivnu participaciju svih članova zajednice, a izvannastavne aktivnosti pružaju savršen okvir za to.

Željka Novačić iz Učeničkog doma ‘Dora Pejačević’ govorila je o mogućnostima suradnje odgojno-obrazovnih ustanova s lokalnom zajednicom. Ova suradnja može poslužiti kao ključni faktor održivog razvoja, gdje škole i zajednice rade zajedno na projektima koji obogaćuju obrazovni proces i jačaju veze unutar zajednice.

Mirta Balog Lovreković i Ana Novotny iz Osnovne škole dr. Vinka Žganca govorile su o integraciji sporta i igre u školske kurikulume. Njihovo izlaganje naglašava da je fizička aktivnost ne samo važna za zdravlje, već i ključna za razvoj zajednice. Kroz igre i sport, učenici uče vrijednosti kao što su suradnja, disciplina i fair play, što je od vitalnog značaja za izgradnju socijalne kohezije.

Džoni Marinčić iz Prehrambeno-tehnološke škole također se bavio temom održivog razvoja u kontekstu suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i lokalne zajednice. Njegova izlaganja pokazala su da suradnja između različitih sektora može značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja i društvene usluge, čime se postiže održiviji i inkluzivniji razvoj.

Zaključno, Andreja Marcetić, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, održala je izlaganje o ulozi lokalne zajednice, posebno vijeća gradskih četvrti, u promociji sporta i zdravlja. U svom govoru istaknula je ključnu važnost zajednice u stvaranju poticajnog okruženja koje potiče sport i zdravlje, te predstavila različite programe i inicijative koje lokalne zajednice mogu implementirati kako bi aktivno doprinosile promociji zdravlja i sportskih aktivnosti. Naglasila je da aktivna participacija građana može značajno ojačati socijalnu koheziju i potaknuti ljude na sudjelovanje u sportskim aktivnostima. Također, povezala je temu inkluzije i sporta s Strategijom razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, ističući da su integracija i dostupnost sportskih aktivnosti za sve ključni za ostvarenje dugoročnih ciljeva razvoja i univerzalne prevencije. Marcetić je pozvala sve prisutne da se angažiraju u stvaranju podržavajuće zajednice koja će promicati zdravlje, sport i inkluziju na svim razinama.

Konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ pružila je jedinstvenu priliku za stjecanje novih znanja i vještina, ali i za povezivanje različitih dionika, uključujući nastavnike, predstavnike lokalnih zajednica te stručnjake iz sektora socijalne skrbi i zdravstva. Kroz zajednički rad i razmjenu ideja, sudionici su doprinijeli razvoju održivih i pravednih zajednica, gdje sport, zdravlje i inkluzija zauzimaju središnje mjesto u postizanju tih ciljeva.

Ova inicijativa ne samo da ističe važnost sporta i zdravlja u društvenom kontekstu, već također otvara vrata budućim suradnjama i projektima koji će podržavati izgradnju inkluzivnijeg i zdravijeg društva. Uspostavljanje i jačanje suradnje među različitim sektorima potiče stvaranje zajednica temeljenih na jednakosti i solidarnosti, a poseban naglasak stavlja se na prava i uključivanje marginaliziranih skupina.

Konferenciju su organizirali Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, uz koordinaciju Andreje Marcetić i Zorice Gregurić. Zahvaljujući njihovom predanom radu, konferencija je okupila različite stručnjake i aktere iz zajednice, omogućivši im da zajednički rade na rješavanju važnih društvenih pitanja.

Sponzori i suradnici poput A2O d.o.o., Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Agronomske škole Zagreb, Prehrambeno-tehnološke škole, Srednje škole Jelkovec i Turističke zajednice Grada Zagreba bili su ključni za uspjeh ovog događaja. Njihova financijska i institucionalna podrška omogućila je uspješnu organizaciju konferencije i širenje njenih ciljeva, dok su Otvorena televizija Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba osigurali značajnu medijsku podršku, podižući svijest o važnosti sporta, zdravlja i inkluzije. Ova inicijativa otvara vrata za buduće suradnje i projekte koji će doprinijeti izgradnji inkluzivnijeg i zdravijeg društva, jačajući socijalnu koheziju kroz edukaciju o pravima osoba s invaliditetom i osiguranje jednakih prilika za sve.