Primjena botoxa zahtijeva visoku razinu stručnosti, preciznost i poznavanje anatomije, budući da nepravilno doziranje ili pogrešno mjesto injiciranja mogu uzrokovati neželjene nuspojave

Botox, odnosno botulinum toksin tipa A, jedan je od najpoznatijih i najistraženijih lijekova u suvremenoj medicini. Iako je široj javnosti najpoznatiji po svojoj estetskoj primjeni u uklanjanju bora i pomlađivanju lica, njegova medicinska vrijednost daleko nadilazi kozmetičke tretmane.

Botox djeluje tako da privremeno blokira prijenos živčanih impulsa prema mišićima, što uzrokuje njihovo opuštanje i smanjenje pretjerane aktivnosti. Ova specifična sposobnost čini ga iznimno korisnim u liječenju brojnih neuroloških, mišićnih i funkcionalnih poremećaja.

U kliničkoj praksi botox se često koristi za liječenje mišićne spastičnosti koja nastaje nakon moždanog udara, kod cerebralne paralize ili različitih oblika distonije. Opuštanjem prekomjerno aktivnih mišića poboljšava se pokretljivost i smanjuje bol, čime se znatno povećava kvaliteta života oboljelih osoba.

Osim toga, botox se pokazao vrlo učinkovitim u terapiji kroničnih migrena. Injekcije se apliciraju u specifične mišiće glave i vrata kako bi se smanjila učestalost i intenzitet glavobolja, što mnogim pacijentima donosi značajno olakšanje.

Još jedno važno medicinsko područje u kojem botox ima značajnu ulogu jest liječenje prekomjernog znojenja, poznatog kao hiperhidroza. Injekcijama u područja poput pazuha, dlanova ili stopala, botox privremeno blokira živčane završetke koji stimuliraju znojne žlijezde, čime se smanjuje znojenje i poboljšava svakodnevno funkcioniranje pacijenata.

Urologija također koristi prednosti botoxa, osobito u terapiji urinarne inkontinencije uzrokovane preaktivnim mokraćnim mjehurom. Toksin opušta mišiće mjehura i smanjuje nekontrolirane kontrakcije, čime pomaže boljoj kontroli mokrenja.

Oftalmologija je jedno od prvih medicinskih područja koje je prepoznalo terapeutski potencijal botoxa. Koristi se za liječenje strabizma (razrokosti) i blefarospazma, stanja obilježenih nevoljnim trzanjima ili zatvaranjem kapaka. U novije vrijeme istražuju se i druge mogućnosti primjene, poput liječenja depresije, kronične boli i različitih oblika neuropatija, gdje botox pokazuje obećavajuće rezultate.

Primjena botoxa zahtijeva visoku razinu stručnosti, preciznost i poznavanje anatomije, budući da nepravilno doziranje ili pogrešno mjesto injiciranja mogu uzrokovati neželjene nuspojave poput slabosti mišića, asimetrije ili privremenog poremećaja izraza lica.

Kada se, međutim, koristi pravilno i pod nadzorom stručnjaka, botox predstavlja siguran, učinkovit i minimalno invazivan način liječenja koji u mnogim slučajevima znatno poboljšava život pacijenata.

Zahvaljujući širokom spektru primjena i stalnom napretku u istraživanjima, botox je danas postao neizostavan alat moderne medicine – most između estetskih i terapijskih mogućnosti.

Tijekom Europskog tjedna održavaju se brojni događaji i aktivnosti – od posebnih projekcija filmova, radionica i konferencija do izložbi, društvenih kampanja, natjecanja i tečajeva osposobljavanja

Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu, koji se svake godine obilježava u listopadu tijekom 43. kalendarskog tjedna, vrhunac je kampanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i njezinih partnera.

Ovaj tjedan predstavlja priliku za tisuće organizacija diljem Europe da zajednički podignu svijest o važnosti sigurnih i zdravih radnih mjesta te da promoviraju kulturu prevencije u svim sektorima.

Tijekom Europskog tjedna održavaju se brojni događaji i aktivnosti – od posebnih projekcija filmova, radionica i konferencija do izložbi, društvenih kampanja, natjecanja i tečajeva osposobljavanja.

Cilj svih tih aktivnosti jest potaknuti raspravu, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobre prakse kojima se doprinosi sigurnijem i zdravijem radnom okruženju. Ujedno, ovo je savršena prilika za organizacije i institucije da svojim inicijativama privuku pažnju javnosti, medija i šire zajednice na važnost zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

U središtu svake kampanje nalazi se određena tema. Aktualna kampanja za razdoblje 2023. – 2025. nosi naziv ‘Siguran i zdrav rad u digitalno doba’ (Safe and Healthy Work in the Digital Age), a usmjerena je na razumijevanje izazova i prilika koje donosi digitalizacija rada.

Automatizacija, rad putem digitalnih platformi, rad na daljinu i primjena umjetne inteligencije donose nove oblike organizacije posla, ali i nove rizike koji zahtijevaju pažljivo upravljanje. Europski tjedan upravo je vrijeme kada se te teme dodatno ističu i kada se organizacije potiče da razmotre kako se mogu bolje prilagoditi promjenjivom svijetu rada.

Sudjelovanjem u obilježavanju Europskog tjedna svaka organizacija pokazuje svoju predanost stvaranju sigurnog i zdravog radnog okruženja. Uključivanjem u kampanju i organiziranjem vlastitih aktivnosti doprinosi se razvoju kulture prevencije, jača se svijest o važnosti sigurnosnih i zdravstvenih standarda te se potiče aktivno sudjelovanje svih – od rukovoditelja do zaposlenika.

Kampanje za zdrava radna mjesta, koje EU-OSHA provodi od 2000. godine, najveće su inicijative u Europi posvećene promicanju sigurnosti i zdravlja na radu. Svaka od njih okuplja tisuće partnera i milijune sudionika diljem kontinenta.

Najavljena kampanja za razdoblje 2026. – 2028. bit će usmjerena na mentalno zdravlje na radu i prevenciju psihosocijalnih rizika, čime se nastavlja tradicija kontinuiranog promicanja dobrobiti radnika u svakom aspektu radnog života.

Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu stoga nije samo tjedan obilježavanja, već i snažan podsjetnik da je ulaganje u sigurnost i zdravlje zaposlenika ulaganje u produktivnost, motivaciju i održivost svake organizacije.

Rak dojke na globalnoj razini najčešće je sijelo raka u žena. Ova zloćudna bolest je, nakon raka pluća i kolorektalnog raka, treći maligni uzrok smrti. Međutim, pravovremeno otkriven rak dojke izlječiv je u više od 90 posto slučajeva

U povodu mjeseca borbe protiv raka dojke, Hrvatski zavod za javno zdravstvo 14. listopada organizirao je u zagrebačkom hotelu Westin stručni skup koji je okupio stručnjake iz različitih područja medicine.

Na skupu su predstavljeni najnoviji rezultati Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke te novosti u dijagnostici i liječenju.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da je u Hrvatskoj 3888 žena oboljelo od raka dojke, a 697 umrlo. Prije nekoliko godina mortalitet je bio veći, dok je danas mortalitet niži od prosjeka Europske unije, čemu su doprinijeli primarna prevencija, rano otkrivanje i dostupnost inovativnih lijekova.

Najviše je smanjenju mortaliteta doprinijelo prije 19 godina uvođenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka. Iako se podaci razlikuju po županijama, odaziv žena na Nacionalni program je oko 70 posto. Capak je poručio kako je važno slijediti put ranog otkrivanja i kod drugih najčešćih karcinoma.

Epidemiologinja Andrea Šupe Parun istaknula je veliku učinkovitost sekundarne prevencije raka dojke u Hrvatskoj, zahvaljujući mamografiji. Naime, dokazano je da je mamografija najučinkovitija metoda za rano otkrivanje raka dojke kod asimptomatskih žena starijih od 40 godina.

U svom izlaganju predstavila je rezultate Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Ovim programom obuhvaćene su sve žene u dobi od 49 do 70 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine, a poziv putem pisma dobivaju na kućnu adresu. Cilj organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25 do 30 posto te otkriti rak dojke u početnom stadiju, kada su šanse za preživljenje najviše.

Šupe Parun je istaknula da je HZJZ završio osam ciklusa, a trenutno se provodi deveti ciklus Nacionalnog programa.

– Odaziv žena od početka provođenja Nacionalnog programa je između 60 i 70 posto, a najviši odaziv je u posljednjem ciklusu – 70 posto. To znači da se sve veći broj žena odaziva na mamografske preglede. U nekim županijama je oko 60 posto. Međutim, u Bjelovarsko-bilogorskoj, Međimurskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj i Gradu Zagrebu odaziv je viši od prosjeka Hrvatske. Novost već od osmog ciklusa je da žene s gustim dojkama, znači one koje imaju veliki udio žljezdanog tkiva u mamografskom nalazu, automatski dobiju preporuku za magnetsku rezonancu. Do sada je napravljeno oko 2.300.000 mamografskih pregleda i pretpostavlja se da je otkriveno oko 10 tisuća karcinoma. Najveći broj karcinoma – 2081 – otkriveno je u prvom ciklusu, a prosječno se po ciklusima otkriva oko 1300, s izuzetkom četvrtog ciklusa, gdje je otkriven manji broj karcinoma – pojasnila je Šupe Parun.

Naglasila je da su skandinavske zemlje već prije 80 godina započele organizirani program probira te danas imaju najnižu stopu smrtnosti od raka dojke. U Danskoj, Švedskoj i Finskoj najveći je odaziv na screening program – oko 80 posto.

U svom izlaganju na temu ‘Radiološka dijagnostika raka dojke’, predsjednik Povjerenstva Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke i radiolog Boris Brkljačić istaknuo je da se u zadnjih 19 godina razvila dijagnostika i liječenje raka dojke. Pohvalio je napredak triju metoda u radiologiji – mamografije, ultrazvuka i magnetske rezonance.

– Uloga radiologije je da u inicijalnoj dijagnozi utvrdi postoji li lezija u dojci, kakvog je tipa, je li lezija maligna ili benigna, gdje je smještena u dojci, kolika je veličina lezije i zahvaća li okolne strukture u dojci. To su važna pitanja na koja suvremena radiologija može odgovoriti – pojasnio je Brkljačić.

Najveći broj karcinoma otkriva se magnetskom rezonancom. Brkljačić je istaknuo da je uloga magnetske rezonance danas velika – ima najveću senzitivnost od svih slikovnih metoda (preko 95 posto) i ne izlaže pacijenticu ionizirajućem zračenju.

– Magnetska rezonanca u načelu detektira lezije višeg radusa koje su invazivnije, a mamografija nižeg radusa – objasnio je Brkljačić.

Mamografiju, ultrazvuk i magnetsku rezonancu treba koristiti kombinirano prema jasnim kliničkim indikacijama koje se utvrđuju na sastancima multidisciplinarnih timova.

– Screening mamografija reducira mortalitet od karcinoma dojke. Međutim, ova metoda ima dosta ograničenja, pogotovo kod gustih dojki. Što se tiče budućeg screeninga, očekuje se da će biti personaliziran. Žene koje imaju visoki rizik jednom godišnje ići će na mamografiju, a na ultrazvuk nakon šest mjeseci. Žene s niskom gustoćom dojki ići će na običnu mamografiju, s većom gustoćom na tomosintezu i još ultrazvuk, a žene s vrlo visokom gustoćom dojki na magnetsku rezonancu sa skraćenim protokolom – objasnio je Brkljačić.

O rekonstrukciji dojke kod raka dojke govorio je kirurg Rado Žic. Rekonstrukcija dojke sastavni je dio liječenja i svaka pacijentica kod koje je obavljena mastektomija, ukoliko želi, ima pravo na rekonstrukciju dojke.

– Rezultati rekonstrukcije dojke značajno utječu na opće blagostanje pacijentice i trebaju je izvoditi stručnjaci koji imaju najbolje znanje i vještine u rekonstrukciji. Plastični, rekonstruktivni i estetski kirurzi uvijek bi trebali biti uključeni u liječenje pacijentica s rakom dojke. Ovi kirurzi trebaju biti upoznati sa svim aspektima kirurgije dojke i rekonstrukcije – objasnio je Žic.

Klinička nutricionistica s KBC-a Zagreb, Darija Vranešić Bender, govorila je o prehrani u prevenciji i suportivnoj terapiji karcinoma dojke.

– U prevenciji je ključno povrće, voće, hrana temeljena na biljnim izvorima dobrih masnoća. Značajno je isključivanje skupine ultraprocesuiranih namirnica, dakle industrijske hrane. Tijekom liječenja prehrana je iznimno bitan saveznik. U vrijeme terapije važno je konzumirati sve skupine namirnica, ne isključivati određene namirnice iz prehrane kako bi se održala mišićna masa i nutritivni status ostao optimalan. Ono što treba izdvojiti je status vitamina D – održavanje adekvatnog statusa vitamina D može biti korisno u smislu prevencije, a kasnije i u uspješnosti liječenja. Važan je i unos mikronutrijenata – pojasnila je Vranešić Bender.