Zbog svega učinjenog vjerujem da ću dobiti ponovno povjerenje Zagrepčana i namjeravam se za godinu dana ponovno kandidirati za gradonačelnika

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u povodu tri godine mandata kaže kako je ponosan na to da su stabilizirali financije, zbog čega imaju renesansu u kapitalnim investicijama i jedini su grad u Hrvatskoj koji unatoč inflaciji nije povisio cijene ni jedne usluge građanima. 

U intervjuu Hini najavljuje osam kapitalnih projekata i do kraja godine donošenje GUP-a kojim će se po prvi put omogućiti da zemljišta mješovite, komercijalne i stambene namjene postaju zelena, što će ocrtati novu viziju Zagreba.

Početkom lipnja bit će tri godine od kada ste preuzeli upravljanje Zagrebom. Kako ih ocjenjujete? 

Ponosan sam na to da smo stabilizirali i ozdravili financije Grada. Nakon 13 godina je konačno vraćen međunarodni kreditni rejting Grada u investicijski.

Jedini smo grad koji unatoč inflaciji nije poskupio ni komunalne usluge, a niti cijenu vrtića i domova za starije i nemoćne.

Zagrebački holding drugu godinu zaredom pozitivno posluje, a uz to se i razdužuje, prvo su javno poduzeće u Hrvatskoj koje je izdalo obveznicu povezanu s ekološkom održivošću.  

Od 1. lipnja uvodimo besplatan javni prijevoz za sve starije od 65 godina, te će se 160.000 sugrađana besplatno voziti ZET-om, a to je kao cijeli Split. Svim građanima Zagreba je od početka svibnja omogućena besplatna vožnja Žičarom. 

Grad je završio preko 90 posto projekata poslijepotresne obnove gradskih zgrada i infrastrukture, od 207 završili smo 188. 

Možemo se pohvaliti sa čak 16 novih, dograđenih i obnovljenih osnovnih i srednjih škola, od čega je osam sufinancirano iz EU fondova, a osam iz gradskog proračuna.

Do kraja mandata izgradit ćemo još pet škola, što je ukupno čak 21 školu u jednom mandatu. Lani smo izgradili četiri vrtića, pet ćemo izgraditi do rujna, a još pet do kraja ove godine.

Povećali smo plaće u vrtićima i u godinu dana zaposlili dodatnih oko 550 zaposlenika. Za 66 posto u odnosu na 2021. povećali smo subvencije privatnim vrtićima kako oni ne bi podizali cijene.

U dva desetljeća, do 2021. je na krovove javnih gradskih zgrada postavljeno 0,7 megavata sunčanih elektrana, a mi smo u tri godine to učetverostručili, dok ćemo u sljedećih godinu i pol tu brojku povećati 20 puta. 

U odnosu na to da je Zagreb u vrijeme bivšeg gradonačelnika bio “simbol korupcije”, mi u ove tri godine nemamo niti jednu korupcijsku aferu.

Počeli smo projekt Paromlin, jer kad smo preuzeli upravljanje u proračunu za 2021. je bilo planirano 132 milijuna eura od prodaje zemljišta Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke, a tada smo naslijedili i deficit od 185 milijuna eura.

Uspjeli smo u pola godine rebalansirati proračun da ne odemo na 317 milijuna eura deficita i da ne prodamo ta vrijedna zemljišta, kako bismo ih mogli revitalizirati. Prethodna Gradska skupština je predvidjela da će im za otplaćivanje deficita trebati četiri godine, a mi smo to uspjeli riješiti u dvije godine.

Koje kapitalne projekte namjeravate realizirati? 

Osam je strateških kapitalnih projekata. To su Paromlin, Dom sportova, bazen Špansko, Sarajevska ulica, Podbrežje, Kino Europa, Heinzelova ulica i stadion u Kranjčevićevoj. 

Paromlin je najveća kapitalna investicija od oko 80 milijuna eura, oko pola novca očekujemo iz EU fondova. Radovi su počeli prije mjesec dana, trajat će dvije godine i dobit ćemo novi društveno-kulturni obrazovni centar s knjižnicom suvremenog, skandinavskog tipa.

Radovi na konstruktivnoj obnovi Doma sportova kreću u lipnju, na bazenu Špansko počet će početkom srpnja, a krajem srpnja počet će cestovni dio radova u Sarajevskoj, a u rujnu na tramvajskoj pruzi od Ranžirnog kolodvora do Mosta mladosti.

U rujnu će početi gradnja zgrade s oko 300 stanova za socijalni i priuštivi najam u Podbrežju.

Radovi na obnovi Kina Europa krenut će krajem godine, kada će početi i radovi na gradnji tramvajske pruge u Heinzelovoj te će početi i gradnja nogometnog stadiona u Kranjčevićevoj s oko 11.000 mjesta. Tek kada taj stadion bude završen, počet ćemo rušiti stari stadion u Maksimiru.     

Kako teku pripreme za gradnju Maksimirskog stadiona? 

U lipnju ćemo imati Studiju izvodljivosti vezanu za troškove izgradnje i za model kako da što manje opteretimo, ili uopće ne opteretimo, gradski proračun.

Da bi to bilo privatnom investitoru isplativo planiraju se uz stadion i trgovački centar, garaža, hotel i poslovni prostori koji bi mogli pokriti troškove izgradnje stadiona koji će imati oko 35.000 mjesta i  natkrivene tribine.

Mora se napraviti i međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj. 

Promet je veliki problem, što radite na rješavanju? 

Do kraja godine bit će obnovljen Jadranski most, dvije godine se obnavlja jer ga nismo mogli potpuno zatvoriti za promet, i jer od 1981. kada je izgrađen, nikada nije obnavljan. Inzistiram na tome da sve naše mostove obnovimo i ojačamo kako bi bili otporniji na potrese, do sada smo u to investirali preko 20 milijuna eura i investirat ćemo još barem dva puta toliko.

Radimo na prometnoj studiji za novi Jarunski most. Počeli su radovi na obnovi tramvajske infrastrukture na okretištu Mihaljevac, za što očekujemo EU sufinanciranje. Obnovit ćemo tramvajske pruge na Ribnjaku i Branimirovoj. Prvi puta nakon 20 godina proširit ćemo tramvajsku mrežu, tramvaji će voziti u Heinzelovoj i Sarajevskoj.

Uz 65 novih autobusa ZET-a, sufinanciranjem iz EU fondova kupit ćemo ih još 100 na struju ili vodik te barem 30 rabljenih jer nam plinski izlaze iz funkcije.

Imamo i 20 novih tramvaja koji se proizvode u Končaru, prvi će doći na proljeće, kupit ćemo ih još 40. Kupili smo i 11 rabljenih tramvaja iz Augsburga. Želim da krajem 2025. sve tramvaje koji nisu niskopodni maknemo iz prometa. Zaštitit ćemo žutu traku kako bi tramvaji mogli nesmetano voziti.

U tijeku je i uspostava automatskog upravljanja prometom, ove godine ćemo 127 raskrižja uvesti u taj sustav.

Uskoro će završiti prva faza nove Branimirove, a velika prometna investicija je Kolakova ulica, čime ćemo dobiti obilaznicu od preko sedam kilometara na sjevernoj strani Sesveta i Dubrave.

Veliki je problem i gospodarenje otpadom?

Kad sam postao gradonačelnik grad se zvao “Kantograd”. Prije godinu i pol uveli smo novi model odvoza i naplate otpada. Do srpnja ćemo postaviti svih 150 podzemnih spremnika u centru, postavili smo ih već više od 100. U ostalim dijelovima grada postavljaju se boksevi koje Grad do kraja godine financira, a u rujnu će se početi postavljati polupodzemni spremnici.

Za obiteljske kuće ćemo do kraja godine podijeliti 90.000 kanti za plastiku i metal kako se više ne bi vješale žute vrećice po ogradama, a do sada ih je podijeljeno preko 12.000.

Povećali smo broj reciklažnih dvorišta na 21, za Čistoću je kupljen 41 novi kamion i povećavamo broj radnika.

Biootpad predajemo privatnim oporabiteljima sve dok nam se ne odobri sanacija kompostane nakon odrona na odlagalištu Jakuševec. Centar za gospodarenje otpadom gradit će se u Resniku, plan je otvoriti ga do kraja 2028. 

Očekujete li onda i novi mandat?

Naravno. Zbog svega učinjenog vjerujem da ću dobiti ponovno povjerenje Zagrepčana i namjeravam se za godinu dana ponovno kandidirati za gradonačelnika.   

Imate li viziju za novi mandat, nešto ključno što trebate napraviti? 

Ima još stvari koje u ovom mandatu mislimo napraviti a koje će biti ključna podloga za sljedeći. Do kraja godine očekujem da Skupština izglasa izmijenjeni Generalni urbanistički plan (GUP), prvi put nakon osam godina.

Za razliku od svih izmjena GUP-a do sada od strane bivše vlasti gdje su se zelene površine pretvarale u stambene, mješovite i komercijalne namjene, sada ćemo imati prvi put obrnuti trend gdje će neka zemljišta mješovite, komercijalne i stambene namjene postati zelenima.

Novi GUP će ocrtati viziju za zeleniji, pravedniji i uređeniji Zagreb.

Razgovarala: Marina Bujan/Hina