Nesreće na radnom mjestu u Hrvatskoj se sve češće događaju, a posljedice su nažalost tragične.
Prema službenoj statistici u 2024. godini na radu je smrtno stradalo 30 dok je 17.886,00 ozlijeđenih osoba. Najčešći uzroci smrti se navode neprimjerena pravila zaštite na radu i neispravna sredstva rada.
Javnom akcijom pod nazivom „ Rad ne smije ubijati“ Saveza samostalnih sindikata Hrvatske“ u ponedeljak je u parku Zrinjevac obilježio Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu i Nacionalnog dana zaštite na radu, upozoravajući simbolično javnost na broj poginulih radnika na radnom mjestu.
Paljenjem svijeće ispred 30 postavljenih kaciga odana je počast radnicima koji su prošle godine poginuli na radnom mjestu. U sklopu javne akcije sinidikalisti su informirali građane o njihovim pravima u području zaštite na radu .
„Nažalost iz godine u godinu ponavlja se ne samo identičan broj poginulih, nego i teško ozlijeđenih osoba na radnom mjestu. Kada Državni inspektor provede nadzor povodom teške ozljede ili smrti na radu objašnjenje je da je radnik radio na radnom mjestu protivno pravilima zaštite na radu kako bi se poslodavac na bilo koji način amnestirao i kako bi smanjio svoju krivičnu odgovornost ne samo za smrt nego i teško stradanje radnika.
Daleko je od istine da je to glavni uzrok nesreće pa čak i kad bi bio postavlja se pitanje tko je odgovoran da radnik izvodi radnu operaciju protivno pravilima zaštite na radu. Znači pitanje je da li je dovoljno osposobljen, da li je kvalitetno osposobljen, da li ga netko nadzire tijekom obavljanja posla, da li su sve mjere zaštite na radu osigurane da radnik radi na siguran način. Nažalost o tome se govori jednom do dva puta u godini“, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.
Naglasio je da je cilj Europske komisije nula ozljeda na radu, ali taj cilj je s negativnim trendom u Hrvatskoj daleka budućnost ukoliko se ništa ne promijeni. Spomenuo je da se hrvatske radnike godinama loše osposobljava za rad na siguran način, a sada je problem i osposobljavanja stranih radnika kojih je sve više u Hrvatskoj.
„Zakon o zaštiti na radu je obavezao poslodavca da u svakom trgovačkom društvu gdje je zaposleno više od 50 do 250 zaposlenih ima obavezu zaposliti jednog stručnjaka zaštite na radu,a u društvima gdje je zaposleno više od 250 mora biti minimalno tri stručnjaka“ pojasnio je Novosel.
Međutim svaki poslodavac želi povećati profit i uštedjeti na zaštiti na radu te se za osposobljavanje zaštite na radu angažira neka vanjska služba koja provede formalni postupak osposobljavanja zaštite na radu.
„Na to upozoravamo Državni inspektorat i resorno ministarstvo, ali nažalost očito utjecaj lobija privatnog sektora je toliko jak da se ne može probiti fama da poslodavac mora zaposliti ljude koji će pratiti da li radnik radi na siguran način. Oni moraju obilaziti radnike i upozoravati ih ako vide da rade protivno zaštiti na radu. Moraju se nadzirati posebno poslovi s posebnim uvjetima rada i poslovi na kojima se nesretni slučajevi najčešće događaju“, objasnio je Novosel. Naglasio je da je jedna od hrvatskih Vlada 2014. godine doslovno onemogućila radnicima da imaju povjerenike zaštite na radu.
S ciljem suzbijanja nesreća na radu sindikalisti su postavili i određene zahtjeve. Prvi zahtjev je da se postrože uvjeti za korištenjem vanjskih pravnih osoba za educiranje radnika, za provođenje mjera zaštite na radu, da poslodavci imaju svoje zaposlene kvalitetne stručnjake koji će pružiti uslugu radnicima. Drugi zahtjev je da se u Zakon o zaštiti na radu omogući sindikatima da imenuju povjerenike zaštite na radu.
„Tražimo da se vrati doprinos od 0,05 posto za provođenje mjera zaštite na radu koji je ukinut 2016. godine u cilju administrativnog rasterećenja poslodavaca i da se od tog novca stimuliraju oni poslodavci koji na godišnjoj razini ili imaju minimalan broj ozljeda na radu ili je poželjno nula ozljeda na radu. Treba prokazivati i one koji u cilju većeg profita radnike izlažu opasnostima i smrtnim pogibeljima.Naš zahtjev je i da se Državni inspektorat stručno i kadrovski ekipira te da njegovi rezultati budu kvalitetniji“, rekao je Novosel.
Posljednji zahtjev sindikalista je da se svaki rad na otvorenom prostoru pri temperaturama većim od 35 stupnjeva mora zakonski ograničiti.
„Ne mogu radnici na cestama biti na skelama, na krovovima na temperaturi većoj od 35 stupnjeva osam i više sati dnevno. To se ne smije dozvoliti“, objasnio je Novosel.
Glavni sindikalni povjerenik i predsjednik Odbora za zaštitu na radu u Sindikatu graditeljstva Hrvatske (SGH) Ljubomir Pintarić istaknuo je kako je sektor graditeljstva na prvom mjestu po broju smrtnih ozljeda na radu. Prošle godine od 30 smrtnih slučajeva na radu u sektoru graditeljstve je bilo 17 slučajeva.
„Broj poginulih u graditeljstu je uvijek od 15 do 20 u graditeljstvu. To je jedan trend. Broj ozlijeđenih od 17 500 ili 17 700 svake godine koji poslodavci prijavljuju HZZO-u priznaje se oko 15 tisuća.Od 15 tisuća je 736 prošle godine bilo teško ozlijeđenih. Od tih 736 čak više od 500 ozlijeđenih radnika je zadržano u bolnici i Državni inspektorat nad poslodavcima mora napraviti nadzor“, rekao je Pintarić.
Naglasio je da uvjeti rada u graditeljstvu su posebno teški tijekom nadolazećih vrućina te je prošle godine ukupno umrlo 60 radnika od toga 30 na radnom mjestu, a 30 radnika je umrlo radi bolesti što ne spada u ozljedu na radu.
„Zabrinjavajuće je i to što je veliki broj radnika koji su umrli zbog primjerice zatajenja srca, moždanog udara i vrućina. Taj dio ne spada u ozljede na radu. Preko deset radnika je umrlo radi vrućine“, upozorio je Pintarić.
Spomenuo je da je u graditeljstvu preko 150 tisuća zaposlenih radnika, a preko 50 tisuća je stranih radnika. Veliki je problem zbog jezičnih barijera , odnosno kako obučiti strane radnike na siguran rad.
