Većina poslodavaca još uvijek ne subvencionira troškove stanarine zaposlenicima, iako se radi o neoporezivoj naknadi, a mnogi zaposlenici nisu niti upoznati s tom mogućnošću
U jeku nedostatka radne snage, poslodavci u Hrvatskoj sve više ulažu u poboljšanje radnih uvjeta kako bi zadržali postojeće zaposlenike i privukli nove talente. Fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće, božićnice i regres postali su standardni benefiti, no dio poslodavaca odlučio je otići korak dalje i zaposlenicima omogućiti subvencioniranje troškova stanovanja.
Naime, zakon omogućuje poslodavcima da zaposlenicima podmire troškove smještaja bez plaćanja poreza na dohodak, pod uvjetom da su ti troškovi dokumentirani vjerodostojnom dokumentacijom. Visina subvencije nije ograničena zakonom, što znači da se radnicima mogu neoporezivo nadoknaditi stvarni troškovi stanovanja.
No koliko poslodavaca u Hrvatskoj zapravo koristi ovu opciju i osigurava svojim zaposlenicima financijsku podršku za stanarinu?
Subvencioniranje stanovanja još uvijek rijetka praksa
Prema anketi koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, u kojoj je sudjelovalo više od 1500 ispitanika, velika većina radnika u Hrvatskoj (92%) tvrdi kako njihov poslodavac ne subvencionira trošak stanovanja zaposlenika.
Jedan od ključnih problema leži u nedovoljnoj informiranosti – mnogi radnici nisu svjesni da je subvencioniranje stanarine neoporeziv izdatak niti da poslodavci imaju mogućnost to učiniti. Neki su ispitanici naveli kako u njihovim tvrtkama ta tema nikada nije bila spomenuta.
S druge strane, dio ispitanika koji su upoznati s ovom mogućnošću ističe kako se takav benefit uglavnom odnosi na strane radnike.
Koliko poslodavaca pokriva stanarinu i u kojem iznosu?
Prema anketi, samo 4% sudionika izjavilo je da im poslodavac u potpunosti pokriva troškove stanovanja, pri čemu se najčešće radi o iznosima oko 500 eura mjesečno.
Dodatnih 1% zaposlenika navelo je da im poslodavac pokriva dio troškova, obično između 25 i 50 posto ukupnog iznosa.
Još 2% ispitanika potvrdilo je da njihova tvrtka nudi mogućnost subvencioniranja stanovanja, no tu opciju ne koriste jer imaju vlastitu nekretninu ili žive s roditeljima.
Iako praksa subvencioniranja stanarine zasad obuhvaća tek manji broj zaposlenika, jasno je da ovakav benefit ima potencijal za širu primjenu, posebno u sektoru gdje su deficit radne snage i mobilnost ključni izazovi.
Informiranje radnika i dodatna edukacija poslodavaca o ovim mogućnostima mogli bi otvoriti prostor za veće korištenje ove mjere, čime bi se osnažila konkurentnost poslodavaca na tržištu rada.
Vlada je, osim udomiteljima, naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura
Poslušaj članak
S novom 2025. godinom dolazi i nova nada da će biti bolje. Tome se najviše nadaju oni čija mjesečna primanja nisu dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Hrvatska Vlada, na prijedlog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, doskočila je tom problemu i odlučila povećati socijalne naknade za one najugroženije.
Naime, od nove godine Vlada je odlučila povećati socijalne naknade za obitelji koje imaju veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, starijim osobama, osobama s invaliditetom te roditeljima djece s teškoćama u razvoju, roditeljima njegovateljima te udomiteljima.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike povećalo je osnovicu za izračun zajamčene minimalne naknade te za izračun naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 10 eura. Tako će iduće godine osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznositi 160 eura, a za udomitelje 90 eura.
Pojam zajamčena minimalna naknada oblik je socijalne pomoći koji se dodjeljuje onima koji svojim primanjima – zbog nezaposlenosti, bolesti, starosti, invaliditeta ili socijalne ugroženosti – nisu u mogućnosti sami sebi osigurati sredstva za osnovne životne potrebe. Cilj ove naknade je osigurati osnovne uvjete za život osobama koje su u teškoj materijalnoj situaciji.
Iznos minimalne naknade gleda se po broju članova kućanstva i po njihovim prilikama/potrebama (djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom). Novčana naknada koja će pripasti kućanstvu određuje se prema propisanoj osnovici te množi s odgovarajućim koeficijentima.
Za dvije odrasle radno sposobne osobe s dvoje djece zajamčena minimalna naknada će 2025. biti povećana za 26 posto (s 420 na 528 eura). Za samohranog radno sposobnog roditelja i jedno dijete naknada će porasti za 32 posto (s 315 na 416 eura), dok će za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece naknada biti uvećana za 50 posto (s 400 na 600 eura).
Tradicionalnim udomiteljima s jednim djetetom naknada će sa 632 eura porasti na 697 eura, s dvoje djece s 1264 na 1395 eura, standardnim udomiteljima s 1888 na 2083 eura, a specijaliziranim udomiteljima s 1376 na 1534 eura.
– Nastavljamo već nekoliko godina podizati te iznose socijalnih naknada obiteljima i osobama u riziku od siromaštva, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i djeci s teškoćama u razvoju, njihovim roditeljima, starijim osobama te osobama s invaliditetom – istaknuo je Piletić, dodavši da je za povećanje tih naknada u državnom proračunu za iduću godinu osigurano 258 milijuna eura.
Vlada je osim udomiteljima naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura.
Isti iznos naknade, za vlastite potrebe, dobiti će osobe koje žive u ustanovama socijalne skrbi, udomiteljskim obiteljima ili drugim organiziranim oblicima smještaja.
Identičan iznos naknade zagarantiran je i studentima koji redovno studiraju.
Nadalje, Vlada je usvojila i odluku o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2025. godinu, prema kojoj su lokalne jedinice dužne u proračunima osigurati sredstva za podmirenje troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade u visini od najmanje 30 posto iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu, odnosno kućanstvu.
Spomenute naknade trebale bi, barem malo, olakšati život najugroženijim građanima ove zemlje.
Školske ustanove uskladit će svoje interne dokumente poput kućnog reda školske ustanove i internih protokola o postupanju u slučaju kriznih situacija s ovim Protokolom
Poslušaj članak
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je 2. siječnja Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama, koji je izrađen s ciljem osiguravanja veće sigurnosti u školskim ustanovama, odnosno osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima, zaštite učenika i svih radnika u školskim ustanovama te prevencije mogućih situacija povećanog rizika.
Školske ustanove uskladit će svoje interne dokumente poput kućnog reda školske ustanove i internih protokola o postupanju u slučaju kriznih situacija s ovim Protokolom.
Napomenuto je da ako škola djeluje na više lokacija i/ili dijeli prostor sa subjektima kao što su fakulteti ili druge institucije, upravljanje sigurnošću ulaza i izlaza zahtijeva dodatnu koordinaciju i prilagodbu koja će omogućiti dosljedno i sigurno provođenje Protokola na svim lokacijama i u specifičnim situacijama.
Protokol je 2. siječnja 2025. dostavljen svim školskim ustanovama diljem Republike Hrvatske.
Prva beba u Osijeku, ali i u Hrvatskoj, u Novoj 2025. godini, rođena je točno u ponoć u osječkom Kliničkom bolničkom centru, a prvu bebu u srijedu je posjetio osječki gradonačelnik Ivan Radić
Predstojnik Klinike za ginekologiju i opstetriciju Siniša Šijanović izvijestio je da je prva beba rođena točno u ponoć, i to dječak Noa Zečević, težak 3,8 kilograma i dugačak 52 centimetra.
Dodao je da su na Silvestrovo u toj Klinici imali deset poroda, od ponoći 1. siječnja imali su dva poroda, a svi porodi su protekli uredno.
Šijanović je kazao da su u osječkom KBC-u tijekom 2024. imali ukupno 1747 poroda, što je 88 poroda manje nego 2023.
– Slučaj je htio da imamo prvu bebu u Hrvatskoj, a bitno je da su beba i mama dobro, kao i svi ostali porodi, koji su protekli uredno. Klinike za ginekologiju i pedijatriju uvijek će imati posebno mjesto u KBC-u i trudimo se da sve što radimo bude na najvišoj razini – poručio je ravnatelj KBC-a Osijek Krunoslav Šego.
Osječki gradonačelnik Ivan Radić poželio je građanima te novorođenoj djeci i njihovim roditeljima puno zdravlja i sreće u 2025. godini, u koju, kako kaže, Grad Osijek ulazi s povećanom naknadom za novorođeno dijete – dosad je bila 350 eura, a sada je udvostručena na 700 eura, za što je u proračunu osigurano 150 tisuća eura.
– Tu skrb za djecu i obitelji ne prestaje – u našem mandatu napravili smo pet novih vrtića i upisali 777 djece više, nego 2021. godine kada sam postao gradonačelnik. Uskoro kreće i veliki projekt energetske obnove i nadogradnje osnovnih škola, jer želimo stvoriti uvjete za jednosmjensku nastavu za svu djecu – istaknuo je Radić.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.