Zamrzavanje i snimanje znanstvenicima daje bolji uvid u mehanizme i promjene koje se događaju kod ljudi koji imaju određenu bolest živčanog sustava pa tako i Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest je teško i progresivno stanje koje napada središnji živčani sustav, a uzrokuje niz motoričkih teškoća kod oboljelih kao što je tremor, ukočenost mišića i slaba pokretljivost. Parkinson najviše pogađa ljude starije od 50 godina, ali u današnje vrijeme sve češće obolijevaju i ljudi mlađe životne dobi.
Znanstvenici već godinama nastoje dokučiti kako i zašto dolazi do Parkinsonove bolesti, a razvojem nove metode to konačno postaje moguće.
Kako piše ScienceAlert, znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Johns Hopkins u SAD-u razvili su novi način zamrzavanja i snimanja moždanih stanica. To uključuje potresanje moždanih stanica električnom energijom, zatim njihovo zamrzavanje pod visokim tlakom unutar nekoliko milisekundi. Istraživanje je provedeno na miševima i na ljudima.
Ovaj tretman znanstvenicima omogućava da dokuče gdje, kada i zašto dolazi do neurednog rada sinapsi koje upravljaju komunikacijom između neurona i vezikula koje sadrže kemijske poruke koje treba prenijeti kako bi tijelo normalno funkcioniralo.
Znanstvenici su naručito obratili pozornost na proces endocitoze. To je proces recikliranja i ukalnjanja korištenih vezikula i stvaranja novih koji šalju više poruka neuronima u mozgu.
Snimanjem je otkriven izuzetno brz proces endocitoze koja se događa za manje od 100 milisekundi kako kod miševa, tako i kod ljudi. Zamrzavanjem je sačuvana normalna funkcija i struktura stanica.
Također, identificiran je i protein pod nazivom dynamin 1xA koji je ključan za proces endocitoze. Ova studija je specifična po tome što je po prvi put istraživanje rađeno na moždanom tkivu doniranom od strane ljudi kojima su s mozga odstranjene lezije.
Upravo ovo znanstvenicima daje bolji uvid u mehanizme i promjene koje se događaju kod ljudi koji imaju određenu bolest živčanog sustava pa tako i Parkinsonove bolesti.
– Naši nalazi ukazuju na to da je molekularni mehanizam ultrabrze endocitoze očuvan između miševa i ljudskog moždanog tkiva – ističe stanični biolog Shigeki Watanabe s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Johns Hopkins.
Ova metoda samo je jedna od nekoliko koje nauroznanstvenici koriste kako bi snimili snimke i vidjeli ponašanje aktivnih sinapsi u tkivima.
Ako nauroznanstvenici otkriju kako sinapse i vezikule djeluju zajedno mogli bi doći do proboja u liječenju Parkinsonove bolesti.
Istraživači nadaju da će, uz dopuštenje, dobiti uzorke tkiva pacijenata s Parkinsonovom bolešću koji su već podvrgnuti invazivnim zahvatima na mozgu. Ti uzorci mogli bi pokazati kako se aktivnost vezikula razlikuje u mozgovima zahvaćenim bolešću.
Zamrzavanje i snimanje živčanih stanica ljudi u budućnosti bi moglo otkriti uzrok, ali i biti temelj za razvijanje adekvatne terapije za prevenciju ili pak uspješno liječenje Parkinsonove bolesti.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Neuron.
