U Muzeju grada Zagreba predstavljena je publikacija ‘Grad Zagreb za ravnopravnost spolova’, koja donosi sažeti pregled ključnih podataka, pokazatelja i aktivnosti provedenih u okviru Akcijskog plana za provedbu Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini za razdoblje 2021.–2025.
Poslušaj članak
– Publikacija nas podsjeća da je ravnopravnost spolova jedno od temeljnih načela demokratskog društva i važan preduvjet održivog razvoja. Istodobno pokazuje da su javne politike učinkovitije kada su rodno osjetljive te da vidljivost žena i muškaraca u netipičnim zanimanjima razbija stereotipe i otvara prostor jednakih mogućnosti. Ravnopravnost se gradi kontinuiranom suradnjom grada, institucija i organizacija civilnog društva – istaknula je Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo.
Posebnu dimenziju publikaciji daju osobne priče ljudi koji rade u zanimanjima tradicionalno obilježenima rodnim stereotipima. U intervjuima sudjeluju Jasmina Kadija, prva profesionalna vatrogaskinja u Zagrebu, Domagoj Vuković, farmaceut iz Gradskih ljekarni, Miljenko Joković, odgajatelj u Dječjem vrtiću Zapruđe te Daria Marković, vozačica ZET-ovog autobusa.
– Danas, nakon više od devet godina rada, i dalje sam jedina operativna djelatnica. Ne izlazim više na teren nego radim u Operativnom komunikacijskom centru, gdje donosim odluke i procjenjujem što i tko treba izaći na intervenciju. S mojim zapošljavanjem ipak se nešto promijenilo. I druge postrojbe počele su zapošljavati žene. Danas nas je oko dvadeset u javnim postrojbama – poručila je vatrogaskinja Jasmina Kadija.
Publikacija je namijenjena široj javnosti, s ciljem informiranja građanki i građana o provedenim aktivnostima te poticanja društvenog dijaloga o ravnopravnosti spolova. Tiskano je 100 primjeraka, koji su podijeljeni na predstavljanju, a bit će i distribuirani gradskim knjižnicama te online.
– U tijeku je izrada Zagrebačke strategije zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji do 2028. godine. Grad je već napravio nekoliko važnih iskoraka – uveden je besplatan mjesečni pokaz te besplatni sistematski pregledi za žene u sigurnom smještaju i organiziranom stanovanju. Pokrenuta je i usluga organiziranog stanovanja, a tri gradska stana dodijeljena su ženama koje izlaze iz takvog smještaja kako bi imale sigurno razdoblje za stabilizaciju prije samostalnog života. Ove usluge i aktivnosti nastavit ćemo dodatno razvijati – rekla je Marina Ivandić, potpredsjednica Skupštine Grada Zagreba.
– Grad Zagreb je jedan od svijetlih primjera koji se aktivno i sustavno bavi lokalnim politikama koje provode ustavno načelo ravnopravnosti spolova – poručila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Agencija Komunikacijski laboratorij predstavila je 31. kolovoza projekt Zagreb Health Week powered by Lilly. Riječ je o manifestaciji kojom se građanima želi približiti važnost prevencije, zdravih navika te brige o fizičkom i mentalnom zdravlju
Poslušaj članak
U sklopu prvog Zagreb Health Weeka od 1. do 4. rujna u više od 20 zagrebačkih studija za vježbanje građanima su dostupni besplatni treninzi, a manifestacija završava 5. rujna na Zagrebačkom velesajmu, gdje će se održati predavanja, savjetovanja, treninzi, paneli i zdravstvena mjerenja.
Direktorica Komunikacijskog laboratorija Mirela Šola rekla je da u Europi svaki veliki grad ima svoj Health Week, određeno razdoblje u godini posvećeno upravo zdravlju. Zagreb dosad nije imao takvu inicijativu.
– To smo prepoznali kao priliku da zdravlje približimo građanima, da o zdravlju govorimo otvoreno i da mijenjamo navike – rekla je Šola.
Naglasila je da projekt povezuje građane, stručnjake i zdravstvene ustanove u stvaranju zdravih navika te je izrazila zadovoljstvo što je projekt prepoznat.
Zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac navela je da svako sedmo dijete u Europi ima problema s mentalnim zdravljem, a zabrinjavajuća je činjenica da 45 posto građana u Europskoj uniji ne vježba niti se bavi sportom. Naglasila je da će, prema procjenama OECD-a i Svjetske zdravstvene organizacije, bavljenje tjelesnom aktivnošću barem dva i pol sata tjedno smanjiti broj prijevremenih smrti za više od 10.000 godišnje, a troškove zdravstvenog sustava za oko 8 milijardi eura.
Brnjac je istaknula važnost lokalne sportske infrastrukture za bavljenje tjelesnom aktivnošću. Stoga je u Europskom parlamentu pokrenula inicijativu da se u idućem višegodišnjem proračunu EU-a od 2028. do 2034. omoguće sredstva za lokalnu sportsku infrastrukturu koja nedostaje u Hrvatskoj, kao i u drugim članicama Europske unije.
– Nedostatak lokalne sportske infrastrukture veliki je problem u ruralnim sredinama i na otocima. Međutim, zbog nedostatka lokalne infrastrukture naša djeca ne mogu se baviti svim sportovima niti u gradovima. Nije riječ o velikim stadionima, nego o košarkaškim terenima, atletskim stazama, bazenima koji su bitni za djecu, osobe s invaliditetom i cijelu lokalnu zajednicu – pojasnila je Brnjac.
Pohvalila je projekt Zagreb Health Week, gdje će građani na jednom mjestu moći odraditi treninge i od stručnjaka dobiti korisne informacije o tome kako brinuti o svom zdravlju, te smatra da je dobar uvod u Europski tjedan sporta.
– Ovakve projekte treba nastaviti i trebaju se širiti na ostale gradove u Republici Hrvatskoj – zaključila je Brnjac.
Psihijatar Željko Miličević istaknuo je da debljina, kardiovaskularne i onkološke bolesti te šećerna bolest predstavljaju veliki javnozdravstveni izazov.
– Građani trebaju razumjeti čimbenike rizika i važnost preventivnih pregleda, ali i znati gdje mogu dobiti adekvatnu zdravstvenu skrb kada je najpotrebnija. Danas se živi dulje, ali je bitno živjeti kvalitetno – rekao je Miličević.
Izrazio je uvjerenje da će građani posjetiti Zagreb Health Week i osvijestiti važnost preventivnih aktivnosti.
Među najavljenim mjerama su novi Centar za autizam u Oporovcu, centar za sveobuhvatnu podršku, službenik za pristupačnost i mobilnost te daljnje prilagodbe javnog prijevoza i gradskih prostora
Poslušaj članak
Grad Zagreb otvorio je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom za razdoblje od 2027. do 2030. godine.
U Zagrebu živi više od 118 tisuća osoba s različitim vrstama invaliditeta, odnosno više od 15 posto ukupnog stanovništva grada. Nova strategija trebala bi usmjeravati gradske politike u područjima obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva, socijalne sigurnosti, mobilnosti, kulture, neovisnog življenja i sudjelovanja u zajednici.
Riječ je o šestom planskom dokumentu usmjerenom na poboljšanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom koji Grad Zagreb donosi od 2003. godine.
Strategija je izrađena uz sudjelovanje osoba s invaliditetom, članova njihovih obitelji, predstavnika udruga i institucija. Internetski upitnik ispunilo je više od 1500 sudionika, dok je više od 80 osoba sudjelovalo na posebnom konzultacijskom sastanku.
– Način oblikovanja javnih prostora, institucija i usluga neposredno uvjetuje mogućnosti sudjelovanja, samostalnosti i kvalitete života značajnog broja naših sugrađana – istaknula je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović.
Nacrt obuhvaća osam glavnih područja podijeljenih u dvije cjeline. Prva se odnosi na temeljne sustave i usluge, uključujući obrazovanje, rad, zdravlje i socijalnu sigurnost, dok je druga usmjerena na osnaživanje, mobilnost, neovisnost i aktivno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu.
Među najvažnijim planiranim projektima navode se izgradnja novog Centra za autizam u Oporovcu i uspostava centra za sveobuhvatnu podršku osobama s invaliditetom. Predviđeno je i uvođenje službenika za pristupačnost i mobilnost te ulaganje u pristupačnost javnih površina, javnih i privatnih objekata i gradskog prijevoza.
U području kulture najavljeno je razvijanje uključivih programa u novoj središnjoj gradskoj knjižnici i društveno-kulturnom centru Paromlin, kao i provođenje kulturnih programa u gradskim četvrtima.
Grad u obrazloženju Nacrta navodi i dosadašnje širenje kapaciteta gradskih ustanova Mali dom i Zagrebačkog centra za neovisno življenje, povećanje broja pomoćnika u nastavi i stipendija za učenike i studente s invaliditetom te podršku ustanovi URIHO i programima udruga osoba s invaliditetom. Kao jedan od ostvarenih pomaka ističe se i uvođenje standarda ‘Easy-to-Read’ u gradsku komunikaciju.
Građani, udruge i druge zainteresirane osobe svoje prijedloge i primjedbe mogu dostaviti putem internetskog obrasca objavljenog na stranici javnog savjetovanja Grada Zagreba.
Na toj je stranici kao posljednji dan savjetovanja naveden 27. rujna 2026. godine, iako se u zasebnoj gradskoj vijesti navodi 28. rujna. Zbog različito navedenih rokova zainteresiranima preporučamo da svoje primjedbe dostave najkasnije do 27. rujna.
Zagrebački električni tramvaj (ZET) obilježava 116. obljetnicu tramvaja na električni pogon, a tim će povodom u utorak poslijepodne građanima i posjetiteljima omogućiti besplatne vožnje prigodnim muzejskim tramvajem na posebnoj liniji
Poslušaj članak
Na muzejskoj liniji 21 vozit će legendarni tramvaj M24, a u prometu će biti od 17 do 23:14 sati, priopćio je ZET.
Linija će prometovati polukružnom trasom od Ljubljanice preko Savske ulice, Trga bana Jelačića, Trga hrvatskih velikana, Trga žrtava fašizma, Glavnog kolodvora, pa Vodnikovom, Savskom i natrag do Ljubljanice.
U ZET-u ističu kako na taj način nastoje očuvati povijesnu i tehničku baštinu te bogatu tradiciju javnog prijevoza u Zagrebu.
– Muzejska linija 21 čuva duh starog Zagreba pružajući nostalgičnu vožnju u našim muzejskim vozilima koja odražavaju povijesni identitet grada – navode.
Električni tramvaj u Zagrebu počeo je prometovati 1910. godine, čime je započela nova era razvoja gradskog javnog prijevoza.
Nove tramvajske pruge izgrađene su s kolosijekom širine jednog metra, na istim trasama kojima je vozio i konjski tramvaj, s tim da je pruga od današnjeg Zapadnog kolodvora kroz Ilicu preko Trga bana Jelačića i kroz Jurišićevu ulicu do Draškovićeve, izvedena s dvostrukim kolosijekom. Vozni se park sastojao od 28 motornih kola tvornice Ganz & Co. iz Budimpešte i 14 prikolica konjskog tramvaja koje su preuređene za novu širinu kolosijeka.
Tadašnji je tramvaj bio žute boje, koja je 1923. zamijenjena prepoznatljivom plavom bojom grada Zagreba. Godinu dana kasnije tramvajska mreža proširuje se izgradnjom mirogojske pruge koja vodi s Jelačićeva trga preko Kaptola i kroz Novu Ves na Mirogojsku cestu.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.